Redakcijski pročišćeni tekst, »Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13., 112/13. i 78/15)
ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI
DIO PRVI
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje:
1. financijsko poslovanje poduzetnika,
2. rokovi ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza,
3. postupak predstečajne nagodbe, te druga pitanja s tim u vezi.
4. financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima;
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Europske unije:
– odredbe Direktive 2011/07/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima (SL 048, P. 0001 – 0010, 23. 02. 2011.).
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN broj 108/12, 144/12, 81/13,112/13)
Nastavno na Vaš upit jesu li predmet nadzora rokova izvršavanja novčanih obveza i plaćanja prema inozemnim poduzetnicima (dobavljačima robe) sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i Europskoj Direktivi 2011/07/EU, te hoće li odredbe ugovora sa inozemnim dobavljačem robe o plaćanju dužem od 60 dana biti ništave i podliježe li domaći poduzetnik prekršajnoj odgovornosti za zakašnjela plaćanja ino-dobavljaču, odgovaramo kako slijedi;
Potrebno je razlikovati dvije situacije, prva je kada se radi o odnosima s državama članicama Europske unije i druga situacija kada se radi o odnosima s trećim zemljama, odnosno s državama ili područjem koje nije područje Europske unije, odnosno na koje se ne primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske unije.
Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u hrvatski pravni sustav implementirane su odredbe Direktive 2011/07/EU Europskog parlamanta i Vijeća od dana 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u poslovnim transakcijama.
Direktiva 2011/07/EU usvojena je formalno na osnovi odredbe članka 114. Ugovora o funkcioniranju EU-a koja daje nadležnost Europskom parlamentu i Vijeću za usvajanje mjera za usklađivanje odredaba nacionalnih prava s ciljem uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Direktiva 2011/07/EU obvezuje države članice Europske unije da osiguraju da ugovorni rok ispunjenja novčane obveze ne prelazi 60 kalendarskih dana. Iznimno je poduzetnicima dopušteno izrijekom ugovorom odrediti dulji rok ispunjenja novčane obveze pod uvjetom da takva ugovorna odredba nije izrazito nepoštena prema vjerovniku.
Slijedom navedenog, proizlazi da poduzetnik podliježe prekršajnoj odgovornosti za zakašnjela plaćanja ino-dobavljaču iz zemalja članica Europske unije.
Ako se radi o odnosima s trećim zemljama, odnosno s državama ili područjem koje nije područje Europske unije, primjenjuju se odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN br. 53/91, 88/01).
Člankom 19. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima propisano je da je za ugovor mjerodavno pravo koje su ugovorile ugovorne strane. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo i ako druge okolnosti ne upućuju na mjerodavno pravo, uzimaju se u obzir odredbe članka 20., odnosno pravo koje je u najbližoj vezi s određenim odnosom. Ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, najbližim pravom smatrat će se pravo mjesta gdje se u trenutku ponude nalazilo prebivalište, odnosno sjedište ponudioca. Prema tome, ukoliko je ugovoreno hrvatsko pravo, poduzetnik podliježe prekršajnoj odgovornosti.
Broj klase:423-08/13-01/3344 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 31.10.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____*____
Tumačenje odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN broj 108/12, 144/12, 81/13,112/13)
Nastavno na Vaš upit jesu li predmet nadzora rokova izvršavanja novčanih obveza i plaćanja prema inozemnim poduzetnicima (dobavljačima robe) sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i Europskoj Direktivi 2011/07/EU, te hoće li odredbe ugovora sa inozemnim dobavljačem robe o plaćanju dužem od 60 dana biti ništave i podliježe li domaći poduzetnik prekršajnoj odgovornosti za zakašnjela plaćanja ino-dobavljaču, odgovaramo kako slijedi;
Potrebno je razlikovati dvije situacije, prva je kada se radi o odnosima s državama članicama Europske unije i druga situacija kada se radi o odnosima s trećim zemljama, odnosno s državama ili područjem koje nije područje Europske unije, odnosno na koje se ne primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske unije.
Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u hrvatski pravni sustav implementirane su odredbe Direktive 2011/07/EU Europskog parlamanta i Vijeća od dana 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u poslovnim transakcijama.
Direktiva 2011/07/EU usvojena je formalno na osnovi odredbe članka 114. Ugovora o funkcioniranju EU-a koja daje nadležnost Europskom parlamentu i Vijeću za usvajanje mjera za usklađivanje odredaba nacionalnih prava s ciljem uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Direktiva 2011/07/EU obvezuje države članice Europske unije da osiguraju da ugovorni rok ispunjenja novčane obveze ne prelazi 60 kalendarskih dana. Iznimno je poduzetnicima dopušteno izrijekom ugovorom odrediti dulji rok ispunjenja novčane obveze pod uvjetom da takva ugovorna odredba nije izrazito nepoštena prema vjerovniku.
Slijedom navedenog, proizlazi da poduzetnik podliježe prekršajnoj odgovornosti za zakašnjela plaćanja ino-dobavljaču iz zemalja članica Europske unije.
Ako se radi o odnosima s trećim zemljama, odnosno s državama ili područjem koje nije područje Europske unije, primjenjuju se odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN br. 53/91, 88/01).
Člankom 19. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima propisano je da je za ugovor mjerodavno pravo koje su ugovorile ugovorne strane. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo i ako druge okolnosti ne upućuju na mjerodavno pravo, uzimaju se u obzir odredbe članka 20., odnosno pravo koje je u najbližoj vezi s određenim odnosom. Ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, najbližim pravom smatrat će se pravo mjesta gdje se u trenutku ponude nalazilo prebivalište, odnosno sjedište ponudioca. Prema tome, ukoliko je ugovoreno hrvatsko pravo, poduzetnik podliježe prekršajnoj odgovornosti.
Broj klase:423-08/13-01/3344 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 31.10.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____*____
Ispunjenje novčanih obveza
Na upit pravne osobe „A“ d.o.o. iz Vukovara kojim traži tumačenje vezano za visinu kamatne stope između pravnih osoba u drugom polugodištu tekuće godine, odnosno da li primijeniti odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ili Zakona o obveznim odnosima, u nastavku dajemo sljedeći odgovor;
Zakon o obveznim odnosima bio je usklađen s materijalnopravnim odredbama Direktive 2000/35/EZ od 29. lipnja 2000. o borbi protiv kašnjenja u poslovnim transakcijama. Odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi usuglašene su s Direktivom 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 16.02.2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima, kojom je stavljena izvan snage Direktiva 2000/35/EZ.
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi je poseban zakon (lex specialis) pa njegove odredbe imaju prednost u odnosu na odredbe Zakona o obveznim odnosima kao općeg (generalnog) propisa. U slučaju kada opći i posebni propisi regulira isto područje primijeniti će se poseban propis. Zato odredbe Zakona o obveznim odnosima koje uređuju novčane obveze valja povezati s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i u slučaju razlika primijeniti poseban zakon.
Dakle, na plaćanja koja se izvršavaju kao naknada za poslovne transakcije između poduzetnika, odnosno poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, primjenjuje se članak 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kao posebni Zakon, a na sve ostale odnose primjenjuju se zatezne kamate iz članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08, 125/11).
Broj klase:410-01/13-01/3263 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 28.10.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Pojmovi
Članak 3.
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. »poduzetnik« jest fizička i pravna osoba, koja samostalno obavlja gospodarsku ili profesionalnu djelatnost radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi,
2. »osobe javnog prava« jesu javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi i sektorski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika,
3. »financijsko poslovanje« čini pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje financijskim sredstvima te raspoređivanje sredstava financiranja radi osiguranja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti,
4. »pravila poslovno-financijske struke« jesu pravila financijskog poslovanja uređena posebnim zakonima te druga iskustvena pravila financijskog poslovanja,
5. »novčane obveze« jesu iznos glavnice koji je trebao biti plaćen u roku predviđenom ugovorom ili zakonom, uključujući poreze i druga obvezna davanja navedena u računu ili drugom odgovarajućem zahtjevu za isplatu,
6. »likvidnost« jest sposobnost pravodobnog ispunjavanja dospjelih novčanih obveza,
7. »solventnost« jest trajnija sposobnost ispunjavanja svih svojih novčanih obveza,
8. »adekvatnost kapitala« jest odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju poduzetnik obavlja te rizika kojima je izložen u poslovanju,
9. »osnova za plaćanje« jest osnova za plaćanje prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kao i osnova za plaćanje prema odredbama posebnog zakona ukoliko se izvršava u Financijskoj agenciji sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima,
10. »financijsko restrukturiranje« jest postupak koji se provodi na temelju prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti,
11. »postupak predstečajne nagodbe« jest postupak koji se provodi radi uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dužnika,
12. »vjerovnici« u postupku predstečajne nagodbe jesu osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja postupka predstečajne nagodbe imaju osiguranu ili neosiguranu tražbinu prema dužniku,
13. »prioritetne tražbine« jesu tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, iz radnog odnosa u brutoiznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
14. »osigurane tražbine« jesu imovinskopravne tražbine vjerovnika osigurane razlučnim pravom,
15. »neosigurane tražbine« jesu imovinskopravne tražbine vjerovnika koje nisu osigurane razlučnim pravom,
16. »poslovne transakcije« jesu transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu,
17. »zakašnjenje s plaćanjem« označava plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom.
18. »kamata za kašnjenje s plaćanjem« jest zakonska kamata za kašnjenje s plaćanjem ili kamata po stopi ugovorenoj između poduzetnika,
19. »zakonska kamata za kašnjenje s plaćanjem« jest osnovna kamatna stopa za kašnjenje s plaćanjem po stopi koja je jednaka iznosu referentne stope uvećana za 8 postotnih poena,
20. »referentna stopa« jest osnovna kamatna stopa za kašnjenje s plaćanjem a jednaka je prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koja je izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu umanjenoj za 3 postotna poena.
21. »dan« u glavi II. odjeljku 4. jest kalendarski dan.«.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13)
Nastavno na Vaš zahtjev za tumačenje članka 3. točke 1. i 2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), a vezano za primjenu članka 12.a tog Zakona, odgovaramo kako slijedi;
Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi člankom 3. točkom 2. propisano je da se osobama javnog prava u smislu tog Zakona smatraju „javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi i sektorski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika“.
Trgovačka društva u 100%-tnom vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave koja se bave isporukom vode a obavljaju poduzetničku djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, iako se radi o osobama javnog prava, smatraju se poduzetnikom sukladno članku 3. točki 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te se na njih primjenjuju odredbe navedenog Zakona koje vrijede za poduzetnika.
U poslovnim transakcijama osobe javnog prava najčešće se pojavljuju u ulozi dužnika novčane obveze, a u specifičnim situacijama kada osobe javnog prava kao trgovačka društva obavljaju gospodarske aktivnosti industrijske ili komercijalne prirode nuđenjem roba i usluga na tržištu, tada sukladno članku 3. točki 1. Zakona imaju položaj poduzetnika te se na njih primjenjuje kamatna stopa za kašnjenje s plaćanjem propisana stavcima 2. i 3. članka 12.a Zakona, što znači da se i osobe javnog prava u slučajevima kada u poslovnim transakcijama obavljaju isporuke dobara smatraju poduzetnicima i plaćaju istu kamatu kao i ostali poduzetnici.
S obzirom da su zatezne kamate kod poslovnih transakcija koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu, sadržane sada u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, zatezne kamate prema Zakonu o obveznim odnosima odnose se samo na preostale slučajeve.
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi je poseban zakon (lex specialis) pa njegove odredbe imaju prednost u odnosu na odredbe Zakona o obveznim odnosima kao općeg (generalnog) propisa. U slučaju kada opći i posebni propisi regulira isto područje primijeniti će se poseban propis. Zato odredbe Zakona o obveznim odnosima koje uređuju novčane obveze valja povezati s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i u slučaju razlika primijeniti poseban zakon.
Dakle, na plaćanja koja se izvršavaju kao naknada za poslovne transakcije između poduzetnika, odnosno poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, primjenjuje se članak 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kao posebni Zakon, a na sve ostale odnose primjenjuju se zatezne kamate iz članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08, 125/11).
Broj klase:423-08/13-01/3734 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 07.11.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____*____
Tumačenje odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br.108/12, 144/12, 81/13, 112/13)
Nastavno na Vaš zahtjev za tumačenje članka 3. točke 1. i 2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), odnosno tko se smatra poduzetnikom, a tko osobom javnog prava u smislu navedenog Zakona, odgovaramo kako slijedi;
Člankom 3. točkom 2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisano je da se osobama javnog prava u smislu tog Zakona smatraju „javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi i sektorski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika“.
Prema članku 3. točki 1. Zakona, poduzetnik jest fizička i pravna osoba, koja samostalno obavlja gospodarsku ili profesionalnu djelatnost radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.
Trgovačka društva u 100%-tnom vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave koja obavljaju poduzetničku djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, iako se radi o osobama javnog prava, smatraju se poduzetnikom sukladno članku 3. točki 1. Zakona te se na njih primjenjuju odredbe navedenog Zakona koje vrijede za poduzetnika i svoje obveze trebaju ispunjavati u skladu s rokovima koji se odnose na poduzetnike a ne na osobe javnog prava.
U poslovnim transakcijama osobe javnog prava najčešće se pojavljuju u ulozi dužnika novčane obveze, a u specifičnim situacijama kada osobe javnog prava kao trgovačka društva obavljaju gospodarske aktivnosti industrijske ili komercijalne prirode nuđenjem roba i usluga na tržištu, tada sukladno članku 3. točki 1. Zakona imaju položaj poduzetnika, što znači da se i osobe javnog prava u slučajevima kada u poslovnim transakcijama obavljaju isporuke dobara smatraju poduzetnicima.
Zaključno, budući da KD Autotrolej d.o.o. Rijeka obavlja poduzetničku djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, smatra se poduzetnikom u smislu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Broj klase:423-08/14-01/30 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 18.02.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
___*____
Tumačenje odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN broj 108/12, 144/12, 81/13,112/13)
Nastavno na Vaš upit smatra li se Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. osobom javnog prava ili poduzetnikom u smislu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), a vezano za primjenu članka 11. i članka 12. tog Zakona, odgovaramo kako slijedi;
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 90/11), propisano je da su javni naručitelji pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:
– da se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne odnosno iz proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih takvih pravnih osoba u iznosu većem od 50%, ili
– da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obavljaju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, ili
– da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova imenuju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe.
Člankom 6. stavkom 1. točkom 1. Zakona o javnoj nabavi, propisano je da su sektorski naručitelji „javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 107. do 112. tog Zakona kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti“.
Nadalje, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi člankom 3. točkom 2. propisano je da se osobama javnog prava u smislu tog Zakona smatraju „javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi i sektorski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika“.
Budući da Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. obavlja poduzetničku djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, smatra se poduzetnikom sukladno članku 3. točki 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te se na njega primjenjuju odredbe Zakona koje vrijede za poduzetnika, odnosno Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. svoje obveze treba ispunjavati u skladu s rokovima koji se odnose na poduzetnike a ne na osobe javnog prava. Pa slijedom navedenog proizlazi da, u poslovnim transakcijama s trećima, rokovi ispunjenja novčanih obveza ugovaraju se sukladno članku 11. Zakona.
Broj klase:423-08/13-01/128 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 21.11.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Pravni pojam u užem smislu: Ne (dopuštenost) žalbe na rješenje o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe, podnesene od strane vjerovnika čija tražbina nije utvrđena kod FINA-e.
Neovisno o tome što su njihove tražbine osporene u postupku vođenom pred Financijskom agencijom, žalitelji su vjerovnici dužnika prema odredbi članka 3. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, pa stoga oni mogu žalbom pobijati rješenje o predstečajnoj nagodbi. Isti neosnovano smatraju da im sud nije dopustio raspravljanje na ročištu već ih je tretirao kao javnost i da im nije dopustio da potpišu zapisnik.
Međutim, iz zapisnika ne proizlazi da su isti zbog toga iznijeli primjedbu sudu niti da su oni na bilo koji način sudjelovali na tom ročištu. Prema tome, time što je sud prvog stupnja navedene vjerovnike tretirao kao javnost nije počinjena povreda postupka koja bi utjecala na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, tim više što navedeni vjerovnici s obzirom na to da njihove tražbine nisu utvrđene u postupku pred FINA-om prema odredbi čl. 66. st. 9. s vezi s člankom 63. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ne bi mogli sudjelovati u glasovanju o davanju pristanka za sklapanje predstečajne nagodbe pred sudom.
Stpn-206/14 od 10. srpnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-6367/14 od 23. rujna 2014.
____________________________________________________________
GLAVA II.
TEMELJNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA
Odjeljak 1.
Primjena odredbi o financijskom poslovanju
Članak 4.
(1) Glava II. ovoga Zakona odnosi se na trgovačka društva (u daljnjem tekstu: društvo), a na odgovarajući način i na druge poduzetnike.
(2) Za dionička društva s monističkim sustavom upravljanja, odredbe o upravi i nadzornom odboru na odgovarajući način se primjenjuju na upravni odbor.
(3) Odredbe ove glave ne odnose se na financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva i društva za upravljanje investicijskim fondovima, kreditne institucije, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet čija je pretežita djelatnost pružanje platnih usluga i institucije za elektronički novac čija je pretežita djelatnost izdavanje elektroničkog novca.
Odjeljak 2.
TEMELJNE OBVEZE UPRAVE I NADZORNOG ODBORA
Temeljne obveze uprave
Članak 5.
(1) Uprava je dužna, u smislu ovoga Zakona, u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala likvidnost i solventnost društva.
(2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je društvo sposobno ispuniti sve svoje dospjele obveze.
(3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti.
Temeljne obveze članova nadzornog odbora
Članak 6.
Nadzorni odbor dužan je, u smislu ovoga Zakona, nadzirati stanje likvidnosti i solventnosti društva.
Odjeljak 3.
RIZICI U FINANCIJSKOM POSLOVANJU
Upravljanje rizicima
Članak 7.
(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili procjenu te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja.
(2) Uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovne mjere upravljanja rizicima te da postupa u skladu s pravilima poslovno-financijske struke, s obzirom na opseg i vrstu poslova koje društvo obavlja.
(3) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u poslovanju, osobito kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti.
(4) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva.
(5) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena robe, valuta i financijskih instrumenta ili promjena kamatnih stopa.
(6) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima uključujući rizik izmjena pravnih propisa.
(7) Rizik likvidnosti je rizik gubitka zbog nemogućnosti ispunjenja dospjelih obveza.
Upravljanje rizikom likvidnosti
Članak 8.
Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvoj i provedbu politike redovnog upravljanja rizikom likvidnosti su:
1. planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovni tijek poslovanja,
2. redovito praćenje i upravljanje likvidnošću,
3. određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili uklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti.
Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala
Članak 9.
(1) Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne djelatnosti.
(2) Uprava je dužna redovito pratiti da je društvo ostvarilo adekvatnost kapitala.
(3) Smatra se da je nastala neadekvatnost kapitala u društvu, ako je gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubicima dosegnuo polovinu visine temeljnog kapitala društva.
Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala
Članak 10.
(1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan uprava je dužna:
1. u roku od osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala te ih dostaviti nadzornom odboru, koji je dužan o istom dati mišljenje u roku od osam dana od primitka,
2. početi provoditi mjere iz točke 1. ovoga stavka koje su u njezinoj nadležnosti (nalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila suglasnost,
3. odmah sazvati skupštinu i predložiti provođenje mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njezinoj nadležnosti (primjerice smanjenje temeljnog kapitala društva radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog kapitala).
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka uprava je dužna provesti u roku od 90 dana.
Odjeljak 4.
ISPUNJENJE NOVČANIH OBVEZA
Predmet
Članak 10.a
(1) Ovaj odjeljak odnosi se na poslovne transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze.
(2) Odredbe ovoga odjeljka ne primjenjuju se na novčane obveze koje su obuhvaćene postupcima koji se vode na temelju odredbi ovoga Zakona i Stečajnog zakona.
Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika
Članak 11.
(1) U poslovnim transakcijama među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, kod ugovora o robno trgovačkom kreditu može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok ispunjenja novčane obveze, a koji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.
(3) Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.
(4) Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili
2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:
– ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili,
– ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ili
3. dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.
(5) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka 4. točke 3. ovoga članka ne može biti duži od 30 dana od dana primitka predmeta obveze.
(6) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to primjerice posebna narav predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, ugovorne strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i duži rok od roka iz stavka 5. ovoga članka.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje članka 11. stavka 4. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13)
Vezano za Vašu zamolbu za mišljenjem o primjeni članka 11. stavak 4 Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi a u svezi prekršajne odgovornosti dužnika koji rok za ispunjenje novčane obveze računa od datuma primitka računa (30 dana), a ne od datuma dospijeća navedenog na računu koji zna biti između 7-15 dana od datuma izdavanja računa, nastavno odgovaramo.
Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br.108/12,144/12,81/13,112/13, dalje u tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 01.10.2012. godine, a koji Zakon je gotovo u cijelosti preuzeo odredbe Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza (NN br.125/11), propisani su rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze.
Člankom 12. istog Zakona određeni su rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava. Tako je odredbom stavka 1., 2. i 3. citiranog članka propisano slijedeće: „u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno, i samo ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok plaćanja, ali ne dulji od 60 dana. Ako ugovorom nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana“.
U odnosu na početak računanja roka plaćanja, u članku 12. stavku 5. Zakona propisano je kada točno počinje teći rok za ispunjenje novčane obveze u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava, kako ne bi bilo spora o točnom vremenu dospijeća tražbine. Tako je određeno da rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od dana određenog člankom 11. stavkom 4. Zakona.
U članku 11. stavku 4. Zakona, propisano je da rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili
2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:
– ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili,
– ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ili
3. dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.
Bez obzira da li je rok plaćanja ugovoren ili ne, Zakonom je propisano od kada rok za plaćanje počinje teći, s time da datum primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ne podliježe ugovornom dogovoru između vjerovnika i dužnika.
Iako u dopisu nije dovoljno jasno obrazloženo o kakvim je računima riječ, upućujemo na odredbu članka 88.a Zakona kojom je predviđena prekršajna odgovornost dužnika koji kasni s plaćanjem. Zakon kao prekršajnu sankciju predviđa novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna za osobu javnog prava, koja kasni s plaćanjem u roku ugovorenom temeljem pravila za plaćanje određenim u Zakonu, odnosno u zakonskom roku za ispunjenje novčane obveze.
Vezano uz ostala pitanja oko načina plaćanja, ispostavljanja računa i načina naplate izvješćujemo Vas kako Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uređuje rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza, a na sve druge odredbe ugovora primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08 i 125/11).
Prema odredbama Zakona o obveznim odnosima rok za ispunjenje obveze može biti određen ugovorom (ugovorni rok), zakonom (zakonski rok), i odredbom mjerodavnog tijela.
U slučaju kada su suugovaratelji rok ispunjenja obveze sami ugovorili, svoju sporazumnu volju o određivanju roka ispunjenja mogu utvrditi na mnogo načina: može biti određen točnim nadnevkom (npr. 31. listopada 2014.), odsjekom vremena od nastanka obveze (npr. dva tjedna od sklapanja ugovora), može biti vezan uz nastupanje određenog događaja (npr. tri dana od puštanja postrojenje u pogon).
Ako su suugovaratelji sami odredili vrijeme dospjelosti obveze, oni ga se moraju pridržavati, a vjerovnik nije dužan opominjati dužnika o nastupu roka za ispunjenje i ne ispuni li dužnik svoju obvezu o roku, pada u zakašnjenje.
Broj klase:423-08/14-01/25 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 18.02.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____*____
Tumačenje članka 11. stavka 2. Zakona o financijskom poslovanju
Vezano za Vaš upit koji se odnosi na pitanje je li moguće sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, da ugovor o robno trgovačkom kreditu bude sklopljen između dva poduzetnika- trgovačkog društva koje je dobavljač ili proizvođač određene robe/proizvoda i između trgovačkog društva-trgovca koji prodaje proizvode u svojim prodajnim centrima na veliko i malo pravnim i fizičkim osobama a vezano za primjenu članka 11. stavka 2. Zakona, odgovaramo kako slijedi.
Ugovor o robno trgovačkom krediti u hrvatskom zakonodavstvu predstavlja tzv. inominantni, odnosno neimenovani ugovor. To je ugovor čiji sadržaj i postupak sklapanja nisu posebno propisani zakonom.
Ugovorom o robno trgovačkom kreditu može se smatrati svaki ugovor u kojemu je odobrena odgoda plaćanja, odnosno svaki ugovor u kojemu je odobren rok ispunjenja novčane obveze koji se ne podudara s trenutkom ispunjenja obveze druge ugovorne strane.
Dakle, svaki ugovor kojim prodavatelj odnosno dobavljač, odobrava kupcu neki dulji rok plaćanja od 60 dana, sadržajno predstavlja ugovor o robnom kreditu jer prodavatelj na takav način (odobravanjem roka plaćanja do 360 dana) kupca zapravo kreditira, ali u robi (ili pruženoj usluzi), a ne novčano.
Elementi koje mora sadržavati ugovor o robno trgovačkom kreditu za odgode plaćanja preko 60 dana da bi bio u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi su pisani oblik, jasno izražena volju stranaka da sklapaju ugovor o robno trgovačkom kreditu, takvo ugovaranje ne smije biti rezultat očite neravnopravnosti na štetu vjerovnika novčane tražbine u ovom slučaju prodavatelja i rok ispunjenje novčane obveze ne smije biti dulji od 360 dana. Pri tome nije bitno kako je ugovor između stranaka nazvan već je potrebno promatrati njegov sadržaj te na temelju sadržaja procijeniti ima li ugovorni odnos među poduzetnicima karakter robnog kredita.
Za mogućnost ugovaranja dužeg roka plaćanja više se ne traži uvjet davanja zadužnice ili drugog sredstva osiguranja sa snagom ovršne isprave, već se mora raditi o kupnji robe na kredit.
U konkretnom slučaju koji navodite ako bi dva poduzetnika (dobavljač i prodavatelj) ugovorila rok plaćanja dulji od 60 dana, takvo ugovaranje ne bi bilo ništetno samo po sebi, već samo onda ako bi time suprotno načelu savjesnosti i poštenja, bila prouzročena očigledna neravnopravnost na štetu vjerovnika novčane obveze. No, ugovorna odredba kojom je ugovoren rok plaćanja duži od 360 dana, biti će ništetna uvijek te se s takvom odredbom postupa kao da je nema.
Zakonodavac je člankom 14. Zakona pod nazivom „Ništetnost pojedinih odredbi ugovora“ unaprijed skrenuo pozornost ugovarateljima kako bi izbjegli sklapanje ništetnih klauzula te olakšao sudovima utvrđivanje ništetnosti ne samo prema općim odredbama Zakona o obveznim odnosima nego i prema posebnim slučajevima ništetnosti.
U odnosu na početak računanja roka plaćanja, u članku 11. stavku 4. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, propisano je kada točno počinje teći rok za ispunjenje novčane obveze, kako ne bi bilo spora o točnom vremenu dospijeća tražbine. Tako je određeno da rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili
2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:
– ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili,
– ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ili
3. dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.
Sukladno svemu navedenom, mišljenja smo da je poduzetnicima omogućeno da se izričito dogovore o rokovima plaćanja dužim od 60 dana, zaključivanjem ugovora o robno trgovačkom kreditu, uz uvjet da takvo produljenje nije nepošteno prema vjerovniku te da rok može iznositi najviše 360 dana.
Broj klase:423-08/13-01/136 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 11.12.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava
Članak 12.
(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona, može se ugovoriti u pismenom obliku i duži rok ispunjenja novčane obveze, ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, ali ne duži od 60 dana.
(3) Ako ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.
(4) Rok za ispunjenje novčane obveze iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 11. stavkom 4. ovoga Zakona.
(5) U poslovnim transakcijama iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, na rok za pregled predmeta obveze primjenjuje se odredba članka 11. stavka 5. ovoga Zakona.
(6) Rok za pregled predmeta obveze iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13)
Dana 10. siječnja 2014. zaprimili smo upit M.H. iz T.D d.o.o. glede rokova ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava.
S tim u vezi odgovaramo kako slijedi;
Člankom 12. stavkom 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), propisano je da se u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana.
Stavkom 2. istog članka određeno je da se iznimno, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. stavka 6. Zakona, može ugovoriti u pismenom obliku i duži rok ispunjenja novčane obveze, ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, ali ne duži od 60 dana.
Prema članku 12.a stavku 1. Zakona, ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje vjerovniku bez ikakve daljnje opomene pored glavnice, i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.
Člankom 59. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br. 81/13), propisano je da se odredbe Zakona ne primjenjuju na poslovne transakcije sklopljene prije stupanja Zakona na snagu ukoliko su isporuka robe ili pružanje usluge nastupili prije toga dana. Dakle, novi rokovi ispunjenja ali i posljedice za kašnjenje, primjenjuju se na poslovne transakcije sklopljene nakon 30. lipnja 2013., kada su stupile na snagu izmjene Zakona ili na poslovne transakcije sklopljene ranije kod kojih isporuka robe ili usluga nastupa nakon tog datuma.
Slijedom navedenog, vjerovnik ima pravo zaračunati zateznu kamatu ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze. Na plaćanja koja se izvršavaju kao naknada za poslovne transakcije između poduzetnika, odnosno poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, primjenjuje se članak 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a na ugovore sklopljene prije 30. lipnja 2013. primjenjuju se zatezne kamate iz članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08, 125/11).
Broj klase:423-08/14-01/08 – Urudžbeni broj:513-07-21-06/14-2 – Zagreb, 21.01.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Posljedice dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze
Članak 12.a
(1) Ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje vjerovniku bez ikakve daljnje opomene pored glavnice, i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.
(2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze jednaka je referentnoj stopi uvećanoj za 8 postotnih poena.
(3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s plaćanjem iz stavka 2. ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem.
(4) Prosječnu kamatnu stopu iz stavka 2. ovoga članka za referentno razdoblje određuje Hrvatska narodna banka prema utvrđenoj metodologiji i dužna ju je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti u »Narodnim novinama«.
(5) Referentno razdoblje iz stavka 4. ovoga članka za objavu na dan 1. siječnja obuhvaća razdoblje od 1. svibnja do 31. listopada, a referentno razdoblje za objavu na dan 1. srpnja obuhvaća razdoblje od 1. studenoga do 30. travnja.
Posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s ispunjenjem novčane obveze u poslovnim transakcijama
Članak 13.
(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u kunama u protuvrijednosti 40 eura.
(2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prisilne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog zakašnjenja.
Ništetnost pojedinih odredbi ugovora
Članak 14.
(1) Ništetna je odredba ugovora iz članka 11. i članka 12. ovoga Zakona, činidba ili praksa, kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ništetna je odredba ugovora iz članka 11. i članka 12. ovoga Zakona, činidba ili praksa, kojom se određuje datum primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.
(3) Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.
(4) Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana ako to nije objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora.
(5) Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren:
1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana,
2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana,
ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.
(6) Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:
1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana,
2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana,
ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.
(7) Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovorena drugačija stopa kamata od stope zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem.
(8) Utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba iz stavka 1. do stavka 6. ovoga članka i ugovornih odredbi o visini stope kamata za kašnjenje s plaćanjem sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima te zabrana uporabe drugih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima, kojima se protivno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje očigledno neravnopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlašteni tužitelj može podnijeti tužbu radi zaštite kolektivnih interesa i prava u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka.
(9) Ovlašteni tužitelj iz stavka 8. ovoga članka je komorsko i/ili interesno udruženje poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana u skladu sa zakonom koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom stavka 8. ovoga članka.
(10) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra gospodarstva uredbom odrediti osobe koje imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa i prava vjerovnika novčanih obveza.
_______________________TUMAČENJE________________________
Postupak predstečajne nagodbe i obveze po jamstvima
Dana 9.1.2014. Porezna uprava, Središnji ured zaprimila je dopis Općine A u kojemu navodi da je društvu A d.o.o.nad kojim je otvoren postupak predstečajne nagodbe a čiji je Općina A osnivač i 100%-tni vlasnik, izdala jamstva za kreditno zaduženje. U fazi postupka predstečajne nagodbe, Općina A dobila je opomene i otkaze Ugovora o kreditu od banaka – kreditora (banka A i banka B za dugoročno zaduženje i banka C za kratkoročno zaduženje), za naplatu duga po izdanim jamstvima, te izvršila određena plaćanja za banku C.
U vezi s navedenim zatraženo je mišljenje u vezi primjene članka 66. stavka 14. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi budući da banke žele naplatiti cjelokupno dugovanje po kreditima Općini A kao jamcu društva A d.o.o.
Navedeno se traži iz razloga što banka A nudi Općini A opciju sklapanja Sporazuma kojim bi se Općina A obvezala preuzeti na sebe otplatu 40% glavnice koja će biti otpisana prema prihvaćenom Planu financijskog restrukturiranja te bi tom slučaju A d.o.o. otplaćivao 60% dugovanja a Općina A 40 % preostalog duga. Ukoliko Općina A ne preuzme otplatu 40% otpisane glavnice, banka A će otkazati Ugovor o kreditu i poslati jamstvo na naplatu Općini A jednokratno u roku 5 dana, za cjelokupni iznos dugovanja utvrđen na dan otkazivanja.
Banka A svoj zahtjev temelji na članku 66. stavku 14. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji propisuje da predstečajna nagodba nema učinak na tražbine vjerovnika prema solidarnim dužnicima i jamcima platcima koji pored dužnika iz predstečajne nagodbe stoje u obvezi prema tom vjerovniku.
Vezano za predmetno pitanje u nastavku odgovaramo.
Člankom 66. stavkom 14. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), propisano je da prestečajna nagodba nema učinak na tražbine vjerovnika prema solidarnim dužnicima i jamcima platcima koji pored dužnika iz predstečajne nagodbe stoje u obvezi prema tom vjerovniku.
Navedenim člankom zakona izričito je predviđeno odstupanje od načela akcesornosti (posljedica akcesornosti je da je obveza jamca redovito jednaka obvezi glavnog dužnika). Ovo iznimno zakonsko odstupanje opravdava se dobrovoljnim preuzimanjem rizika od strane jamca i jamstvo kao sredstvo osiguranja što štiti vjerovnika od rizika nesposobnosti i nemogućnosti (insolventnosti) glavnog dužnika podmirit obvezu.
Nadalje, točkom II. Jamstva od 19.06.2007.godine koje je Općina A izdala banci A, određeno je da će banka A pozvati Općinu A na izvršenje jamstva zajedno s Izjavom da Korisnik kredita nije izvršio svoju obvezu plaćanja iz Ugovora o kreditu.
Iz navedene odredbe razvidno je da je ugovor o jamstvu sklopljen pod negativnim odgodnim (suspenzivnim) uvjetom, odnosno da se jamac obvezuje vjerovniku da će ispuniti obvezu glavnog dužnika tek ako ovaj to ne učini po dospijeću obveze.
Slijedom navedenog, iako predstečajna nagodba sklopljena pred trgovačkim sudom, nema učinak na tražbine vjerovnika prema solidarnim dužnicima i jamcima platcima koji pored dužnika iz predstečajne nagodbe stoje u obvezi prema tom vjerovniku u smislu smanjenja tražbine, isto ne mijenja pravnu prirodu ugovora o jamstvu i činjenicu da je sklopljen pod negativnim odgodnim (suspenzivnim) uvjetom.
U konkretnom slučaju ovo znači da ukoliko dužnik bude uredno izvršavao svoju obvezu sukladno rokovima iz sklopljene predstečajne nagodbe, banka A nema pravo aktivirati instrumente osiguranja plaćanja i od Općine A tražiti da izvrši plaćanje razlike od 40% otpisane glavnice.
Broj klase:423-08/14-01/05 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 15.01.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Obročna otplata
Članak 14.a
Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze ugovori obročna otplata, odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama iz članka 12.a i 13., primjenjuju se na svaki obrok zasebno.
Odjeljak 5.
OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI
Nelikvidnost
Članak 15.
(1) Nelikvidnost, u smislu ovoga Zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.
(2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako:
1. više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% od iznosa svojih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjim financijskim izvještajima za proteklu financijsku godinu, ili
2. više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.
Insolventnost
Članak 16.
(1) Insolventnost nastaje kad poduzetnik:
1. postane nesposoban za plaćanje, ili
2. postane prezadužen.
(2) Poduzetnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je poduzetnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.
(3) Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka poduzetnika, naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.
(4) Smatra se da je poduzetnik prezadužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba, ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze, fizička osoba.
Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti
Članak 17.
(1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje.
(2) Smatra se da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:
1. prioritetne tražbine,
2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.),
4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje,
5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,
6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima,
7. troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe.
(3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u neravnopravan položaj.
(4) Radnjama iz stavka 3. ovoga članka osobito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na drugu osobu, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, osobito na povezana društva.
(5) Poduzetnik je dužan od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti.
(6) Osim redovnih poslova, iz stavka 2. ovoga članka, poduzetnik može poduzimati i druge poslove koji su predviđeni kao mjera financijskog restrukturiranja iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Od trenutka otvaranja postupka predstečajne nagodbe do sklapanja predstečajne nagodbe poduzetnik može obavljati i druga plaćanja i poduzimati druge radnje na temelju prethodno pribavljene suglasnosti povjerenika predstečajne nagodbe.
(8) Od sklapanja predstečajne nagodbe poduzetnik može poduzimati i poslove koji su sadržani u sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.
_______________________TUMAČENJE________________________
Naplata neisplaćene plaće
Dana 17. prosinca 2013. zaprimili smo upit „A“ kako naplatiti neisplaćene plaće od poslodavca “B“, iz Karlovca nad kojim je otvoren postupak predstečajne nagodbe, odgovaramo kako slijedi.
Odredbom članka 17. stavka 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, broj 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13), propisano je da poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovito poslovanje. Plaćanja koja su nužna za redovito poslovanje izričito su navedena u stavku 2. Zakona, a to su plaćanja za:
1. prioritetne tražbine – odnosno – tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
3. operativne troškovi poslovanja (električna energija, voda i dr.),
4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovito poslovanje,
5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,
6. troškove postupka pred javnopravnim tijelima,
7. troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe.
Plaće koje se odnose na razdoblje nakon pokretanja postupka zaštićene su kao nužno plaćanje.
Isplatama nužnim za redovno poslovanje predstečajnog dužnika ne smatraju se svi primici na koje radnici imaju pravo nakon pokretanja postupka, već samo plaće.
Naime, u članku 17. stavku 2. točci 2. Zakona izrijekom je propisano da se plaće radnika koje se odnose na razdoblje od otvaranja predstečajnog postupka smatraju plaćanjima koja su nužna za redovno poslovanje poduzetnika predstečajnog dužnika ali je njihov obuhvat uži, uključuje samo plaće, ali ne i druge novčane primitke radnika (naknade, nagrade, potpore, božićnice, otpremnine i dr.). Naime, da je obuhvat tih tražbina isti i da se razlikuju samo prema razdoblju na koje se odnose, naziv bi im bio identičan.
Nadalje, člankom 69. stavkom 2. Zakona propisano je da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka dužnik smije plaćati obveze nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe samo uz prethodnu suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe. Naime, tražbine nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajen nagodbe do dana njezina odobrenja pred nadležnim sudom imaju prednost u namirenju pred tražbinama vjerovnika iz predstečajne nagodbe. Drugim riječima, redovno poslovanje koje je odobrio povjerenik predstečajne nagodbe za vrijeme trajanja postupka ima prednost pred tražbinama koje su predmet nagodbe.
Imajući u vidu navedene zakonske odredbe i osnovna načela zakona u smislu kojih treba tumačiti naprijed navedene odredbe, nema zapreke da se isplaćuje plaća radnicima za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe, odnosno za vrijeme trajanja postupka dozvoljeno je vršiti plaćanja po članku 17. Zakona.
Radnici mogu pokrenuti ovršni postupak radi naplate plaće tek nakon objave sklopljene predstečajne nagodbe ili nakon izvršnosti rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe ako do sklapanja nagodbe ne dođe.
Stoga upućujemo podnositelja podneska da se obrati povjereniku predstečajne nagodbe s obzirom na to da povjerenik ima dužnost nadzirati predmetna plaćanja i podnijeti nagodbenom vijeću prijavu ako dužnik postupa suprotno tim pravilima.
Broj klase:423-08/13-01/143 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 18.12.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____*____
Preknjiženje PDV-a
Vezano za Vaš upit koji se odnosi na pitanje da li porezni dužnik koji se nalazi u postupku predstečajne nagodbe „A“ iz Koprivnice, ima pravo na preknjiženje PDV-a po obrascima PDV-a podnesenim nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe u kojima je iskazan povrat PDV-a na postojeće dugove doprinosa, nastavno odgovaramo.
Člankom 17. Zakona propisano je da poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje, te se smatra da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:
1. prioritetne tražbine,
2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.)
4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje,
5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,
6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima,
7. troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe
Člankom 69. stavkom 1. Zakona propisano je da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja tog postupka, dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe osim tražbina iz članka 17. stavka 2. točaka 1., 6. i 7. Zakona (a to su: prioritetne tražbine, troškovi postupaka pred javnopravnim tijelima i troškovi izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe).
Obveze nastale nakon otvaranja postupka dužnik je dužan plaćati uz suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe i one imaju prednost pred tražbinama vjerovnika prijavljene u postupak predstečajne nagodbe. Te se obveze smatraju tekućim obvezama nužnim za redovno poslovanje i njihovo podmirenje predstavlja namjeru dužnika za nastavkom poslovanja te uspostavu likvidnosti prema prijedlogu plana financijskog i operativnog restrukturiranja.
Svi dužnici koji su u postupku predstečajne nagodbe dužni su uredno podmirivati sve obveze nastale nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, jer će u protivnom biti obustavljen postupak predstečajne nagodbe što će u konačnosti dovesti do otvaranja stečajnog postupka, a koji se otvaranjem postupka predstečajne nagodbe, htjelo izbjeći.
Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi preknjiženje pretplate nastale nakon otvaranja postupka nije zabranjeno i ne smatra se radnjom koja bi za posljedicu imala dovođenje vjerovnika u nejednaki položaj.
Činjenica da je nad dužnikom otvoren postupak predstečajne nagodbe je bez utjecaja na njegovo pravo preknjiženja pretplate po PDV obrascima podnesenim nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
Slijedom toga, Porezna uprava može preknjižiti porez na dodanu vrijednost koji je dužnik preplatio nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe na postojeće dugove doprinosa nastale nakon otvaranja postupka.
Broj klase:410-01/13-01/3998 – Urudžbeni broj:15-07-21-01/13-2 – Zagreb, 10.12.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____*____
Plaćanje PDV-a u postupku predstečajne nagodbe
Porezni obveznik „A“, obratio nam se podneskom u kojemu traži mišljenje je li ispravno da društvo napravi presjek poreza na dodanu vrijednost za mjesec lipanj 2013. godine te podmiri obvezu plaćanja poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 13. lipnja 2013. do 30. lipnja 2013. dok će se preostala obveza rješavati unutar postupka predstečajne nagodbe, koji je otvoren nad društvom 12. lipnja 2013., nastavno odgovaramo.
Odredbom članka 84. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne Novine broj 73/13, 99/13 Rješenje USRH; u daljnjem tekstu Zakon), određeno je da su obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Odnosno prema članku 84. stavku 3. Zakona za poreznog obveznika čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnom razdoblju oporezivanja manja od 800.000,00 kuna, obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju. Porezni obveznik čija obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju može se odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje iz stavka 2. toga članka.
Uvidom u informacijski sustav Porezne uprave utvrđeno je da je društvo „A“ d.o.o. mjesečni obvezniku poreza na dodanu vrijednost.
Članak 85. stavak 6. Zakona, propisuje da porezni obveznik prijavu PDV-a iz stavka 1. toga članka mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu na propisanom obrascu do 20-tog dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona.
Prema članku 76. stavku 1. Zakona, obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje, porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja iz članka 84. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, PDV za mjesec lipanj 2013. trebalo je platiti do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, dakle 31.srpnja 2013. i nije moguće razdvojiti obračunsko razdoblje u smislu podnošenja PDV obrasca.
Danom otvaranja postupka predstečajne nagodbe u evidencijama Porezne uprave, obrazac PDV-a za mjesec lipanj 2013. još nije bio zadužen budući da mu je datum valute 31. srpnja 2013., stoga se uzima da se radi o obvezi koja je nastala nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
Obveze nastale nakon otvaranja postupka dužnik je obvezan plaćati uz suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe i one imaju prednost pred tražbinama vjerovnika prijavljene u postupak predstečajne nagodbe. Te se obveze smatraju tekućim obvezama nužnim za redovno poslovanje i njihovo podmirenje predstavlja namjeru dužnika za nastavkom poslovanja te uspostavu likvidnosti prema prijedlogu plana financijskog i operativnog restrukturiranja.
Člankom 17. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), propisano je da poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje, te se smatra da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:
1. prioritetne tražbine,
2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.)
4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje,
5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,
6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima,
7. troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe.
Broj klase:410-01/13-01/2612 – Urudžbeni broj:15-07-21-01/13-2 – Zagreb, 11.11.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe
Članak 18.
(1) Ukoliko poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe dužnik ne može uspostaviti stanje likvidnosti, dužan je, u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.
(2) Ako je dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen dužan je bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.
DIO DRUGI
POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE
GLAVA III.
Odjeljak 1.
OPĆE ODREDBE
Predmet
Članak 19.
Glavom III. ovoga Zakona uređuju se uvjeti za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, postupak predstečajne nagodbe i pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe.
Svrha predstečajne nagodbe
Članak 20.
Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se:
1. dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan,
2. vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.
Načelo dobrovoljnosti
Članak 21.
Predstečajna nagodba smatra se sklopljenom ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije tražbine čine potrebnu većinu iz članka 63. stavka 2. ovoga Zakona.
Načelo jednakog postupanja prema vjerovnicima
Članak 22.
U postupku predstečajne nagodbe dužnik je dužan jednako postupati prema svim vjerovnicima istog položaja i ne poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale dovođenje vjerovnika u nejednaki položaj.
Načelo postupanja u dobroj vjeri
Članak 23.
Vjerovnik i dužnik tijekom predstečajne nagodbe ne smiju poduzimati radnje kojima se može prouzročiti šteta.
Načelo pristupa podacima
Članak 24.
Radi pravilne procjene njegovog financijskog stanja i mogućnosti financijskog restrukturiranja dužnik je dužan osigurati nagodbenom vijeću, povjereniku predstečajne nagodbe i vjerovnicima, pravodoban i nesmetan pristup podacima i dokumentaciji od značaja za financijsko restrukturiranje, a koji se odnose na njegovu imovinu, kapital, obveze, poslovanje i poslovne planove.
Dužnik u postupku predstečajne nagodbe
Članak 25.
(1) Postupak predstečajne nagodbe može se provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedincem. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.
(2) Postupak predstečajne nagodbe ne može se provesti nad financijskom institucijom, kreditnom unijom, investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima, kreditnom institucijom, društvom za osiguranje i reosiguranje, leasing društvom, institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac.
(3) Postupak predstečajne nagodbe ne može se provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci postupak predstečajne nagodbe ne može se otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje postupka predstečajne nagodbe u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti nagodbenog vijeća, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze dužnika u postupku predstečajne nagodbe solidarno odgovara Republika Hrvatska.
Stvarna nadležnost
Članak 26.
(1) Postupak predstečajne nagodbe i skraćeni postupak predstečajne nagodbe provodi se u regionalnim centrima Financijske agencije, čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema sjedištu dužnika.
(2) U regionalnim centrima postupak predstečajne nagodbe i skraćeni postupak predstečajne nagodbe provode nagodbena vijeća.
(3) U postupcima predstečajne nagodbe u kojima ukupan iznos dužnikovih obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju dužnika prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna, isključivo su nadležna nagodbena vijeća regionalnog centra u Zagrebu.
(4) Predstečajna nagodba sklapa se pred trgovačkim sudom, nadležnim prema sjedištu dužnika.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Pravni pojam – Nadležnosti kod postupka predstečajne nagodbe
Zakonska osnova čl. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ)
Prilikom utvrđivanja jesu li ispunjeni uvjeti za sklapanje predstečajne nagodbe prvostupanjski sud ne ispituje valjanost postupka pred nagodbenim vijećem. Naime, stvarna nadležnost u postupku predstečajne nagodbe podijeljena je između postupaka predstečajne nagodbe (i skraćenog postupka predstečajne nagodbe) koji se provodi pred regionalnim centrima Financijske agencije (čl. 26. st. 1. ZFPPN-a), a koji rezultira prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja ili obustavom postupka, i samog sklapanja predstečajne nagodbe koji se provodi na trgovačkom sudu (čl. 26. st. 4. u vezi s čl. 60. st. 10 i čl. 65. ZFPPN).
Ova dva postupka, ne samo da su fizički odvojena, već su za njih predviđene i različite nadležnosti u rješavanju povodom pravnog lijeka. O žalbi protiv rješenja nagodbenog vijeća odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak (čl. 30. st. 4. ZFPPN-a), dok je nadležnost za žalbe protiv rješenja trgovačkog suda propisana čl. 22. Zakona o sudovima (NN broj 150/05, 16/7, 113/08, 34/10, 116/10, 27/11, 57/11, 130711 i 28/13).
Radi se o dva različita pravna akta protiv kojih nisu predviđena ista pravna sredstva. Tako je protiv rješenja o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe dopušten redovni pravni lijek (čl. 378. ZPP-a), dok se predstečajnna nagodba može pobijati samo tužbom pod istim pretpostavkama koje su propisne za pobijanje sudske nagodbe (čl. 83. ZFPPN-a). To bi nadalje značilo da žalbom protiv rješenja o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe nije dopušteno pobijati samu predstečajnu nagodbu, već je dopušteno isticati samo razloge da ne postoje, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke da bi sud donio rješenje o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe (čl. 66. st. 8.i 9.ZFPPN-a).
U postupku utvrđenja jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje predstečajne nagodbe, sud ne može ocjenjivati valjanost postupka koji se provodio pred nagodbenim vijećem, a čiji je krajnji rezultat bio rješenje iz čl. 60. st. 10.ZFPPN-a o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja, no, mora ispitati da li sam prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe pred sudom ispunjava zakonom propisane uvjete, kao i jesu li propisane isprave.
Prema tome, da bi sud mogao odobriti sklapanje predstečajne nagodbe kumulativno moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: a) da su na ročištu za sklapanje te nagodbe svoj pristanak dali dužnik i vjerovnici većinom glasova čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti utvrđenih tražbina za svaku grupu vjerovnika ili ako njihove tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrđenih tražbina, b) ako je predložena nagodba u skladu s općim pravilima o sudskoj nagodbi i c) ako je sadržaj predstečajne nagodbe u bitnim sastojcima odgovarajući prihvaćenom planu financijskog i operativno restrukturiranja dužnika (čl. 66. ZFPPN-a).
Tek kada se utvrdi sve navedeno, sud određuje ročište radi sklapanja predstečajne nagodbe, dopušta sklapanje predstečajne nagodbe ako su za nju glasali dužnik i potrebna većina vjerovnika, te rješenjem odobrava tako sklopljenu nagodbu.
Stpn-270/14 od 4. ožujka 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-2932/15-3 od 14. svibnja 2015. Godine.
____________________________________________________________
Odjeljak 2.
OPĆE ODREDBE U POSTUPKU PRED FINANCIJSKOM AGENCIJOM
Načela postupka
Članak 27.
(1) Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Postupak predstečajne nagodbe pokreće se samo na prijedlog dužnika.
(3) Dužnik koji podnosi prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe dužan je imati u poslovnoj banci otvoren transakcijski račun za poslovanje.
(4) Prijedlozi, izjave i prigovori u postupku predstečajne nagodbe ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati, odnosno podnijeti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, a postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, Financijska agencija, odnosno, nagodbeno vijeće će podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad dužnikom u roku od 8 dana nakon izvršnosti rješenja o obustavi.
(6) U slučaju kada Financijska agencija odnosno nagodbeno vijeće prema odredbama ovoga Zakona podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, oslobođena je plaćanja pristojbi i troškova vezanih za pokretanje stečajnog postupka.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Stečajni sudac može, ako ocijeni da je to potrebno, rješenjem narediti osobama koje vode poslovanje dužnika davanje prokazne izjave i prokaznog popisa imovine u skladu s pravilima ovrhe. Zbog zakonske privilegije iz čl. 27. st. 5 ZFPSN, Financijska agencija je oslobođena plaćanja pristojbi i troškova, što za posljedicu ima nedostatak sredstava za plaćanje nagrade privremenom stečajnom upravitelju kojeg je moguće imenovati sukladno odredbi čl. 42. st. 2 SZ-a, te budući da na drugi način nije moguće utvrditi imovinu dužnika, prvostupanjski sud na temelju ovlasti iz st. 3. čl. 43. SZ-a poziva direktora dužnika na dostavu prokaznog popisa imovine i to prema sadržaju prokaznog
St-592/13 od 1. srpnja 2013.godine potvrđeno rješenjem Pž-8466/13 od 23. listopada 2013.
____________________________________________________________
Javna priopćenja
Članak 28.
(1) Pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) donesena u postupku predstečajne nagodbe koje je potrebno javno objaviti, objavljuju se na web-stranici Financijske agencije. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku, odnosno naziv dužnika, OIB i njegovo sjedište i poslovnu adresu. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave pismena.
(2) Javno priopćenje smatra se urednom dostavom. Javno priopćenje smatra se dokazom da je dostava pismena uredno obavljena svim strankama.«.
U stavku 3. podstavku 15. iza riječi: »sklopljena« briše se zarez, a riječi: »tekst predstečajne nagodbe i rješenje nadležnog trgovačkog suda o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi« zamjenjuju se riječima: »i potpisana predstečajna nagodba
(3) Podaci koji se objavljuju u tijeku postupka predstečajne nagodbe na web-stranici Financijske agencije jesu:
– tvrtka ili naziv, sjedište i poslovna adresa, odnosno ime i prezime, poslovna adresa i adresa prebivališta te OIB dužnika,
– organizacijska jedinica Financijske agencije pred kojom se vodi postupak i poslovni broj predmeta,
– ime i prezime, sjedište, poslovna adresa i adresa prebivališta te OIB povjerenika predstečajne nagodbe,
– rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe,
– oglas kojim se pozivaju vjerovnici da prijave svoje tražbine,
– sva rješenja i zaključci doneseni u postupku predstečajne nagodbe,
– planovi financijskog restrukturiranja i sva dokumentacija dostavljena tijekom postupka,
– svi izvještaji dostavljeni tijekom postupka,
– formatizirani obrazac za glasovanje,
– zapisnik o glasovanju vjerovnika,
– oglas o održavanju ročišta za sklapanje predstečajne nagodbe pred trgovačkim sudom,
– popis obveza dužnika sa stanjem na dan otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
– ponuda dužnika vjerovnicima za sklapanje predstečajne nagodbe s nacrtom predstečajne nagodbe,
– novi odnosno izmijenjeni plan financijskog i operativnog restrukturiranja, s izmijenjenim nacrtom predstečajne nagodbe,
– podatak da je predstečajna nagodba pred nadležnim trgovačkim sudom sklopljena, tekst predstečajne nagodbe i rješenje nadležnog trgovačkog suda o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.
(4) Na web-stranicama Financijske agencije objavljuju se i izmjene i dopune plana financijskog i operativnog restrukturiranja i izmjene ostalih dostavljenih isprava, te izmjene i dopune ponude dužnika vjerovnicima za sklapanje predstečajne nagodbe s izmjenama i dopunama nacrta predstečajne nagodbe.
(5) Nagodbeno vijeće može odlučiti da se pojedine isprave neće objaviti na web-stranici ako takve isprave nisu od važnosti za postupak predstečajne nagodbe, ili takve isprave nije dopušteno objaviti radi zaštite osobnih podataka.
dluke u postupku
Članak 29.
(1) Odluke u postupku predstečajne nagodbe donose se u obliku rješenja, odnosno zaključka.
(2) Zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanjima.
Pravni lijekovi
Članak 30.
(1) Protiv rješenja može se izjaviti žalba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Rok za žalbu je osam dana.
(3) Ako je ovim Zakonom propisano da se rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, a za ostala rješenja protekom osmoga dana od dana objave na web-stranicama Financijske agencije.
(4) Žalba se podnosi prvostupanjskom tijelu koje je donijelo rješenje. O žalbi odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak.
(5) Prvostupanjsko tijelo dužno je žalbu dostaviti drugostupanjskom tijelu u roku od tri dana od njezinog primitka.
(6) Drugostupanjsko tijelo dužno je odlučiti o žalbi u roku od osam dana od primitka žalbe.
(7) Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
(8) Protiv zaključka nije dopuštena žalba.
(9) U postupku predstečajne nagodbe ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje, niti podnositi prijedlog za obnovu postupka.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Pravni pojam u širem smislu: Predstečajna nagodba.
U užem smislu: Prigovor na visinu utvrđene tražbine vjerovnika.
Protiv rješenja nagodbenog vijeća o utvrđenim i osporenim tražbinama dopuštena je žalba (članak 30. stavak 1. ZFPSN-a). O žalbi odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak (članak 30. stavak 4. ZFPSN-a). Kako se tražbina vjerovnika utvrđuje u upravnom postupku, u kojem postupku je dopušteno žalbom pobijati rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama, to se u sudskom postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe ne može osnovano isticati prigovor da vjerovniku predstečajne nagodbe nije valjano utvrđena visina tražbine.
Stpn-36/13 od 11.listopada 2013 ispravljeno rješenjem Stpn-36/13 od 22.studenog 2013.godine potvrđeno rješenjem Pž-9983/13 od 12. prosinca 2013.
____*____
Pravni pojam u užem smislu: Vjerovnici s pravom glasa u postupku predstečjane nagodbe pred sudom.
U odnosu na žalbeni navod da dio vjerovnika nije imao pravo glasa jer njihove tražbine nisu osnovane, valja ukazati da je protiv rješenja nagodbenog vijeća o utvrđenim i osporenim tražbinama je dopuštena žalba (čl. 30 st. 1 ZFPPN-a) pa je vjerovnik mogao izjaviti žalbu, o kojoj žalbi odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak (čl. 30 st. 4. ZFPPN-a).
Dakle, kako se tražbine vjerovnika utvrđuju u upravnom postupku, u kojem postupku je dopušteno žalbom pobijati rješenje u utvrđenim i osporenim tražbinama, to se u sudskom postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe ne može osnovano isticati prigovor da vjerovniku predstečajne nagodbe nije valjano utvrđena tražbina.
Stpn-397/13 od 29. travnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-5636/14 od 2. rujna 2014.
____________________________________________________________
Odgovarajuća primjena Zakona o općem upravnom postupku
Članak 31.
U postupku predstečajne nagodbe odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Odjeljak 3.
TIJELA U POSTUPKU PREDSTEČAJNE NAGODBE
Tijela
Članak 32.
Tijela u postupku predstečajne nagodbe su nagodbeno vijeće i povjerenik predstečajne nagodbe.
Nagodbeno vijeće
Članak 33.
(1) Postupak predstečajne nagodbe vodi predsjednik vijeća u vijeću od tri člana: (u daljnjem tekstu: nagodbeno vijeće).
(2) Predsjednika i članove nagodbenog vijeća imenuje ministar financija. Predsjednik i članovi nagodbenog vijeća moraju biti hrvatski državljani sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem – pravne ili ekonomske struke. Predsjednik vijeća mora biti magistar prava.
(3) Predsjednik vijeća, izvan ispitnog postupka brine sam ili davanjem povjereniku predstečajne nagodbe odgovarajuće upute o ispitivanju stanja sredstava i poslovanja dužnika, o pregledavanju popisa vjerovnika, popisa dužnika, prijavljenih tražbina i postupanju dužnika u smislu odredbe članka 17. ovoga Zakona, a obavlja i druge poslove u vezi s pripremom ispitnog postupka, odnosno odluka nagodbenog vijeća.
Povjerenik predstečajne nagodbe
Članak 34.
(1) Kad nagodbeno vijeće utvrdi da je udovoljeno uvjetima za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, zaključkom će odrediti povjerenika predstečajne nagodbe.
(2) Uvjeti za određivanje povjerenika predstečajne nagodbe isti su kao i uvjeti za imenovanje stečajnog upravitelja.
(3) Povjerenika predstečajne nagodbe imenuje nagodbeno vijeće s liste stečajnih upravitelja.
Dužnosti povjerenika predstečajne nagodbe
Članak 35.
Povjerenik predstečajne nagodbe dužan je:
1. ispitati vjerodostojnost dostavljene dokumentacije u pogledu poslovanja i imovine dužnika,
2. pregledati prijavljene tražbine,
3. nadzirati poslovanje dužnika, a osobito financijsko poslovanje dužnika, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, te poslovanje u prodaji roba, odnosno usluga, pazeći pri tome da se ne oštećuje imovina dužnika.
4. podnijeti prijavu nagodbenom vijeću ako dužnik postupa protivno odredbama članka 17. ovoga Zakona,
5. nadzirati pravodobnost i potpunost podmirenja troškova postupka predstečajne nagodbe,
6. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.
Nadzor nad radom povjerenika
Članak 36.
(1) Nadzor nad radom povjerenika predstečajne nagodbe obavlja nagodbeno vijeće.
(2) Dužnik i vjerovnici mogu protiv postupanja povjerenika predstečajne nagodbe podnijeti prigovor nagodbenom vijeću.
(3) Protiv odluke nagodbenog vijeća donesene u obavljanju nadzora nad radom povjerenika predstečajne nagodbe te protiv rješenja o razrješenju žalba nije dopuštena.
Razrješenje povjerenika predstečajne nagodbe
Članak 37.
(1) Nagodbeno vijeće može povjerenika predstečajne nagodbe koji svoju dužnost obavlja neprimjereno razriješiti samo ili na zahtjev vjerovnika.
(2) Povjerenik predstečajne nagodbe može biti razriješen i kada to sam zatraži.
Nagrada i naknada troškova za rad
Članak 38.
(1) Povjerenik predstečajne nagodbe ima pravo na nagradu za rad te pravo na naknadu stvarnih troškova.
(2) O nagradama i naknadama iz stavka 1. ovoga članka odlučuje nagodbeno vijeće prema tarifi koju će pravilnikom propisati ministar financija.
(3) Ako je povjerenik predstečajne nagodbe razriješen zbog nesavjesnog obavljanja svojih dužnosti, nema pravo na nagradu za svoj rad.
Odjeljak 4.
POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE
Prijedlog za otvaranje postupka
Članak 39.
(1) Dužnik u stanju nelikvidnosti ili insolventnosti dužan je predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, dužnik koji nema imovine ili je njegova imovina male ili neznatne vrijednosti i nema zaposlenih, a u stanju je nelikvidnosti ili insolventnosti, može predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe.
(3) Do okončanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokrenuti stečajni postupak.
(4) Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.
Obveza davanja podataka
Članak 40.
Osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora dužnika, kao i radnici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje, dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, nagodbenom vijeću i povjereniku predstečajne nagodbe, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.
Sadržaj prijedloga
Članak 41.
(1) Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe mora sadržavati:
1. tvrtku ili naziv, sjedište i poslovnu adresu, odnosno ime i prezime, sjedište i poslovnu adresu, adresu prebivališta te OIB dužnika i zahtjev da se nad dužnikom provede postupak predstečajne nagodbe,
2. izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika,
3. plan financijskog restrukturiranja,
4. plan operativnog restrukturiranja,
5. izvješće ovlaštenog revizora koje sadrži: pozitivno mišljenje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja,
6. popis imovine i prava dužnika koji su upisani u odgovarajuće upisnike,
7. izjavu da sklapanje predstečajne nagodbe neće utjecati na tražbine radnika.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati opis pregovora s vjerovnicama, ukoliko ih je bilo, a koji su prethodili zahtjevu za pokretanje postupka, uključujući i potrebne obavijesti dostavljene vjerovnicima koji sudjeluju u postupku da bi mogli donijeti odluku o planu financijskog restrukturiranja
(3) Nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe dužnik je dužan predati nagodbenom vijeću popis obveza sa stanjem na dan otvaranja postupka predstečajne nagodbe, najkasnije u roku od 15 dana od otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
(4) Dužnik je dužan najkasnije u roku od osam dana od donošenja rješenja o utvrđenju tražbina, dostaviti plan financijskog i operativnog restrukturiranja koji obuhvaća sve utvrđene tražbine prema rješenju o utvrđenju tražbina, ukoliko ranije dostavljeni plan financijskog i operativnog restrukturiranja ne obuhvaća sve tražbine koje su utvrđene rješenjem.
(5) Ne može se pristupiti glasovanju za plan financijskog i operativnog restrukturiranja koji ne obuhvaća sve utvrđene tražbine.
(6) Ukoliko plan financijskog i operativnog restrukturiranja ili izmijenjeni ili novi plan financijskog i operativnog restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene tražbine, nagodbeno vijeće zaključkom će pozvati dužnika odnosno vjerovnike koji su predložili plan financijskog i operativnog restrukturiranja, da u roku određenom zaključkom dostave plan financijskog i operativnog restrukturiranja koji će obuhvaćati sve utvrđene tražbine. U slučaju da dužnik, odnosno vjerovnici koji su predložili plan financijskog i operativnog restrukturiranja ne dostave usklađeni plan financijskog i operativnog restrukturiranja u roku određenom zaključkom, nagodbeno vijeće će rješenjem postupak obustaviti.
Izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika
Članak 42.
Izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika mora sadržavati:
1. financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu koji nisu stariji od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za provođenje postupka predstečajne nagodbe, s time da se usporedni podaci u financijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvještaja prethodne godine, odnosno evidencije koje vode sukladno poreznim propisima kada je dužnik obrtnik obveznik poreza na dohodak,
2. popis tražbina radnika,
3. popis obveza prema vjerovnicima koji sadrži sljedeće elemente:
– tvrtku ili naziv, sjedište i poslovnu adresu, odnosno ime i prezime, poslovnu adresu i adresu prebivališta te OIB vjerovnika za svaku pojedinačnu obvezu,
– ukupnu vrijednost obveza na dan priloženih financijskih izvještaja i učešće u ukupnoj vrijednosti obveza na dan priloženih financijskih izvještaja,
– popis razlučnih prava razlučnih vjerovnika koji su osobni vjerovnici dužnika i popis razlučnih prava razlučnih verovnika koji nisu osobni vjerovnici dužnika s naznakom:
a.) stvari ili prava na kojima postoji razlučno pravo,
b.) pravne osnove stjecanja razlučnog prava,
c.) pokrenutih ovršnih/javnobilježničkih ili drugih sudskih odnosno izvansudskih postupaka na stvarima ili pravima dužnika na kojima postoji razlučno pravo.
– oznaku prava izdvojenog namirenja uz svaku pojedinačnu obvezu prema vjerovniku s naznakom stvari ili prava na kojima postoji izlučno pravo,
– popis vjerovnika koji prema dužniku imaju uvjetnu tražbinu po osnovi solidarnog jamstva, sudužništva ili bankovne garancije, uz naznaku o kojoj se osnovnoj obvezi i prema kojem vjerovniku radi, odnosno za koju je tražbinu to jamstvo ili garancija dano.
4. visinu prosječnih mjesečnih troškova redovnog poslovanja dužnika u posljednjih godinu dana prije datuma sastavljanja financijskih izvještaja iz točke 1. ovoga stavka,
5. popis dužnikovih dužnika s naznakom tvrtke ili naziva, sjedišta i poslovne adrese, odnosno imena i prezimena, poslovne adrese i adrese prebivališta te OIB dužnikovih dužnika za svaku pojedinačnu obvezu i ukupni iznos duga.
6. popis svih postupaka pokrenutih na zahtjev dužnika pred sudovima ili javnopravnim tijelima.
Plan financijskog i operativnog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe
Članak 43.
Plan financijskog i operativnog restrukturiranja mora sadržavati:
1. opis činjenica i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje uvjeta za otvaranje postupka predstečajne nagodbe,
2. izračun manjka likvidnih sredstava na dan priloženih financijskih izvještaja,
3. opis mjera financijskog restrukturiranja i izračun njihovih efekata na manjak likvidnih sredstava,
4. opis mjera operativnog restrukturiranja i izračun njihovih efekata na profitabilnost poslovanja i otklanjanje insolventnosti poslovanja,
5. plan poslovanja za razdoblje od pet godina uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svake pozicije plana,
6. planiranu bilancu na zadnji dan petogodišnjeg razdoblja za koje je sastavljen plan poslovanja,
7. analizu tražbina prema veličini, kategoriji (prioritetne tražbine, izlučna prava, razlučna prava i neosigurane tražbine), razinu očekivanog namirenja i prijedloge rokova za njihovo namirenje te usporedbu s očekivanim namirenjem u slučaju stečaja,
8. ponudu dužnika vjerovnicima o načinu, rokovima i uvjetima namirenja tražbina,
9. izračun troškova restrukturiranja.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Rješenje suda kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodba mora sadržavati i utvrđeni postotak u kojem se isplaćuju vjerovnici i rokove plaćanja.
Ako spisu ne prileži Plan financijskog restrukturiranja te ako iz dostavljenih isprava dužnika, prvostupanjskom sudu nije razvidan sadržaj dužnikova prijedloga za sklapanje predstečajne nagodbe(čl. 43. st. 1. toč. 7. podtočka 1. ZFPSN) prezentiranog u postupku prestečajne nagodbe kod FINA-e te sadržaj prihvaćenog Plana financijskog restrukturiranja (čl. 62. st. 2 . ZFPSN) za kojeg su glasovali vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe kod FINA-e, te ako dostavljene isprave ne sadrže podatke o utvrđenom postotku u kojem se isplaćuju vjerovnici i rokove plaćanja (čl. 66. stav. 3. toč. 4. ZFPSN), iznose smanjenih tražbina (čl. 66. stav. 10. toč. 2. ZFPSN), tada prvostupanjski sud treba odbaciti Prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe po čl. 66. ZFPSN.
Stpn-71/13 od 9. srpnja 2013. potvrđeno rješenjem Pž-6687/13 od 17. rujna 2013.
____*____
Pravni pojam u užem smislu: Odbačaj prijedloga za sklapanje predstečajne nagodbe.
Prema odredb čl. 43. t. 7. ZFPPN-a ( koja se primjenjuje i u skraćenom postupku na temelju odredbe čl. 67. st. 4. ZFPPN-a) plan financijskog i operativnog restrukturiranja mora sadržavati, između ostalog, prijedlog predstečajne nagodbe, i to: analizu tražbina prema veličini, kategoriji (prioritetne tražbine, izlučna prava, razlučna prava i neosigurane tražbine), razinu očekivanog namirenja i prijedloge rokova za njihovo namirenje te usporedbu s očekivanim namirenjem u slučaju stečaja.
Kako je dužnik dostavio „Nacrt predstečajne nagodbe“ i naknadno Dopuna planu financijskog i operativnog restrukturiranja, iz toga se može zaključit o kakvom Planu financijskog restrukturiranja su glasovali vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednost svih utvrđenih na ročištu za glasovanje o planu financijskog restrukturiranja.
Slijedom navedenog, dužnik nije dostavio ispravu koj ga je sud pozvao dostaviti jer Plan kojeg je dostavio nema Zakonom predviđen sadržaj, odnosno sud nije mogao utvrditi kakav je zaista sadržaj Plana financijskog restrukturiranja o kojem su glasovali vjerovnici u postupku provedenom kod FINE.
Kako dužnik nije otklonio nedostatke na koje ga je sud rješenjem pozvao, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe čl. 67. st. 2 i 4. ZFPPN-a u vezi s čl. 43 ZFPPN-a, odbacio prijedlog dužnika za sklapanje predstečajne nagodbe.
Stpn-113/13 od 4. rujna 2013. godine potvrđeno rješenjem Pž-8465/13 od 19. rujna 2014.
____________________________________________________________
Mjere iz plana financijskog restrukturiranja
Članak 44.
Financijsko restrukturiranje jest plan mjera koje je potrebno provesti da bi dužnik postao likvidan i solventan (u daljnjem tekstu: mjere financijskog restrukturiranja), a koje uključuju:
1. smanjenje i odgodu dospjelosti dužnikovih obveza,
2. u društvima kapitala povećanje temeljnog kapitala, ulozima u novcu ili stvarima ili pravima, od strane postojećih članova društva odnosno dioničara ili trećih osoba kao novih članova društva odnosno dioničara,
3. otplatu u ratama, izmjenu rokova dospjelosti, kamatnih stopa ili drugih uvjeta kredita, zajma ili druge tražbine ili instrumenta osiguranja,
4. unovčenje ili prijenos imovine radi namirenja tražbina,
5. otpust duga, otpis kamata, izmjenu kamatnih stopa,
6. izvršenje, izmjenu ili odricanje od založnog prava,
7. davanje dodatnih sredstava osiguranja od strane dužnika ili trećih osoba, uključujući davanje jamstava i garancija,
8. pretvaranje tražbina vjerovnika u kapital,
9. povezivanje poduzetničkim ugovorima sa strateškim partnerom radi održivosti nastavka poslovanja,
10. druge mjere na temelju kojih se u skladu s pravilima financijske struke omogućava da dužnik postane likvidan i solventan.
Ponuda vjerovnicima
Članak 45.
(1) Dužnik može ponuditi vjerovnicima način i rok ispunjenja tražbina, a ako predlaže njihovo smanjenje, i postotak koji predlaže, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, nominalni iznos tražbina koje nakon smanjenja preostaju za namirenje, te ostale uvjete namirenja tražbina.
(2) Ako dužnik predlaže isplatu tražbina u smanjenom iznosu, postotak što ga dužnik nudi vjerovnicima za namirenje njihovih tražbina ne može biti manji od 30% – ako se plaćanje nudi u roku do najviše četiri godine, niti manji od 40% – ako se plaćanje nudi u roku koji je duži od četiri godine.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Kada je prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe podnesen prije 30. lipnja 2013. godine, tada se kao materijalno pravo primjenjuju odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 10/12 i 144/12) koje su bile na snazi u vrijeme podnošenja prijedloga.
Prema odredbi čl. 45. st. 2. ZFPSN-a prijedlog predstečajne nagodbe mora sadržavati, u odnosu na tražbine vjerovnika: 1. ukupan iznos tih tražbina prema financijskim izvještajima iz čl. 42. ZFPSN-a i 2. prijedlog smanjenja tih tražbina i rokove za njihovu isplatu.
U postupcima predstečajne nagodbe pokrenutim do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi( NN 81/13), trgovački sudovi samo na temelju dostavljenih isprava utvrđuje jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje predstečajne nagodbe (čl. 66. st. 4. ZFPPN-a). U toj fazi postupka pretpostavke za sklapanje predstečajne nagodbe su stoga: 1) pravovremeni prijedlog ovlaštenog predlagatelja i 2) zakonom propisane isprave. Zakonom propisane isprave su (čl. 66. st. 3. ZFPPN-a):
1. izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika,
2. revizorsko izvješće u kojem je ovlašteni revizor dao mišljenje( ako se radi o redovnom postupku predstečajne nagodbe ),
3. plan financijskog restrukturiranja ili izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja,
4. sadržaj prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja (utvrđeni postotak u kojem se isplaćuju vjerovnici i rokovi plaćanja),
5. popis vjerovnika čije tražbine nisu osporene s naznakom utvrđenih i smanjenih iznosa njihovih tražbina,
6. popis osporenih tražbina i njihovih iznosa,
7. ovjereni zapisnik o provedenom glasovanju s prilozima (formatizirani obrasci u originalu),
8. popis jamaca s naznakom njihove solidarne odgovornosti svim vjerovnicima dužnika ako je u postupku predstečajne nagodbe dano jamstvo
Sud nakon primitka prijedloga za sklapanje predstečajne nagodbe ispituje samo postojanje tih procesnih pretpostavki, nedostatak kojih je odbačaj prijedloga.
Sudskom odlukom predstečajne nagodba stječe snagu ovršne isprave za sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene i razlučne vjerovnike, ako su se odrekli svog prava na odvojeno namirenje, pa je sud u postupku predstečajne nagodbe dužan ispitati ispunjava li nagodba prihvaćena pred nagodbenim vijećem Financijske agencije opće pretpostavke podobnosti ovršne isprave za ovrhu: naznaku vjerovnika i dužnika, te predmet, vrstu, opseg i vrijeme ispunjena obveze (čl. 29. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12) ).
Stpn-66/13 od 6. studenog 2013. godine potvrđeno rješenjem Pž-10124/13-3 od 14. siječnja 2014
____________________________________________________________
Pretvorba tražbina u udjele u kapitalu kao alternativni prijedlog
Članak 46.
(1) Ako je dužnik organiziran kao društvo kapitala, i ako u planu financijskog restrukturiranja nudi mjeru iz članka 44. točke 8. ovoga Zakona, dužan je ponuditi vjerovnicima da po vlastitom izboru:
1. pristanu na smanjenje tražbina i odgodu rokova ispunjenja tražbina i/ili,
2. svoje tražbine unesu u temeljni kapital društva dužnika u postupku povećanja temeljnog kapitala.
(2) Ponudu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužnik je dužan dati vjerovnicima s osiguranim i/ili neosiguranim tražbinama.
(3) Dužnik je dužan ponuditi svim vjerovnicima jednaki broj dionica ili jednak nominalni iznos poslovnih udjela razmjerno visini njihovih tražbina odnosno u slučajevima kada nominalni iznos poslovnih udjela ne odgovara postotku udjela u članskim pravima i obvezama, poslovne udjele koji postotno daju jednaka članska prava i obveze razmjerno visini njihovih tražbina.
(4) Ako dužnik ponudu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka da vjerovnicima s osiguranim tražbinama, može im ponuditi veći broj dionica ili veći nominalni iznos udjela za osiguranu tražbinu unesenu u temeljni kapital, od broja dionica ili nominalnog iznosa udjela, koju nudi za neosiguranu tražbinu, unesenu u temeljni kapital.
(5) Ako dužnik ponudu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka daje vjerovnicima s neosiguranim tražbinama, može im ponuditi manji broj dionica ili manji nominalni iznos udjela za prenesenu tražbinu.
(6) Ponuda dužnika vjerovnicima mora sadržavati:
1. u odnosu na neosigurane tražbine vjerovnika:
– ako je dužnik organiziran kao društvo s ograničenom odgovornošću, nominalni iznos udjela koji će vjerovnik steći za unos tražbina u temeljni kapital, ili
– ako je dužnik organiziran kao dioničko društvo, broj i nominalni iznos dionica koji će vjerovnik steći za unos tražbina u temeljni kapital, a ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa, njihov broj,
2. u odnosu na osigurane i prioritetne tražbina vjerovnika:
– opis i ukupan iznos prioritetnih tražbina, ukupan iznos osiguranih tražbina te izjavu da predstečajna nagodba ako bude sklopljena neće imati učinak na imatelje prioritetnih i osiguranih tražbina,
– podatke iz točke 1. ovoga stavka, ako je dužnik dao vjerovnicima osiguranih tražbina ponudu da svoje tražbine unesu u temeljni kapital u postupku povećanja temeljnog kapitala,
3. u odnosu na način povećanja temeljnog kapitala:
– najmanji ukupni iznos neosiguranih ili osiguranih tražbina, koji vjerovnici trebaju unijeti u temeljni kapital društva dužnika, da bi se mogla uspostaviti likvidnost i solventnost dužnika.
(7) Na postupak povećanja temeljnog kapitala dužnika radi provedbe financijskog restrukturiranja primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim odredbi koje se odnose na procjenu vrijednosti stvari i prava za obveze prema vjerovnicima koje se u postupku predstečajne nagodbe pretvaraju u temeljni kapital.
(8) Stjecatelji koji u postupku predstečajne nagodbe steknu dionice dužnika nisu obvezni objaviti ponudu za preuzimanje društva.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
PREDSTEČAJNA NAGODBA – OVRŠNA ISPRAVA – PODOBNOST ZA OVRHU
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi – Članak 46. (Narodne novine broj 108/12, 144/12
Zakon o trgovačkim društvima – Članak 304. (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13)
Da bi predstečajna nagodba, kojom su se vjerovnici suglasili o povećanju temeljnog kapitala dužnika unosom tražbina vjerovnika u temeljni kapital, bila podobna za ovrhu, odluku o povećanju temeljnog kapitala dužnika mora donijeti njegova glavna skupština. Ako nema odluke glavne skupštine dužnika o povećanju temeljnog kapitala, vjerovnici na temelju takve predstečajne nagodbe ne bi mogli prisilno ostvariti upis povećanja temeljnog kapitala.
No, čak i da su svi ti podaci navedeni u sklopljenoj predstečajnoj nagodbi, ona i dalje u tom dijelu ne bi imala snagu ovršne isprave. Naime, valja naglasiti da je odredba čl.46.st.1.t.2. ZFPPN-a jasna u potpunosti – do pretvaranja potraživanja u temeljni kapital dolazi u postupku povećanja temeljnog kapitala, a takav postupak regulira isključivo Zakon o trgovačkim društvima. Jedina odredba Zakona o trgovačkim društvima o povećanju temeljnog kapitala koja se ne primjenjuje u postupku predstečajne nagodbe jest odredba o procjeni vrijednosti stvari i prava koje se pretvaraju u temeljni kapital (radi se o odredbi čl.305.st.3.ZTD-a). Odredbe Zakona o trgovačkim društvima o povećanju temeljnog kapitala ulozima u dioničkim društvima (čl.304-312), kao i sve druge vrste povećanja temeljnog kapitala u dioničkim društvima, polazi od jedne temeljne premise – odluku o povećanju temeljnog kapitala mora donijeti skupština društva, i bez takve odluke nema povećanja temeljnog kapitala.
Povećanje temeljnog kapitala mora se upisati u Statut društva (arg.iz čl.173.st.3.t.3. ZTD-a), a izmjene Statuta nalaze se u isključivoj nadležnosti Glavne skupštine (čl.275.st.1.t.5.ZTD-a). Nadalje, kako se smatra da je temeljni kapital društva povećan s danom upisa povećanja u sudskom registru, tako izmijenjeni Statut mora se priložiti i uz upis povećanja temeljnog kapitala (čl.24.st.3.d) Zakona o sudskom registru („Narodne novine“ broj 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07 i 91/10; u daljem tekstu: ZSR).
Dakle, bez odluke Glavne skupštine i bez izmjena Statuta dioničkog društva (odnosno društvenog ugovora u d.o.o.) odluka o povećanju temeljnog kapitala ne može se upisati u sudski registar. Kako vjerovnici ovom predstečajnom nagodbom nisu dobili ovršnu ispravu na temelju koje bi mogli prisilno ostvariti svoje pravo za upis povećanja temeljnog kapitala, ovo je u pitanje u cijelosti ostavljeno na volju dioničarima društva.
Stoga odobrena predstečajna nagodba nema snagu ovršne isprave jer iz nje nije vidljiv predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze koja se sastoji u pretvaranju tražbine u temeljni kapital, niti iz nje proizlazi mogućnost ostvarenja te tražbine bez suglasnosti trećih osoba.
VTS RH, Pž-1363/14 od 26.veljače 2014. (TS Split Stpn-42/13 od 23.prosinca 2013)
____________________________________________________________
Nacrt predstečajne nagodbe
Članak 46.a
(1) Nacrt predstečajne nagodbe sastavljen u obliku pravnog akta, treba sadržavati sve elemente ovršne isprave, a osobito:
1. način uređenja odnosa s pojedinim razlučnim vjerovnicima,
2. visinu, način, oblik i rokove namirenja tražbina svakog pojedinog vjerovnika ili skupine vjerovnika u jednakom pravnom položaju u pogledu namirenja,
3. obveze dužnika prema svim vjerovnicima na provedbu mjera koje podrazumijevaju provedbu postupka smanjenja ili povećanja temeljnog kapitala društva dužnika, ako je dužnik društvo kapitala,
4. obveze dužnika na sklapanje, u određenom roku, posebnih ugovora na temelju sklopljene predstečajne nagodbe, radi naknadnog uređenja odnosa s pojedinim vjerovnicima, u pogledu davanja dodatnih osiguranja tražbina zasnivanjem založnih i drugih prava podobnih za upis u javne knjige ili promjene u postojećim upisima osiguranja tražbina, ili u pogledu uvjeta za posebne oblike namirenja prijenosom nekretnina, pokretnina ili prava na vjerovnika radi namirenja tražbina i dr.
5. obveze dužnika na ispunjenje prioritetnih tražbina radnika,
6. druge posebne obveze dužnika prema pojedinim ili svim vjerovnicima, sadržane u planu financijskog i operativnog restrukturiranja.
(2) Dužnik je dužan najkasnije u roku od osam dana od donošenja rješenja o utvrđenju tražbina dostaviti nagodbenom vijeću nacrt predstečajne nagodbe nagodbe, koji je po svome sadržaju usklađen s planom financijskog i operativnog restrukturiranja koji obuhvaća sve utvrđene tražbine.
(3) U slučaju izmjene plana financijskog i operativnog restrukturiranja dužnik je dužan dostaviti i izmijenjeni nacrt predstečajne nagodbe zajedno s planom restrukturiranja, a ako se radi o planu financijskog i operativnog restrukturiranja kojeg su predložili vjerovnici, vjerovnici su dužni dostaviti i izmijenjeni nacrt predstečajne nagodbe zajedno s izmijenjenim planom restrukturiranja.
Izvješća od strane ovlaštenog revizora
Članak 47.
(1) Izvješća ovlaštenog revizora moraju sadržavati:
– izvješće revizora o financijskim izvještajima priloženim uz zahtjev za provođenje postupka predstečajne nagodbe,
– izvješće revizora o realnosti i objektivnosti priloženog popisa obveza,
– izvješće revizora o planu financijskog i operativnog restrukturiranja.
(2) Revizija se obavlja sukladno propisima koji uređuju reviziju i revizijskim standardima primjenjivim na opisane angažmane.
(3) U izvješću revizora o planu financijskog i operativnog restrukturiranja moraju biti izraženi stavovi o:
1. nelikvidnosti i insolventnosti društva na dan sastavljanja financijskih izvještaja,
2. tome da li će provedba financijskog i operativnog restrukturiranja omogućiti likvidnost i solventnost društva.
(4) Izvješće revizora sadrži mišljenje koje može biti pozitivno, negativno ili izraženo uz određena ograničenja koja utječu na mišljenje revizora, odnosno na njegovo razumno uvjerenje. Na izvješću revizora mora biti jasno naznačeno da li je mišljenje pozitivno, negativno ili izraženo uz određena ograničenja.
(5) Pozitivno mišljenje ovlašteni revizor donosi kad:
1. utvrdi da je dužnik nelikvidan ili insolventan, i
2. da će provedba plana financijskog restrukturiranja omogućiti likvidnost i solventnost dužnika u razdoblju od 12 mjeseci od datuma posljednjih financijskih izvještaja.
(6) Negativno mišljenje ovlašteni revizor donosi kad:
1. utvrdi da je dužnik likvidan i solventan, ili
2. da provedba plana financijskog restrukturiranja neće omogućiti likvidnost i solventnost dužnika u razdoblju od 12 mjeseci od datuma posljednjih financijskih izvještaja.
(7) Revizor ima pravo na nagradu za rad te na naknadu stvarnih troškova.
(8) Revizor odgovara za izdana izvješća sukladno propisima koji uređuju reviziju.
Rok za donošenje rješenja o prijedlogu
Članak 48.
(1) Nagodbeno vijeće dužno je odlučiti o prijedlogu za otvaranje postupka predstečajne nagodbe u roku od osam dana.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći:
1. ako je nagodbeno vijeće pozvalo podnositelja da dopuni prijedlog, protekom roka za dopunu,
2. u ostalim slučajevima, od dana zaprimanja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Iznimno od odredbi ovoga Zakona, na prijedlog dužnika nagodbeno vijeće može privremenom mjerom naložiti Financijskoj agenciji, da zastane s provedbom ovrhe i osiguranja i dopusti dužniku raspolaganje s novčanim sredstvima po računu i prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, ako bi time dužniku nastala nenadoknadiva šteta. U tom slučaju nagodbeno vijeće zaključkom će odmah imenovati povjerenika predstečajne nagodbe.
(4) Za vrijeme trajanja privremene mjere iz stavka 1. ovoga članka neće se provoditi ovrha niti osiguranje na novčanim sredstvima ovršenika u Financijskoj agenciji te će se deblokirati računi ovršenika i ovršeniku dozvoliti raspolaganje s novčanim sredstvima po računu. Iznimno, ako se radi o postupku osiguranja iz kaznenog postupka, za prestanak postupanja po tom rješenju zatražit će se suglasnost od nadležnog suda.
(5) U slučaju kada je određena privremena mjera iz stavka 3. ovoga članka, a dužnik obavlja plaćanja protivno odredbi članka 17. ovoga Zakona, nagodbeno vijeće ukinut će rješenje o privremenoj mjeri a prema okolnostima slučaja može rješenjem obustaviti postupak.«.
Postupovne prepreke za vođenje postupka predstečajne nagodbe
Članak 49.
(1) Nagodbeno vijeće odbacit će prijedlog za predstečajnu nagodbu:
1. ako je prijedlog podnesen za vrijeme trajanja prethodno sklopljene predstečajne nagodbe,
2. ako nije protekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prethodno sklopljene predstečajne nagodbe,
3. ako prijedlog nije podnesen od strane ovlaštenog predlagatelja,
4. ako dužnik po pozivu nagodbenog vijeća nije dopunio prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe pa sadržaj prijedloga nije u skladu s odredbama ovoga Zakona,
5. ako ne postoji pozitivno mišljenje ovlaštenog revizora,
6. ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.
7. ako dužnik u vrijeme podnošenja prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe i za vrijeme trajanja postupka pred nagodbenim vijećem nema otvoren u poslovnoj banci transakcijski račun za poslovanje.
(2) U slučajevima iz stavka 1. točaka 1., 2., 4., 5. i 7. ovoga članka Financijska agencija, odnosno nagodbeno vijeće će po službenoj dužnosti podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku 8 dana nakon izvršnosti rješenja o odbacivanju, ako postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
Porezna uprava, Središnji ured zaprimila je Vaš dopis u kojemu je zatraženo tumačenje pojma „pokretanje stečaja“ iz članka 39. stavka 4. odnosno pretpostavka iz odredbe članka 49. stavak 1. točka 6. Zakona financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13; dalje u tekstu Zakon).
Navedeno se traži iz razloga što je prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nad dužnikom A d.o.o. odbačen dana 9. travnja 2013. jer je nad dužnikom pokrenut postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka dana 6. veljače 2013. rješenjem Trgovačkog suda A, Stalna služba u A broj 18.St-17/2013.
Vezano za predmetno pitanje u nastavku odgovaramo.
Člankom 39. stavkom 4. Zakona propisano je da prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.
Člankom 49. stavkom 1. Zakona taksativno su navedeni razlozi za odbacivanje prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe i pokretanje stečajnog postupka. Tako je točkom 6. istog članka propisano da će nagodbeno vijeće odbaciti prijedlog za predstečajnu nagodbu ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.
Člankom 50. Zakona propisano je da će nagodbeno vijeće donijeti rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe ako ne postoje postupovne prepreke iz članka 49. Zakona, a ispunjeni su i drugi uvjeti propisani Zakonom.
Dakle, iz navedenih odredbi Zakona proizlazi da je zakonodavac kao postupovnu prepreku naveo pokretanje stečajnog postupka a ne otvaranje stečajnog postupka.
Sukladno članku 39. stavku 1. Stečajnog zakona (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12), podnošenjem prijedloga vjerovnika pokrenut je stečajni postupak, neovisno o tome što nisu nastupile pravne posljedice stečajnog postupka.
Postupak predstečajne nagodbe otvara se donošenjem rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Sukladno odredbi članka 68. Zakona, pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju od trenutka kad je rješenje o otvaranju postupka objavljeno na web-stranici Financijske agencije.
S obzirom da je dužnik podnio nepotpun prijedlog za otvaranje postupaka predstečajne nagodbe 30. siječnja 2013., postupak predstečajne nagodbe nije niti bio pokrenut u vrijeme podnošenja prijedloga vjerovnika za pokretanje stečajnog postupka dana 23. siječnja 2013., znači prije prijedloga dužnika za pokretanje predstečajne nagodbe, stoga je prijedlog dužnika je nedopušten i odbačen sukladno članku 49. stavku 1. točki 6. Zakona.
Izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Narodne novine broj 133/12), člankom 4. stavkom 13. i stavkom 14. došlo je do stanovitih izmjena koje su vezane za međusobni odnos stečaja i predstečajne nagodbe.
Izmjenama i dopunama Stečajnog zakona propisana je obveza pokretanja stečajnog postupka osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe. Budući da se uvjeti za predstečajnu nagodbu i stečajni postupak podudaraju a prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi dužnik koji ispunjava uvjete za pokretanje predstečajne nagodbe u obvezi je isti postupak pokrenuti pod prijetnjom prekršajne odgovornosti, može se zaključiti da je postupak predstečajne nagodbe obvezan prije pokretanja stečajnog postupka.
Međutim, vjerovnik nije dužan čekati na postupanje dužnika kako bi isti pokrenuo postupak predstečajne nagodbe, već vjerovnik može predložiti otvaranje stečajnog postupka sukladno odredbama Stečajnog zakona, ali s napomenom kako vjerovnik neće moći pokrenuti stečaj u slučaju da je dužnik pokrenuo postupak predstečajne nagodbe.
Broj klase:423-08/13-01/38 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 04.02.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Otvaranje postupka predstečajne nagodbe
Članak 50.
Nagodbeno vijeće donijet će rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe ako ne postoje postupovne prepreke iz članka 49. ovoga Zakona, a ispunjeni su i drugi uvjeti propisani ovim Zakonom.
Sadržaj rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe
Članak 51.
(1) U rješenju o otvaranju postupka predstečajne nagodbe posebno će se navesti podaci o:
1. tvrtki, odnosno nazivu, OIB-u dužnika, sjedištu ili poslovnoj adresi, odnosno imenu i prezimenu dužnika, sjedište i poslovna adresa i adresa prebivališta dužnika,
2. imenu, prezimenu, OIB-u i adresi povjerenika predstečajne nagodbe,
3. danu, satu i minuti otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
(2) Rješenjem o otvaranju postupka predstečajne nagodbe pozvat će se vjerovnici da u roku od 30 dana od dana objave oglasa na web-stranici Financijske agencije, prijave svoje tražbine.
(3) Razlučni vjerovnici dužni su uz prijavu tražbine obavijestiti nagodbeno vijeće o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnog prava, i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo.
(4) Izlučni vjerovnici dužni su obavijestiti nagodbeno vijeće o svojim pravima, pravnoj osnovi izlučnog prava, i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo.
(5) Razlučni vjerovnici dužni su uz prijavu svoje tražbine dati i pisanu izjavu odriču li se ili ne prava na odvojeno namirenje. Ako uz prijavu razlučnog vjerovnika nije dostavljena izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje, smatrat će se da se vjerovnik nije odrekao prava na odvojeno namirenje.
(6) Rješenjem o otvaranju postupka predstečajne nagodbe pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku.
(7) Rješenjem o otvaranju predstečajne nagodbe nagodbeno vijeće zakazat će prvo ročište osmi dan od isteka roka za prijavu tražbina, osim u skraćenom postupku.
(8) Vjerovnici prioritetnih tražbina ne prijavljuju svoje tražbine u postupak predstečajne nagodbe.
(9) Vjerovnici dužnika pojedinaca prijavljuju samo tražbine proizašle iz ili vezane uz obavljanje djelatnosti tog dužnika.
(10) Rješenjem o otvaranju postupka predstečajne nagodbe nagodbeno vijeće odredit će da se otvaranje postupka predstečajne nagodbe upiše u sudski, odnosno obrtni ili drugi odgovarajući upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova, upisnik prava intelektualnog vlasništva i druge propisane upisnike prema podacima dostavljenim sukladno sadržaju prijedloga iz članka 41. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.
______________________TUMAČENJE________________________
Financijsko poslovanje i predstečajna nagodba
Suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe na prodaju nekretnina
Dana 24.siječnja 2014. Porezna uprava, Središnji ured zaprimila je Vaš dopis u kojem je postavljen upit da li se prodaja nekretnine na kojoj je osnovano razlučno pravo može smatrati radnjom kojom se oštećuju ili dovode u nepovoljan položaj ostali vjerovnici te smije li povjerenik odobriti prijenos vlasništva ako isto nije obuhvaćeno planom financijskog i operativnog restrukturiranja i izglasano od strane većine vjerovnika.
Vezano za predmetno pitanje u nastavku odgovaramo.
Svrha je postupka predstečajne nagodbe omogućiti dužniku, koji je postao nelikvidan i/ili insolventan, financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, a vjerovnicima omogućiti povoljnije uvjete namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.
Razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj dužnikovoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva).
Razlučni vjerovnici ako se nisu odrekli prava na odvojeno namirenje ne smatraju se vjerovnicima predstečajne nagodbe u odnosu na svoje osigurane tražbine. Takvi vjerovnici svoje osigurane tražbine mogu namirivati isključivo iz predmeta na kojem postoji razlučno pravo, prema općim pravilima ovršnog prava. Zakon propisuje u članku 81. stavku 5. da ovršne isprave razlučnih vjerovnika ne gube pravnu snagu glede namirenja na predmetu na kojem postoji razlučno pravo.
Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje njegovog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.
S obzirom na propisanu mogućnost namirenja iz založene stvari, neovisno o promjeni njenog vlasnika, po redovnom tijeku stvari, samim otuđenjem založene stvari, založnom vjerovniku ne nastaje šteta. Stjecanjem založnog prava založni vjerovnik stječe pravo namirenja iz založene stvari, i to samo do visine tražbine, a nema pravo na isplatu cijele vrijednosti založene stvari. Stoga ne bi bila na štetu ostalih vjerovnika radnja kojom se otuđuje nekretnina koja je već tako opterećena stvarnim pravima da tim pravima neosigurani vjerovnici ne bi mogli očekivati da bi bili iz njih izmireni.
Slijedom svega navedenog, ako su treća osoba i dužnik uredno i u skladu sa tržišnim uvjetima predvidjeli svoja prava i obveze (npr. kada je za prodanu nekretninu ugovorena i plaćena cijena u skladu sa tržišnim uvjetima), prodaja nekretnine na kojoj je osnovano razlučno pravo, ne smatra se radnjom kojom se oštećuju i dovode u nejednak položaj ostali vjerovnici, već jedno od rješenja za poboljšanje likvidnosti dužnika.
Broj klase:423-08/14-01/17 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 11.02.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Objava oglasa
Članak 52.
(1) O otvaranju postupka predstečajne nagodbe vjerovnici se obavještavaju oglasom.
(2) Oglas o pozivanju vjerovnika radi sklapanja predstečajne nagodbe sadrži:
1. naziv i adresu tijela Financijske agencije pred kojim se vodi postupak,
2. tvrtku, odnosno naziv, OIB dužnika, sjedište ili poslovnu adresu, odnosno ime i prezime, sjedište poslovnu adresu ili adresu prebivališta te
3. izvod iz rješenja o otvaranju postupka,
4. poziv svim vjerovnicima da u roku od 30 dana od dana objave oglasa na web-stranici Financijske agencije, podneskom u dva primjerka s dokazima, prijave nagodbenom vijeću svoje tražbine,
5. mjesto, dan i sat održavanja ročišta,
6. plan financijskog restrukturiranja,
7. izvještaj ovlaštenog revizora i
8. dan objave oglasa.
(3) Oglas se objavljuje na web-stranici Financijske agencije istoga dana kad je doneseno rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe.
Dostava i objava rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe
Članak 53.
(1) Rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe dostavit će se tijelima koja vode upisnike navedene u članku 51. stavku 8. ovoga Zakona, koje je dužnik naveo u svojoj prijavi.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su po službenoj dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe u propisane upisnike.
(3) Nagodbeno vijeće može naložiti povjereniku predstečajne nagodbe da rješenja o otvaranju predstečajne nagodbe dostavi vjerovnicima i dužnicima dužnika čija je adresa poznata.
Prijava tražbina
Članak 54.
(1) Prijava tražbina sadrži:
1. tvrtku odnosno naziv, OIB, sjedište ili poslovnu adresu, odnosno ime i prezime, poslovnu adresu ili adresu prebivališta vjerovnika,
2. pravnu osnovu tražbine i njezinu visinu,
3. dokaz o postojanju tražbine i njezine visine,
4. naznaku o postojanju ovršne isprave.
(2) Prijavi tražbina iz stavka 1. ovoga članka u prijepisu se prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.
(3) Nepotpunu prijavu nagodbeno vijeće će odbaciti, ako u roku određenom za dopunu prijave, vjerovnik ne otkloni nedostatke.
Izlučni vjerovnici
Članak 55.
Izlučni vjerovnik je osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili obveznog prava može dokazati da neki predmet ne pripada u imovinu dužnika te nije vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe. Njezino će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja se primjenjuju za ostvarivanje tih prava izvan postupka predstečajne nagodbe.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje članka 55. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
Nastavno na Vaš zahtjev kojim je zatraženo mišljenje i tumačenje članka 55. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ broj 108/12,144/12,81/13,112/13), a vezano za izlučne vjerovnike i njihov položaj u postupku predstečajne nagodbe, odgovaramo kako slijedi;
Zakon definira izlučne vjerovnike u odredbi članka 55. Zakona te propisuje da je izlučni vjerovnik osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili obveznog prava može dokazati da neki predmet ne pripada u imovinu dužnika te nije vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe. Ovo se pravo temelji na pravu vlasništva na određenoj stvari ili pravu, odnosno na činjenici da određena stvar ili pravo ne pripada u imovinu dužnika, a te osobe mogu tražiti povrat svoje stvari po općim pravilima odnosno prema pravilima koja se primjenjuju za ostvarivanje tih prava izvan postupka predstečajne nagodbe.
To znači da izlučni vjerovnik svoju tražbinu ne prijavljuje u postupak predstečajne nagodbe, već nagodbeno vijeće samo obavještava o postojanju izlučnog prava na određenoj imovini dužnika te tražbina izlučnog dužnika ne ulazi u ukupan iznos prijavljenih tražbina.
Međutim, u konkretnom slučaju koji navodite riječ je o Ugovoru o financijskom leasingu te o strojevima i opremi kao objektu leasinga koji se na temelju ugovora nalaze u posjedu predstečajnog dužnika.
Stoga davatelj leasinga nije klasični izlučni vjerovnik.
Sukladno odredbi članka 5. stavka 2. Zakona o leasingu („Narodne novine“ 141/13) financijski leasing je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednosti objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku .
Financijski leasing prema općim obilježjima iz čl. 5. st. 2. citiranog Zakona je, dakle, takav pravni posao u kojem:
– primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga;
– snosi troškove amortizacije objekta leasinga;
– opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad objektom leasinga; po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku.
Na prava i obveze subjekata u poslovima leasinga primjenjuju se osnove obveznih odnosa (opći dio) Zakona o obveznim odnosima ako Zakonom o leasingu nije drugačije određeno.
Obveze i prava p r i m a t e l j a leasinga uređene su odredbama čl. 57. do 62. Zakona o leasingu, a odnose se na:
a/ preuzimanje objekta leasinga
b/ plaćanje naknade
c/ korištenje objekta leasinga
d/ predaju objekta leasinga trećoj osobi
e/ vraćanje objekta leasinga po prestanku ugovora.
Imajući u vidu navedeno, te činjenicu da Ugovor o financijskom leasingu ima stvarno pravne elemente (u smislu da se njime određuje da je za cjelokupnog trajanja ugovora isključivi vlasnik predmeta leasinga davatelj leasinga, a korisnik leasinga njegov nesamostalni posjednik), ali i obveznopravne elemente (prije svega obveza primatelja leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaćanja davatelju leasinga naknade), u konkretnom slučaju vjerovnik koji je odlučio koristiti izlučno pravo oduzimanjem predmeta leasinga, u postupak predstečajne nagodbe prijavljuje samo obveze po osnovi podmirenja naknade za leasing, dospjele u trenutku otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
Dakle, kod ugovora o leasingu u postupak predstečajne nagodbe prijavljuju se samo dospjele tražbine po osnovi podmirenja naknade za leasing. Ako vjerovnik ne oduzme predmet leasinga odnosno odustane od korištenja izlučnog prava, prijavljuje cjelokupno potraživanje temeljem ugovora o leasingu.
Broj klase:423-08/14-01/26 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 17.02.2014 – MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Razlučni vjerovnici
Članak 56.
(1) Razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj dužnikovoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.). Razlučni vjerovnici koji se nisu odrekli prava na odvojeno namirenje imaju pravo pokrenuti i voditi sudski ili javnobilježnički ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava i nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
(2) Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog ili javnobilježničkog osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava u postupku predstečajne nagodbe ima pravni položaj razlučnog vjerovnika.
Pravo odvojenog namirenja ostalih založnih vjerovnika
Članak 57.
(1) Vjerovnici koji na nekom predmetu iz imovine dužnika imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu, u skladu s ovim Zakonom smatraju se razlučnim vjerovnicima.
(2) Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u postupku predstečajne nagodbe ne može se ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa. Ova ograničenja ne odnose se na založna prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.
Ostali razlučni vjerovnici
Članak 58.
S vjerovnicima iz članka 57. ovoga Zakona izjednačeni su:
1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,
2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,
3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,
4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne samouprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.
Razlučni vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe
Članak 59.
(1) Razlučni vjerovnik je vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe ako mu je dužnik osobno odgovoran i ako se odrekne prava na odvojeno namirenje tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe. Razlučni vjerovnik ne može sudjelovati u postupku predstečajne nagodbe kao vjerovnik niti davati naknadno odricanje od prava na odvojeno namirenje ako nije podnio prijavu tražbine u roku za prijavu tražbina, a postojanje i visinu njegove tražbine i razlučnog prava dužnik nije naveo u izvješću iz članka 42. i članka 67. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje obvezuje razlučnog vjerovnika samo tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe i obvezuje ga na propuštanje pokretanja odvojenog namirenja iz predmeta založnog i drugog prava koji predmet je sastavni dio imovine dužnika dok postupak predstečajne nagodbe traje i za vrijeme do dužnikovog kašnjenja u ispunjenju obveze dužnika prema tom vjerovniku iz sklopljene i odobrene predstečajne nagodbe. Ako postupak predstečajne nagodbe bude obustavljen, izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje prestaje obvezivati razlučnog vjerovnika danom objave rješenja o obustavi postupka.
(3) Izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje ne utječe na sadržaj i pravne učinke založnih i drugih prava koji su osnova razlučnog prava.
(4) Izjavu o odricanju od prava na odvojeno namirenje tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe razlučni vjerovnik može predati nagodbenom vijeću tijekom trajanja postupka pred nagodbenim vijećem ali najkasnije na ročištu za glasovanje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja o kojem se glasuje ako taj plan obuhvaća i način ispunjenja tražbine tog vjerovnika, a svakako prije objave početka glasovanja o planu financijskog i operativnog restrukturiranja o kojem se glasuje.
(5) Vjerovnik koji ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka sudjeluje u postupku predstečajne nagodbe i glasovanju o planu financijskog restruktuiranju s pravom glasa koje se utvrđuje prema vrijednosti njegove utvrđene tražbine. Prije početka glasovanja, njegova tražbina naknadno će se rješenjem utvrditi ako nije utvrđena iz razloga naknadnog odricanja od prava na odvojeno namirenje.
(6) Razlučni vjerovnik može opozvati svoju izjavu o odricanju prava na odvojeno namirenje, jedino u slučaju ako je nakon davanja te izjave došlo do izmjene plana financijskog i operativnog restrukturiranja koja utječe na tražbinu tog vjerovnika. Opoziv izjave o odricanju prava na odvojeno namirenje može se dati najkasnije na ročištu za glasovanje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja, a svakako prije objave početka glasovanja o planu financijskog i operativnog restrukturiranja. U tom slučaju, tražbina tog vjerovnika neće se uzimati kao utvrđena.
Odjeljak 5.
ISPITNI POSTUPAK
Prvo ročište
Članak 60.
(1) Na prvom ročištu utvrđuju se tražbine prema prijavama vjerovnika i ispravama dostavljenim od strane dužnika.
(2) Tražbine u pogledu kojih postoji suglasnost između dužnika i vjerovnika o postojanju i visini tražbine tog vjerovnika te tražbine za koje postoji ovršna isprava smatraju se utvrđenim tražbinama, osim ako dužnik raspolaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom kojom dokazuje da je tražbina prestala.
(3) Tražbine u pogledu kojih nisu podnesene prijave vjerovnika smatraju se utvrđenima ako je njihovo postojanje i visinu dužnik naveo u izvješću iz članka 42. i članka 67. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Tražbine za koje je dužnik koristio pravo na odbitak pretporeza smatraju se utvrđenim osim ako dužnik ne dokaže protivno.
(5) Nagodbeno vijeće sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina u koju za svaku pojedinu tražbinu unosi u kojoj je mjeri utvrđena, odnosno osporena.
(6) Tražbine razlučnih vjerovnika ne utvrđuju se ukoliko vjerovnik nije dostavio izjavu o odricanju prava na odvojeno namirenje i takve tražbine ne ulaze u tablicu ispitanih tražbina iz stavka 5. ovoga članka, niti u iznos prijavljenih tražbina sukladno stavku 7. ovoga članka, već za njih nagodbeno vijeće sastavlja posebnu tablicu. Takve tražbine mogu se naknadno utvrditi rješenjem, u slučaju da vjerovnik naknadno dostavi izjavu kojom se odriče od prava na odvojeno namirenje, sukladno odredbama ovog zakona.
(7) Na temelju tablice iz stavka 5. ovoga članka nagodbeno vijeće donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine.
(8) Ako vrijednost osporenih tražbina prelazi 25% vrijednosti prijavljenih tražbina, postupak predstečajne nagodbe se obustavlja.
(9) Iznimno od odredbe stavka 8. ovoga članka postupak se može nastaviti, ako dužnik i svi vjerovnici s utvrđenim tražbinama koji su prisutni na ročištu postignu suglasnost da se postupak nastavi.
(10) Dužnik obrazlaže prijedlog plana financijskog i operativnog restrukturiranja, ponudu vjerovnicima i nacrt predstečajne nagodbe te daje izjavu da podaci o financijskom stanju i poslovanju dužnika koji su podneseni uz prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe te daljnji podaci predani nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe u svemu odgovaraju stvarnom stanju.
(11) Nakon izlaganja dužnika o prijedlogu, izjašnjava se povjerenik predstečajne nagodbe.
(12) O prijedlozima dužnika predsjednik nagodbenog vijeća otvara raspravu u kojoj imaju pravo sudjelovati vjerovnici, dužnik, povjerenik predstečajne nagodbe te predsjednik i članovi nagodbenog vijeća. O prijedlozima vjerovnika iznesenim na ročištu, glede izmjena u predloženom planu financijskog i operativnog restrukturiranja te nacrtu predstečajne nagodbe izjašnjava se dužnik. Ako u pogledu prijedloga vjerovnika postoji suglasnost između dužnika i natpolovične većine na ročištu prisutnih vjerovnika s utvrđenim tražbinama, dužnik može zatražiti od nagodbenog vijeća dodatni rok za izradu izmjena i dopuna plana financijskog i operativnog restrukturiranja i nacrta predstečajne nagodbe.
(13) Ako se na ročištu postigne potrebna većina za prihvaćanje plana financijskog restrukturiranja, nagodbeno vijeće rješenjem utvrđuje:
1. da su za plan financijskog restrukturiranja glasovali vjerovnici čije tražbine čine potrebnu većinu iz članka 63. ovoga Zakona,
2. da je postupak proveden u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(14) Žalba protiv rješenja iz stavka 13. ovoga članka odgađa izvršenje rješenja.
(15) Ako je u postupku predstečajne nagodbe dano jamstvo, rješenje iz stavka 13. ovoga članka mora sadržavati naziv, OIB dužnika, sjedište ili poslovnu adresu, odnosno ime i prezime, poslovnu adresu ili adresu prebivališta osoba koje su dale jamstvo s naznakom njihove solidarne odgovornosti za ispunjenje dužnikovih obveza iz plana financijskog restrukturiranja prema svim vjerovnicima dužnika odnosno naznaku obveza i njihovu visinu, te vjerovnika kojemu ih dužnik duguje ako se jamstvo daje za pojedine obveze dužnika. Jamstvo dano u postupku predstečajne nagodbe proizvodi učinke u tom postupku i obvezuje jamca na sklapanje predstečajne nagodbe na strani dužnika u opsegu preuzetog jamstva ako do sklapanja predstečajne nagodbe dođe.
Prethodna suglasnost za pretvaranje potraživanja kreditne institucije u temeljni kapital dužnika u postupku
Članak 61.
(1) Ako je planom financijskog restrukturiranja ili izmijenjenim planom financijskog restrukturiranja predloženo pretvaranje tražbina kreditne institucije u temeljni kapital dužnika, kojim bi kreditna institucija prešla ograničenje ulaganja u kapital nefinancijskih institucija prema propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, prije zakazivanja ročišta za glasovanje kreditna institucija dužna je zatražiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za pretvaranje tražbina kreditne institucije u temeljni kapital dužnika u postupku predstečajne nagodbe.
(2) Uz obrazloženi zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je priložiti plan financijskog restrukturiranja.
(3) O izdavanju prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je odlučiti u roku od deset radnih dana od dana primitka zahtjeva. Odluka mora biti obrazložena.
(4) Prethodna suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuje kreditnu instituciju na ročištu za glasovanje.
(5) Ako Hrvatska narodna banka odbije izdati prethodnu suglasnost, povjerenik predstečajne nagodbe dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti nagodbeno vijeće koje će postupiti u skladu sa člankom 65. ovoga Zakona.
Pravo glasa
Članak 62.
(1) Vjerovnici odlučuju o planu financijskog restrukturiranja glasovanjem.
(2) Vjerovnici mogu glasovati i pismeno. Formatizirani obrazac za glasovanje mora biti dostavljen nagodbenom vijeću najkasnije do početka ročišta za glasovanje te potpisan i ovjeren od ovlaštene osobe. Ako je vjerovnik pravna osoba, uz obrazac mora biti priložen dokaz da ga je potpisala ovlaštena osoba (izvadak iz sudskog ili odgovarajućeg registra). Ako vjerovnici koji glasuju pisanim putem, najkasnije do početka ročišta za glasovanje ne dostave formatizirani obrazac, smatrat će se da su glasovali protiv plana financijskog restrukturiranja.
(3) Nagodbeno vijeće će vjerovnicima s pravom glasa prisutnim na ročištu za glasovanje podijeliti formatizirane obrasce za glasovanje. Svaki vjerovnik glasuje popunjavanjem formatiziranog obrasca u dva primjerka.
(4) Pravo glasa imaju vjerovnici čije su tražbine utvrđene.
(5) Nagodbeno vijeće sastavit će popis prisutnih vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju.
(6) Nagodbeno vijeće će o provedenom glasovanju sastaviti zapisnik koji potpisuju dužnik, predsjednik i članovi nagodbenog vijeća te zapisničar.
Potrebne većine
Članak 63.
(1) Vjerovnici se, u svrhu odlučivanja o planu financijskog restrukturiranja, dijele na tri grupe od kojih jednu čine tijela javne uprave i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, drugu financijske institucije, a treću ostali vjerovnici.
(2) Plan financijskog restrukturiranja smatra se prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti utvrđenih tražbina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrđenih tražbina.
(3) Smatrat će se da su protiv plana financijskog restrukturiranja oni vjerovnici koji imaju pravo glasa, a nisu glasovali.
Ročište za glasovanje za izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja
Članak 64.
(1) Ako plan financijskog restrukturiranja ne bude prihvaćen, postupak predstečajne nagodbe se obustavlja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupak predstečajne nagodbe neće se obustaviti ako vjerovnici čije tražbine čine natpolovičnu većinu svih utvrđenih tražbina predlože dostaviti u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana, nagodbenom vijeću i dužniku izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja, koji ne mora biti revidiran od strane ovlaštenog revizora.
(3) Dužnik je dužan pisano se izjasniti nagodbenom vijeću o izmijenjenom planu financijskog restrukturiranja, u roku od osam dana od dana njegovog primitka.
(4) Ako je dužnik dao suglasnost, nagodbeno vijeće će plan financijskog restrukturiranja bez odgode objaviti na web-stranici Financijske agencije te zaključkom odrediti ročište za glasovanje o planu financijskog restrukturiranja.
(5) Dužnik će, ako nije suglasan s planom financijskog restrukturiranja predloženim od strane vjerovnika, u roku od osam dana, predložiti novi plan financijskog restrukturiranja, koji ne mora biti revidiran od strane ovlaštenog revizora.
(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupak predstečajne nagodbe neće se obustaviti ako vjerovnici ne dostave izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, ako dužnik nagodbenom vijeću predloži dostaviti izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja, koji ne mora biti revidiran od strane ovlaštenog revizora u određenom roku koji ne može biti duži od 15 dana.
(7) Izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja iz stavka 5. ovoga članka, dostavljen od strane dužnika, može se ponovo izmijeniti prije ročišta za glasovanje pod uvjetom da nagodbeno vijeće na zahtjev dužnika odobri dodatni rok za dostavu plana financijskog restrukturiranja. Plan financijskog restrukturiranja ne mora biti revidiran od strane ovlaštenog revizora, a rok za dostavu ne može biti duži od 15 dana od dana odobrenja nagodbenog vijeća.
(8) Izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja iz stavka 6. ovoga članka, dostavljen od strane dužnika, može se ponovo izmijeniti prije ročišta za glasovanje pod uvjetom da nagodbeno vijeće na zahtjev dužnika odobri dodatni rok za dostavu plana financijskog restrukturiranja. Plan financijskog restrukturiranja ne mora biti revidiran od strane ovlaštenog revizora, a rok za dostavu ne može biti duži od 15 dana od dana odobrenja nagodbenog vijeća.
(9) Nagodbeno vijeće će izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja ponuđen od strane vjerovnika odnosno izmijenjeni ili novi plan restrukturiranja ponuđen od strane dužnika objaviti na web-stranici Financijske agencije te zaključkom odrediti ročište za glasovanje.
(10) Ročišta za glasovanja iz stavaka 4. i 6. ovoga članka održat će se u roku od petnaest dana od dana objave izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja.
(11) Ako je dužnik uskratio suglasnost na izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja, odnosno ako novi plan financijskog restrukturiranja iz stavka 5. ovoga članka ili izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja iz stavka 6. ovoga članka ne bude prihvaćen, te u slučaju proteka rokova iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, nagodbeno vijeće će rješenjem obustaviti postupak predstečajne nagodbe.
Obustava postupka predstečajne nagodbe
Članak 65.
Nagodbeno vijeće obustavit će postupak predstečajne nagodbe i u slučajevima ako:
1. dužnik ispuni sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje,
2. dužnik u tijeku postupka predstečajne nagodbe postupa protivno odredbama članka 17. i članka 69. ovoga Zakona o ograničenju dužnikova poslovanja,
3. ako u slučaju iz članka 61. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka ne izda prethodnu suglasnost za pretvaranje tražbina kreditne institucije u temeljni kapital dužnika u postupku predstečajne nagodbe, a dužnik ne predloži novi plan financijskog restrukturiranja,
4. ako se protekom roka od 120 dana od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe pred nagodbenim vijećem ne provede postupak predstečajne nagodbe odnosno ako taj postupak ne bude proveden niti u produljenom roku od daljnjih najviše 90 dana, ako je savjetodavno vijeće odobrilo produljenje roka za dovršetak postupka,
5. ako se protekom roka od 100 dana od dana otvaranja skraćenog postupka predstečajne nagodbe ne provede postupak predstečajne nagodbe.
Prekid postupka predstečajne nagodbe
Članak 65.a
(1) Radnje stranaka u postupku koje imaju za cilj sklapanje predstečajne nagodbe protivne prisilnim propisima, javnom interesu ili pravima trećih nisu dopuštene.
(2) Nagodbeno vijeće će rješenjem prekinuti postupak predstečajne nagodbe na prijedlog nadležnog tijela koje vodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava prema odredbama Glave VI. a Općeg poreznog zakona nad osobama iz članka 158.a Općeg poreznog zakona do okončanja postupka pred nadležnim tijelom.
(3) Za trajanja prekida postupka predstečajne nagodbe vjerovnici mogu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(4) Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka iz stavka 3. ovoga članka, nagodbeno vijeće obustavit će postupak predstečajne nagodbe po primitku rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(5) Nagodbeno vijeće nastavit će postupak predstečajne nagodbe po primitku izvršnog rješenja donesenog u postupku utvrđivanja zlouporabe prava pred nadležnim tijelom.
Odjeljak 6.
PREDSTEČAJNA NAGODBA
Predstečajna nagodba
Članak 66.
(1) Dužnik je dužan u roku od petnaest dana od izvršnosti rješenja iz članka 60. stavka 13. ovoga Zakona podnijeti trgovačkom sudu, nadležnom prema sjedištu dužnika, prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe.
(2) Ako dužnik ne postupi sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka ili se pred sudom ne sklopi predstečajna nagodba, nagodbeno vijeće rješenjem će obustaviti postupak. Ako pred nadležnim sudom ne bude sklopljena predstečajna nagodba, sud će o tome bez odgode obavijestiti nadležno nagodbeno vijeće.
(3) Prijedlog predstečajne nagodbe sadrži sve elemente nacrta predstečajne nagodbe (članak 46.a ovoga Zakona), a treba biti sastavljen na način da se pravni položaj svakog vjerovnika i njegove utvrđene tražbine i način, rokovi i uvjeti namirenja tražbina uređuju tako, da sklopljena predstečajna nagodba, ima snagu i pravne učinke ovršne isprave temeljem koje vjerovnik može ostvariti tražbinu prema dužniku, te da svi vjerovnici zajedno ili svaki pojedinačno mogu ostvariti tražbine prema dužniku na činidbu ili propuštanje činidbe ako su te tražbine određene nagodbom kao jednostrana obveza dužnika prema svim vjerovnicima, te da dužnik može ostvariti oslobođenje od obveza u skladu s odredbama predstečajne nagodbe. Konačni prijedlog predstečajne nagodbe mora odgovarati sadržaju plana financijskog i operativnog restrukturiranja, prihvaćenog pred nagodbenim vijećem i nacrtu predstečajne nagodbe iz članka 46.a ovoga Zakona.
(4) Nakon što preda prijedlog predstečajne nagodbe nadležnom sudu, dužnik će, uz potvrdu da je predao prijedlog sudu, zatražiti od nagodbenog vijeća da cijeli spis iz postupka vođenog pred Financijskom agencijom, dostavi nadležnom sudu kojemu je podnio prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe. Nagodbeno vijeće će cijeli spis dostaviti nadležnom sudu elektroničkim putem u roku od 3 dana od zaprimanja zahtjeva dužnika i dokaza o podnesenom prijedlogu za sklapanje predstečajne nagodbe pred sudom.
(5) Nakon što sud na temelju dostavljenih isprava utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje predstečajne nagodbe iz stavaka 1. do 4. ovoga članka, sazvat će ročište radi sklapanja predstečajne nagodbe.
(6) Ročište za sklapanje predstečajne nagodbe mora se održati u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.
(7) O ročištu radi sklapanja predstečajne nagodbe dužnik i svi vjerovnici obavješćuju se oglasom.
(8) Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom na web-stranici Financijske agencije, najkasnije osam dana prije dana održavanja ročišta.
(9) Sud će rješenjem odobriti sklapanje predstečajne nagodbe ako su na ročištu za sklapanje predstečajne nagodbe svoj pristanak dali dužnik i vjerovnici čije tražbine čine potrebnu većinu iz članka 63. ovoga Zakona, te ako utvrdi, da je sadržaj predložene nagodbe u skladu s općim pravilima o sudskoj nagodbi, te da je njezin sadržaj u bitnim sastojcima odgovarajući prihvaćenom planu financijskog i operativnog restrukturiranja dužnika.
(10) Sud će rješenjem odbaciti prijedlog dužnika za sklapanje predstečajne nagodbe, ako ne postoje uvjeti za donošenje rješenja iz stavka 9. ovoga članka.
(11) Predstečajna nagodba je sklopljena kada je potpišu dužnik i vjerovnici čije tražbine čine potrebnu većinu iz članka 63. ovoga Zakona.
(12) Sud će rješenje iz stavka 10. ovoga članka i primjerak sklopljene i potpisane predstečajne nagodbe dostaviti Financijskoj agenciji koja će isto po primitku bez odgode objaviti na svojim web-stranicama.
(13) Predstečajna nagodba ima snagu ovršne isprave za sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene.
(14) Predstečajna nagodba nema učinak na tražbine vjerovnika prema solidarnim dužnicima i jamcima platcima koji pored dužnika iz predstečajne nagodbe stoje u obvezi prema tom vjerovniku.
(15) U postupku pred sudom na odgovarajući način se primjenjuju pravila izvanparničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Pravni pojam – U užem smislu: Pravo vjerovnika osporene tražbine na podnošenje žalbe na rješenje suda kojim je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe.
Žalitelj kao vjerovnik kojemu je osporena tražbina ima pravo podnošenja žalbe jer ima status vjerovnika u postupku u smislu čl. 3. ZFPPN-a, a prema čl. 71. istog Zakona pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku koje su nastale do otvaranja postupka. Članak 63. st. 4. istog Zakona propisuje da predstečajna nagodba ima pravni učinak prema svim osobnim vjerovnicima i razlučnim vjerovnicima ako su se odrekli prava na odvojeno namirenje.
Stpn-183/14 od 16. srpnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-6395/14 od 27. kolovoza 2014.
____*____
Pravni pojam – Koji vjerovnici glasuju i daju pristanak na predstečajnu nagodbu
Zakonska osnova – Čl. 63. i 66. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, dalje: ZFPSN)
Pogrešno je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda u pogledu primjene odredbe čl. 63. ZFPPN-a. Naime, prvostupanjski sud je pored nesporno utvrđene činjenice da su na ročištu radi sklapanja predstečajne nagodbe održanom 8. rujna 2014. svoj pristanak dali vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih tražbina, pogrešno zaključio da postankom za sklapanje predstečajne nagodbe tih vjerovnika i u toj vrijednosti utvrđenih tražbina, nije ispunjena propisana većina iz čl. 63. ZFPPN-a jer “pristanak nisu dali svi vjerovnici koji su na ročištu kod FINA-e, prihvatili plan financijskog restrukturiranja”.
Odredbom čl. 63. ZFPPN nije propisan uvjet “pristanka svih vjerovnika koji su prihvatili plan financijskog restrukturiranja” već potrebna većina, koja je, u ovom slučaju, dala pristanak za sklapanje predstečajne nagodbe.
Međutim, suprotno žalbenim navodima, u konkretnom slučaj, neovisno o pogrešnoj primjeni odredbe čl. 63. ZFPPN-a, nisu ispunjeni uvjeti za odobrenje sklapanja predstečajne nagodbe jer su u planu financijskog restrukturiranja i u prijedlogu sadržaja predstečajne nagodbe uključene prioritetne tražbine.
Stpn-250/14 od 8. rujna 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-8334/14-3 od 10. travnja 2015. Godine
____*____
PREDSTEČAJNA NAGODBA – OVRŠNA ISPRAVA – PODOBNOST ZA OVRHU
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi – Članak 66.stavak 12. (Narodne novine broj 108/12, 144/12)
Ovršni zakon – Članak 29.stavak 1. (Narodne novine broj 112/12/
Sklopljena predstečajna nagodba koja ne sadrži nominalni iznos odnosno broj dionica koji će svaki vjerovnik dobiti za unos tražbina u temeljni kapital ne predstavlja ovršnu ispravu podobnu za ovrhu, jer u njoj nisu navedeni vrsta, opseg i vrijeme izvršenja obveze, odnosno koliko će dionica dobiti vjerovnici, koje vrste i u kojem će se roku nagodba izvršiti.
U konkretnom slučaju prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, podnesen je prije 30.lipnja 2013 godine, te je i postupak predstečajne nagodbe otvoren 28.siječnja 2013 godine pa se kao materijalno pravo na temelju odredbe čl.57 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ broj 81/13) primjenjuju odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstačajnoj nagodbi („Narodne novine“ broj 108/12 i 144/12) koje su bile na snazi na dan otvaranja.(…)
Međutim, sudskom odlukom predstečajna nagodba stječe snagu ovršne isprave za sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene i razlučne vjerovnike ako su se odrekli svoga prava na odvojeno namirenje (čl.66.st.12. ZFPPN-a) pa je sud u postupku predstečajne nagodbe dužan ispitati i ispunjava li nagodba prihvaćena pred nagodbenim vijećem Financijske agencije opće pretpostavke podobnosti ovršne isprave za ovrhu: naznaku vjerovnika i dužnika, te predmet, vrstu, opseg i vrijeme ispunjenja obveze (čl.29.st.1.Ovršnog zakona, „Narodne novine“ broj 112/12). Sklopljena predstečajna nagodba mora omogućiti vjerovnicima prisilno ostvarenje njihovih potraživanja, nakon što prođe rok za dobrovoljno ispunjenje. Tvrditi suprotno značilo bi unaprijed prihvatiti mogućnost da vjerovnici neće moći prisilno ostvariti svoje tražbine, što ovaj sud ne prihvaća niti to proizlazi iz samog zakona.
Iz izreke pobijanog rješenja proizlazi da se radi o uvjetu koji tek treba nastupiti, tako da bi se radilo o prijedlogu za sklapanje ove predstečajne nagodbe pod odgodnim uvjetom u smislu čl.297. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08). Donošenje odluka o: povećanju temeljnog kapitala dužnika unosom dijela tražbina vjerovnika, izdavanja novih dionica vjerovnicima uz isključenje prvenstva postojećih dioničara i o izmjeni statuta društva je buduća i neizvjesna činjenica na koju se po mišljenju ovog suda dužnik ne može obvezati predstečajnom nagodbom, nego je bio dužan održati glavnu skupštinu prije sklapanja predstečajne nagodbe.
Naime, pretvaranje potraživanja u temeljni kapital regulirano je odredbom čl.46. ZFPPN-a prema kojoj dužnik (koji je društvo kapitala) može ponuditi vjerovnicima da, po vlastitom izboru, pristanu na smanjenje tražbina i odgodu rokova ispunjenja tražbina i/ili svoje tražbine unesu u temeljni kapital u postupku povećanja temeljnog kapitala dužnika. U tom je prijedlogu dužnik dužan vjerovnicima ponuditi jednaki broj dionica, sukladno njihovim tražbinama.
Stoga prijedlog dužnika u planu financijskog restrukturiranja mora sadržavati broj i nominalni iznos dionica koji će svaki vjerovnik dobiti za unos tražbina u temeljni kapital, a ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa, njihov broj, pri čemu se primjenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12 i 68/13; dalje: ZTD), osim odredbi koje se odnose na procjenu vrijednosti stvari i prava za obveze prema vjerovnicima koje se u postupku predstečajne nagodbe pretvaraju u temeljni kapital.
Sklopljena predstečajna nagodba koja ne sadrži nominalni iznos odnosno broj dionica koji će svaki vjerovnik dobiti za unos tražbina u temeljni kapital ne predstavlja ovršnu ispravu podobnu za ovrhu, jer u njoj nisu navedeni vrsta, opseg i vrijeme izvršenja obveze, odnosno koliko će dionica dobiti vjerovnici, koje vrste i u kojem će se roku nagodba izvršiti.
VTS RH, Pž-1363/14 od 26.veljače 2014. (TS Split, Stpn-42/13 od 23.prosinca 2013.)
____________________________________________________________
Odjeljak 7.
SKRAĆENI POSTUPAK PREDSTEČAJNE NAGODBE
Provedba skraćenog postupka predstečajne nagodbe
Članak 67.
(1) Skraćeni postupak predstečajne nagodbe provodi se nad:
1. dužnikom čiji ukupan iznos obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju dužnika ne prelazi iznos od 2.000.000,00 kuna i
2. koji zapošljava manje od 30 radnika.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka prijedlogu za predstečajnu nagodbu potrebno je priložiti:
1. izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika,
2. podatke o ukupnom iznosu tražbina vjerovnika na datum sastavljanja financijskog izvještaja
3. popis vjerovnika koji imaju pravo odvojenog namirenja,
4. izjavu da ako predstečajna nagodba bude sklopljena, neće utjecati na tražbine radnika,
5. izjavu dužnika ovjerenu od javnog bilježnika da financijski izvještaj potpuno i istinito prikazuje njegovo financijsko stanje i poslovanje,
6. ovjerene sporazume o prihvaćanju predloženog plana financijskog restrukturiranja s vjerovnicima čije tražbine čine natpolovičnu većinu ukupnog iznosa tražbina dužnikovih vjerovnika na dan sastavljanja financijskog izvještaja,
7. plan financijskog restrukturiranja.
(3) Skraćeni postupak predstečajne nagodbe mora se dovršiti najkasnije u roku od 100 dana od dana njegovog otvaranja.
(4) U skraćenom postupku tražbine se utvrđuju izvan ročišta pisanim putem. Rješenje kojim se utvrđuju tražbine objavit će se na web-stranici Financijske agencije, zajedno s tablicama tražbina koje čine sastavni dio rješenja. Rješenje o utvrđenju tražbina, nagodbeno vijeće će donijeti i objaviti najkasnije u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu tražbina.
(5) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka zakazat će se ročište za glasovanje najkasnije za 21 dan od dana objave tog rješenja.
(6) Na skraćeni postupak predstečajne nagodbe ne primjenjuju se odredbe o povjereniku predstečajne nagodbe, o izvješću i mišljenju revizora i odredba članka 48. stavka 3. ovoga Zakona. Ako u ovom odjeljku ne postoje posebne odredbe, u skraćenom postupku predstečajne nagodbe primjenjivat će se ostale odredbe ovoga Zakona.
Odjeljak 8.
PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA POSTUPKA PREDSTEČAJNE NAGODBE
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
Članak 68.
(1) Pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju od trenutka kad je rješenje o otvaranju postupka objavljeno na web-stranici Financijske agencije.
(2) Ako rješenje o otvaranju postupka povodom žalbe bude ukinuto, a u ponovljenom postupku postupak predstečajne nagodbe bude ponovno otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja nastupile od trenutka objave prvog rješenja o otvaranju postupka koje je istaknuto na web-stranici Financijske agencije.
opuštena plaćanja s dužnikovog transakcijskog računa
Članak 69.
(1) U razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka, dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, osim tražbina iz članka 17. stavka 2. točaka 1., 6. i 7. ovoga Zakona.
(2) U razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka dužnik smije plaćati obveze nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe samo uz prethodnu suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe.
(3) Tražbine nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe do dana njezinog odobrenja pred nadležnim sudom imaju prednost u namirenju pred tražbinama vjerovnika iz predstečajne nagodbe.
(4) Mjenice i čekovi te drugi nalozi za plaćanje izdani prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, ne naplaćuju se na teret računa dužnika za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe, odnosno od donošenja i za vrijeme trajanja privremene mjere iz članka 48. ovoga Zakona, ali je dopušteno prezentiranje mjenica, s tim da će se na mjenici utvrditi datum (dan) prezentiranja i izdati potvrda da po mjenici nije plaćeno iz razloga što je nad dužnikom otvoren postupak predstečajne nagodbe.
(5) U skraćenom postupku, dužnik je nakon otvaranja pa do okončanja postupka predstečajne nagodbe dužan nagodbenom vijeću svakih 15 dana dostaviti točan i istinit popis plaćanja koja je obavljao u tom razdoblju. Dostavljeni popis mora sadržavati podatke o iznosima, vjerovnicima koji su plaćanje primili, datumu plaćanja te datumu nastanka obveze i vrsti obveze koja je plaćena. Ukoliko dužnik u propisanom roku, a niti nakon poziva nagodbenog vijeća ne dostavi traženi popis, smatrat će se da je obavljao plaćanja suprotno odredbama stavka 1. ovoga članka.
_______________________TUMAČENJE________________________
Dopuštena plaćanja tijekom nelikvidnosti
Obratio nam se „A“ d.d. iz Zagreba, s pitanjem može li isporučitelj uskratiti uslugu radi nenaplaćenih obveza nastalih prije pokretanja postupak predstečajne nagodbe, odgovaramo kako slijedi;
Sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, broj 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13), u postupak predstečajne nagodbe vjerovnici prijavljuju svoje tražbine nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
Odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi su u skladu s ciljem koji se želi postići a to je ponovna uspostava likvidnosti i solventnosti dužnika.
Svrha je postupka predstečajne nagodbe omogućiti dužniku, koji je postao nelikvidan i/ili insolventan, financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, a vjerovnicima omogućiti povoljnije uvjete namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.
Člankom 17. Zakona propisano je da poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje, te se smatra da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:
1. prioritetne tražbine,
2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.)
4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje,
5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,
6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima,
7. troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe
Člankom 69. stavkom 1. Zakona propisano je da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja tog postupka, dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe osim tražbina iz članka 17. stavka 2. točaka 1., 6. i 7. Zakona (a to su: prioritetne tražbine, troškovi postupaka pred javnopravnim tijelima i troškovi izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe).
Obveze nastale nakon otvaranja postupka dužnik je dužan plaćati uz suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe i one imaju prednost pred tražbinama vjerovnika prijavljene u postupak predstečajne nagodbe. Te se obveze smatraju tekućim obvezama nužnim za redovno poslovanje i njihovo podmirenje predstavlja namjeru dužnika za nastavkom poslovanja te uspostavu likvidnosti prema prijedlogu plana financijskog i operativnog restrukturiranja.
Svi dužnici koji su u postupku predstečajne nagodbe dužni su uredno podmirivati sve obveze nastale nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, jer će u protivnom biti obustavljen postupak predstečajne nagodbe što će u konačnosti dovesti do otvaranja stečajnog postupka, a koji se otvaranjem postupka predstečajne nagodbe, htjelo izbjeći.
Sklopljena predstečajna nagodba ima snagu i pravne učinke ovršne isprave za sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene.
Sklopljena predstečajna nagodba iznova uređuje visinu obveze i rokove ispunjenja prema vjerovnicima iz nagodbe čije su tražbine utvrđene u postupku i ti vjerovnici više ne mogu tražiti ispunjenje svojih tražbina u onoj svoti i opsegu kako su to mogli tražiti prije sklapanja nagodbe, nego isključivo u svoti i rokovima određenim sadržajem predstečajne nagodbe.
Vjerovnicima bi trebalo biti u interesu sudjelovanje i postizanje nagodbe u postupku predstečajne nagodbe ako smatraju da je restrukturiranje dužnika moguće, čime bi mogli postići mnogo bolju naplatu svoje tražbine nego što je to za očekivati u stečajnom postupku.
Slijedom navedenog, isporučitelj ne može uskratiti uslugu radi neplaćenih obveza nastalih prije pokretanja postupka predstečajne nagodbe ali ju može uskratiti radi neplaćenih obveza koje su nastale od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
Broj klase:423-08/13-01/34 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 13.11.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Prekid postupaka
Članak 70.
(1) Parnični, ovršni, upravni i postupci osiguranja, pokrenuti protiv dužnika prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe prekidaju se na prijedlog dužnika nakon objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, osim postupaka osiguranja u kaznenom postupku, postupaka utvrđivanja zlouporabe prava i postupka vezanih uz tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe.
(2) Za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe, nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja radi namirenja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka predstečajne nagodbe, osim postupaka osiguranja u kaznenom postupku, postupaka utvrđivanja zlouporabe prava i postupka vezanih uz tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe.
(3) Prekinuti postupci iz stavka 1. ovoga članka nastavit će se na prijedlog vjerovnika:
1. nakon sklopljene predstečajne nagodbe – u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u postupku predstečajne nagodbe osporene,
2. nakon izvršnosti rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe.
(4) Od dana objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe Financijska agencija prestaje izvršavati osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika uključujući i osnove za plaćanje koje se odnose na prioritetne tražbine. Financijska agencija neće prestati izvršavati mjere osiguranja donesene u kaznenom postupku do drugačije odluke tijela koje je mjeru donijelo.
(5) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, istu neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje niti je izvršavati nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje.
(6) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon donošenja privremene mjere iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona, Financijska agencija će istu zaprimiti i evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika, ali istu neće izvršavati.
(7) Nakon donošenja rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe, osim u slučaju obustave iz članka 65. točke 1. ovoga Zakona, Financijska agencija će osnove za plaćanje iz stavka 4. ovoga članka nastaviti izvršavati.
(8) U slučaju sklapanja predstečajne nagodbe ili obustave iz članka 65. točke 1. ovoga Zakona, Financijska agencija će osnove za plaćanje iz stavka 4. ovoga članka trajno arhivirati.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, vjerovnici prioritetnih tražbina mogu tražiti nastavak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, ako za vrijeme trajanja postupka nisu namireni.
(10) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon objave sklopljene predstečajne nagodbe, a osnova za plaćanje je donesena nakon datuma otvaranja postupka predstečajne nagodbe Financijska agencija će osnovu za plaćanje evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje i izvršavati je.
(11) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon objave sklopljene predstečajne nagodbe, a osnova za plaćanje je donesena prije datuma otvaranja postupka predstečajne nagodbe Financijska agencija osnovu za plaćanje neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim ako se radi o vjerovniku prioritetne tražbine.
(12) Od dana objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe nad dužnikom pojedincem Financijska agencija prestaje izvršavati one osnove za plaćanje koje se odnose na tražbine proizašle iz ili tražbine vezane uz obavljanje djelatnosti tog dužnika, a nastavlja izvršavati one osnove za plaćanje koje nisu proizašle iz ili nisu vezane uz obavljanje djelatnosti dužnika pojedinca.
(13) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika pojedinca nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, Financijska agencija će evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje samo osnove za plaćanje koje se odnose na tražbine koje nisu proizašle iz ili nisu vezane uz obavljanje djelatnosti dužnika pojedinca.
(14) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika pojedinca nakon donošenja privremene mjere iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona Financijska agencija će istu zaprimiti i evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika. Financijska agencija će izvršavati samo osnove za plaćanje koje se odnose na tražbine koje nisu proizašle iz ili nisu vezane uz obavljanje djelatnosti dužnika pojedinca.
(15) Ako Financijska agencija zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika pojedinca nakon objave sklopljene predstečajne nagodbe, a osnova za plaćanje je donesena prije datuma otvaranja postupka predstečajne nagodbe i odnosi se na tražbine proizašle iz ili tražbine vezane uz obavljanje djelatnosti tog dužnika Financijska agencija osnovu za plaćanje neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim ako se radi o vjerovniku prioritetne tražbine.
(16) Nakon donošenja rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe, osim u slučaju obustave iz članka 65. točke 1. ovoga Zakona, Financijska agencija će osnove za plaćanje iz stavka 12. ovoga članka koje je prestala izvršavati nastaviti izvršavati.
_______________________TUMAČENJE________________________
Sudske pristojbe
U svezi s pitanjem kako postupiti u predmetima prisilne naplate sudskih pristojbi u slučaju kada je poreznom obvezniku rješenjem Financijske agencije otvoren postupak predstečajne nagodbe, nastavno odgovaramo.
Člankom 17. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, broj 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13), propisano je da poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje, te se smatra da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za: 1. prioritetne tražbine, 2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, 3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.) 4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje, 5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima, 6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima, 7. troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe
Člankom 69. stavkom 1. Zakona propisano je da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja tog postupka, dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe osim tražbina iz članka 17. stavka 2. točaka 1., 6. i 7. Zakona (a to su: prioritetne tražbine, troškovi postupaka pred javnopravnim tijelima i troškovi izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe).
Nadalje, člankom 70. stavkom 2. Zakona propisano je da za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja radi namirenja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka predstečajne nagodbe, osim postupaka osiguranja u kaznenom postupku, postupaka utvrđivanja zlouporabe prava i postupka vezanih uz tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe.
S obzirom da ispostave ne smiju provoditi postupak ovrhe radi naplate neplaćene sudske pristojbe za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe, slijedom toga, u slučaju kada ispostava zaprimi osnovu za plaćanje (rješenje o pristojbi) na teret dužnika nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe istu neće izvršavati sve dok se ne objavi sklopljena predstečajna nagodba odnosno nakon izvršnosti rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe ako do sklapanja nagodbe ne dođe.
Broj klase:412-03/13-01/06 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2 – Zagreb, 16.12.2013., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Tražbine vjerovnika na koje utječe otvaranje postupka predstečajne nagodbe
Članak 71.
(1) Pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku koje su nastale do otvaranja postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2) Postupak predstečajne nagodbe ne utječe na pravo odvojenog namirenja izlučnih i razlučnih vjerovnika.
(3) Postupak predstečajne nagodbe ne utječe na prioritetne tražbine.
Nedospjele tražbine
Članak 72.
Za potrebe ovog postupka nedospjele tražbine vjerovnika prema dužniku prijavljuju se kao da su dospjele s danom otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a radi ponovnog ugovaranja rokova i načina njihova plaćanja.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje Zakona o financijskom poslovanju i prestečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13)
Nastavno na Vaš zahtjev kojim je zatraženo mišljenje i tumačenje odredbi članka 72. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13- dalje Zakon), koji se odnosi na nedospjele tražbine po osnovi ugovora o zakupu, a u svezi s Planom financijskog restrukturiranja, nastavno odgovaramo;
Odredbom članka 3. točka 12. Zakona određeno je da su vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja postupka predstečajne nagodbe imaju osiguranu ili neosiguranu tražbinu prema dužniku.
Odredbom članka 17. Zakona propisano je da poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje, te se smatra da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:
1. prioritetne tražbine,
2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.)
4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje,
5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,
6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima,
7. troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe.
Člankom 69. stavkom 1. Zakona propisano je da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja tog postupka, dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe osim tražbina iz članka 17. stavka 2. točaka 1., 6. i 7. Zakona (a to su: prioritetne tražbine, troškovi postupaka pred javnopravnim tijelima i troškovi izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provedbu postupka predstečajne nagodbe).
Obveze nastale nakon otvaranja postupka dužnik je dužan plaćati uz suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe i one imaju prednost pred tražbinama vjerovnika prijavljene u postupak predstečajne nagodbe. Te se obveze smatraju tekućim obvezama nužnim za redovno poslovanje i njihovo podmirenje predstavlja namjeru dužnika za nastavkom poslovanja te uspostavu likvidnosti prema prijedlogu plana financijskog i operativnog restrukturiranja.
Nadalje, odredbom člankom 72. Zakona, propisano je da se za potrebe postupka predstečajne nagodbe nedospjele tražbine vjerovnika prema dužniku prijavljuju se kao da su dospjele s danom otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a radi ponovnog ugovaranja rokova i načina njihova plaćanja.
Dospjelost je trenutak od kojeg je vjerovnik ovlašten zahtijevati ispunjenje tražbine, odnosno dan kada kredit, rata kredita, zajam ili kakva druga obveza dospijeva i treba biti plaćena.
U skladu s navedenim, iako je odredbom članka 72. propisano da se za potrebe postupka nedospjele tražbine prijavljuju kao dospjele isto se nikako ne bi odnosilo na nedospjele tražbine po osnovi ugovora o zakupu.
Naime, imajući u vidu da se obveze po osnovi ugovora u zakupu, sukladno odredbama Zakona, mogu smatrati tekućim obvezama nužnim za redovno poslovanje čije podmirenje predstavlja namjeru dužnika za nastavkom poslovanja, te činjenicu da je obveze nastale nakon otvaranja postupka dužnik dužan plaćati uz suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe i one imaju prednost pred tražbinama vjerovnika, prijavljivanje budućih tražbina u postupak predstečajne nagodbe po osnovi ugovora o zakupu i u skladu s tim proporcionalno ostvarivanje prava glasa nije u skladu s odredbama Zakona, te bi dovelo u neravnopravan položaj ostale vjerovnika.
Nadalje, iz same pravne prirode Ugovora o zakupu, a osobito činjenice da se isti može raskinuti u svako doba bez obzira je li sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme, ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze te kada je zakupodavcu nužan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti, sasvim je nedvojbeno da bi ostvarivanje prava glasa po osnovi budućih tražbina od strane ovih vjerovnika, dovelo u mogućnost da o nagodbi odlučuje netko čija tražbina u skorom vremenskom razdoblju uopće neće postojati.
Sukladno navedenom, u slučaju prijavljivanja tražbina s osnove ugovora o zakupu, prijavljuju se samo postojeće tražbine dospjele u vrijeme otvaranja postupka predstečajne nagodbe.
U pogledu pravnih mogućnosti vezanih za rješenje o utvrđivanju tražbina, sukladno odredbi članka 60. Zakona smatraju se utvrđenim tražbine u pogledu kojih postoji suglasnost između dužnika i vjerovnika o postojanju i visini tražbine, tražbine za koje postoji ovršna isprava te tražbine u pogledu kojih nisu podnesene prijave vjerovnika ako je njihovo postojanje i visinu dužnik naveo u izvješću iz članka 42. i članka 67. stavka 2. Zakona.
Nagodbeno vijeće donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine.
Ukoliko nije korištena mogućnost da se u tijeku ročišta za utvrđivanje tražbine ospori tražbina, moguće je sukladno članku 30. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi protiv rješenja izjaviti žalba u roku 8 dana. Žalba se podnosi prvostupanjskom tijelu koje je donijelo rješenje, a o njoj odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak. Protiv odluke drugostupanjskog tijela može se pokrenuti i upravni spor.
Dakle, protiv rješenja o utvrđenju tražbine imate mogućnost koristiti pravne lijekove sukladno navedenom članku.
Broj klase:423-08/14-01/04 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 21.01.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Prava solidarnih dužnika, jamaca i banaka garanata/izdavatelja akreditiva
Članak 72.a
(1) Solidarni dužnici, jamci dužnika, banke garanti/izdavatelji akreditiva te osobe koje imaju pravo regresa prema dužniku prijavljuju u postupak predstečajne nagodbe svoje dospjele tražbine s osnova jamstva/solidarnog dužništva/garancija/akreditiva, odnosno regresnog zahtjeva.
(2) Solidarni dužnici, jamci dužnika, banke garanti/izdavatelji akreditiva prijavljuju u postupak predstečajne nagodbe svoja nedospjele tražbine za koje će imati regresno pravo od dužnika u slučaju ispunjenja obveze. Te tražbine utvrđuju se ali će za iste dužnik u nacrtu predstečajnje nagodbe naznačiti da ih je i u kolikom iznosu dužan ispuniti samo u slučaju nastupa regresne obveze od strane dužnika.
(3) Pravo glasa nemaju oni solidarni dužnici, jamci i osobe koje imaju pravo regresa koji imaju pravni položaj povezanih osoba (članovi uprave društva dužnika, članovi društva dužnika ili dioničari s udjelom višim od 25% u temeljnom kapitalu dioničkog društva dužnika ili vladajuće društvo u odnosu na društvo dužnika ili ovisno društvo u odnosu na društvo dužnika).
(4) Utvrđene tražbine vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka ne uračunavaju se u ukupan iznos utvrđenih tražbina za potrebe glasovanja.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet
Članak 73.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe se, sve dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne tražbine.
Preračunavanje tražbina
Članak 74.
Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen ističu se u novčanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u valutu Republike Hrvatske po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi na dan otvaranja postupka
Otuđenje tražbina
Članak 75.
(1) Ako vjerovnik otuđi nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe svoju tražbinu, koju nije prijavio u tom postupku, stjecatelj tražbine može u postupku predstečajne nagodbe imati samo ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u postupku predstečajne nagodbe, njezin stjecatelj ulazi u pravni položaj svoga prednika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Prijenos tražbine iz stavka 2. ovoga članka u postupku predstečajne nagodbe može se dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, ili ako vjerovnik taj prijenos potvrdi svojom izjavom danom pred nagodbenim vijećem koje provodi postupak.
Povremene tražbine na činjenje ili davanje
Članak 76.
Novčane i nenovčane tražbine vjerovnika prema dužniku koje su predmet povremenih tražbina na činjenje ili davanje se, otvaranjem postupka predstečajne nagodbe, pretvaraju u jednokratne novčane tražbine.
Prijeboj tražbina na početku postupka
Članak 77.
Rješenjem iz članka 60. stavka 7. ovoga Zakona izvršit će se prijeboj utvrđenih tražbina s dospjelim protutražbinama dužnika, sukladno Zakonu o obveznim odnosima.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje Zakona o financijskom poslovanju i prestečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13)
Vezano za Vaš upit od kakvog je učinka predstečajna nagodba sa svojstvom ovršne isprave u odnosu na činjenicu da rješenjem o utvrđenju tražbina nije utvrđeno postojanje protutražbine dužnika, a samim time nije proveden prijeboj, već postoji kao utvrđena samo tražbina vjerovnika, nastavno odgovaramo.
U predstečajnom postupku primjenjuju se opća pravila o prijeboju sukladno Zakonu o obveznim odnosima za razliku od stečajnog postupka gdje postoje drugačija ograničenja vezana uz mogućnost prijeboja. Ta opća pravila ističu da je prijeboj takav način prestanka obveznopravnog odnosa, do kojeg dolazi kroz međusobno prebijanje tražbine koje dužnik ima prema vjerovniku, s protutražbinom koju vjerovnik ima prema dužniku. Zakon o obveznim odnosima kao uvjete za prijeboj postavlja zahtjeve da su tražbine pravno postojeće, uzajamne, istovrsne i dospjele.
Člankom 77. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), propisano je da će se rješenjem iz članka 60. stavka 7. Zakona izvršiti prijeboj utvrđenih tražbina s dospjelim protutražbinama dužnika, sukladno Zakonu o obveznim odnosima.
Dakle, nakon što utvrdi postojanje protutražbina dužnika prema prijavljenim tražbinama vjerovnika, nagodbeno vijeće u rješenju o utvrđenim tražbinama izvršiti će prijeboj s utvrđenim tražbinama vjerovnika.
U konkretnom slučaju koji navodite dužnik nije prijavio svoje potraživanje prema vjerovniku u predstečajnoj nagdbi stoga nagodbeno vijeće nije niti moglo rješenjem o utvrđenju tražbina utvrditi postojanje protutražbine dužnika i tako provesti prijeboj.
Međutim, budući Zakonom nije propisana nikakva sankcija za dužnika koji ne prijavi svoju protutražbinu prema vjerovniku u postupku predstečajne nagodbe, niti je predviđen učinak sklopljene predstečajne nagodbe na neprijavljene protutražbine dužnika, nakon što bude sklopljena predstečajna nagodba nema prepreke da se izvrši prijeboj sa protutražbinom vjerovnika ako su ispunjene zakonske pretpostavke.
Broj klase:423-08/14-01/01 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 21.01.2014., MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA
____________________________________________________________
Prekid zastare
Članak 78.
Prijavom tražbina u postupku predstečajne nagodbe prekida se zastara od dana podnošenja prijave do proteka roka za isplatu koji je određen u predstečajnoj nagodbi, a ako se predstečajna nagodba ne sklopi – do izvršnosti odluke o obustavi postupka.
Odgovornost za upravljanje u tijeku i nakon sklapanja predstečajne nagodbe
Članak 79.
(1) Odredbe članka 17. ovoga Zakona primjenjuju se i na postupanje dužnika u tijeku postupka predstečajne nagodbe sve dok dužnik ne ispuni svoje obveze iz predstečajne nagodbe.
(2) Odredbe ovoga članka primjenjuju se od dana objave predstečajne nagodbe na web-stranici Financijske agencije sve dok dužnik ne isplati tražbine svih vjerovnika.
(3) Dužnik je dužan osigurati da sve mjere financijskog restrukturiranja iz plana financijskog restrukturiranja pod kojima su vjerovnici prihvatili predstečajnu nagodbu, budu provedene u rokovima određenim za njihovu provedbu.
(4) Dužnik je dužan, za svako kalendarsko tromjesečje sastaviti izvješće o provedbi financijskog restrukturiranja za razdoblje na koje se odnosi, uključujući:
1. opis mjera financijskog restrukturiranja koje su provedene i njihov utjecaj na dužnika u pogledu likvidnosti i solventnosti,
2. ukupni iznos isplate tražbina vjerovnika, u udjelima u kojima su ti zahtjevi bili isplaćeni,
3. tromjesečne bilance, račun dobiti i gubitka i izvješće o novčanom tijeku,
4. izjavu dužnika da nije poduzeo niti jednu radnju koja bi za posljedicu imala dovođenje vjerovnika u nejednaki položaj.
(5) Dužnik podnosi izvješće iz stavka 4. ovoga članka, Financijskoj agenciji u roku 45 dana nakon isteka razdoblja na koje se odnosi izvješće.
(6) Financijska Agencija dužna je izvješće iz stavka 5. ovoga članka objaviti na web-stranicama u roku od tri dana od dana primitka.
Utvrđene tražbine
Članak 80.
(1) Pod utvrđenom tražbinom, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se glavni dug i kamate koje su dospjele do dana donošenja rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, a ako je tražbina sadržana u ovršnoj ispravi pod utvrđenom tražbinom razumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi.
(2) Ako je predstečajnom nagodbom određeno da se tražbine isplate u smanjenom iznosu, postotak koji se isplaćuje prema predstečajnoj nagodbi obračunava se na cijeli iznos utvrđene tražbine iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe pa do sklapanja predstečajne nagodbe, kamate ne teku.
Odjeljak 9.
PRAVNI UČINCI PREDSTEČAJNE NAGODBE, UPISI I TROŠKOVI
Pravni učinci predstečajne nagodbe
Članak 81.
(1) Na temelju predstečajne nagodbe dužnik se oslobađa obveze da vjerovniku isplati iznos koji je veći od postotka prihvaćenog u predstečajnoj nagodbi, a rokovi plaćanja odgađaju se u skladu s predstečajnom nagodbom. U tom se opsegu dužnik oslobađa obveze prema osobama kojima pripada pravo na regres (jamci).
(2) Nakon sklapanja predstečajne nagodbe nije dopušteno pokretanje ovršnog, upravnog ili parničnog postupka protiv dužnika, radi utvrđenja i ostvarenja tražbine koja je nastala prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a u tom postupku nije prijavljena od strane vjerovnika niti je tu tražbinu dužnik uvrstio u popis obveza prema vjerovnicima iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) U odnosu na tražbine vjerovnika utvrđene u postupku predstečajne nagodbe i obuhvaćene predstečajnom nagodbom, ovršni i upravni postupci pokrenuti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe obustavit će se, a u parničnim postupcima sud će u odnosu na te tražbine odbaciti tužbu, na prijedlog dužnika podnesen nakon sklapanja predstečajne nagodbe.
(4) Ovršne isprave koje se odnose na tražbine iz predstečajne nagodbe gube u odnosu na dužnika pravnu snagu.
(5) Ovršne isprave razlučnih vjerovnika ne gube pravnu snagu glede namirenja na predmetu na kojem postoji razlučno pravo.
(6) Predstečajna nagodba nema za učinak novaciju tražbina vjerovnika prema dužniku, osim ako samom nagodbom nije drugačije određeno.
_______________________TUMAČENJE________________________
Tumačenje članka 82. stavka 4. Zakonu o financijskom poslovanju
Glede Vašeg dopisa u kojemu tražite tumačenje članka 82. stavka 4. Zakona, a vezano za prijavljivanje tražbina u stečajnom postupku, od strane vjerovnika koji ni djelomično nisu namireni u smislu predstečajne nagodbe, nastavno odgovaramo.
Odredbom članka 82. stavka 4. Zakona propisano je da vjerovnici koji ni djelomično nisu namireni u smislu predstečajne nagodbe prijavljuju tražbine u stečajnom postupku u iznosu iz sklopljene predstečajne nagodbe.
Glede prijave tražbina u stečajnom postupku, u slučaju da nakon sklapanja nagodbe bude nad dužnikom pokrenut stečajni postupak, vjerovnici mogu u stečajni postupak prijaviti samo onu svotu i tražbine iz predstečajne nagodbe, odnosno svotu koja po predstečajnoj nagodbi nije namirena.
S obzirom na to da predstečajna nagodba ima učinak sudske nagodbe, ona ne može jednostavno prestati vrijediti, te se potraživanje vjerovnika iz nagodbe treba smatrati stvarno utvrđenim stanjem tražbine, za potrebe budućih ovršnih ili stečajnih postupaka.
Zaključno, kako bi se izbjegli nesporazumi i različita tumačenja o tome koju svotu prijavljuju vjerovnici u stečajni postupak, kada je stečajni postupak nad dužnikom otvoren nakon sklapanja predstečajne nagodbe, izvješćujemo Vas kako vjerovnici, koji ni djelomično nisu namireni u smislu predstečajne nagodbe, prijavljuju tražbine u stečajnom postupku u iznosu iz sklopljene predstečajne nagodbe. Vjerovnici koji su djelomično namireni u smislu predstečajne nagodbe, ukoliko dužnik ili vjerovnici pokrenu stečajni postupak, prijavljuju u stečajnom postupku ukupnu tražbinu iz nagodbe umanjenu za iznos koji se smatra da su po predstečajnoj nagodbi namireni.
Broj klase:410-01/14-01/528 – Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 – Zagreb, 20.02.2014
____________________________________________________________
Izvršenje predstečajne nagodbe
Članak 82.
(1) Ako se predstečajna nagodba potpuno ne izvrši, vjerovnici koji su namireni u predstečajnoj nagodbi nisu dužni vratiti ono što su primili.
(2) Tražbine vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se potpuno namirenim ako su namireni iznosi utvrđeni u predstečajnoj nagodbi.
(3) Vjerovnici koji su djelomično namireni u smislu predstečajne nagodbe prijavljuju u stečajnom postupku ukupnu tražbinu iz nagodbe umanjenu za iznos koji se smatra da su po predstečajnoj nagodbi namireni.
(4) Vjerovnici koji ni djelomično nisu namireni u smislu predstečajne nagodbe prijavljuju tražbine u stečajnom postupku u iznosu iz sklopljene predstečajne nagodbe.
Pobijanje predstečajne nagodbe
Članak 83.
Predstečajna nagodba može se pobijati tužbom pod istim pretpostavkama koje su propisane za pobijanje sudske nagodbe.
_______________________ SUDSKA PRAKSA _______________________
Pravni pojam – U užem smislu: Ne (potrebnost) klauzule ovršnosti na predstečajnoj nagodbi.
Polazeći od toga da se pravo na traženje pravosudne pravne zaštite može priznati ako se pravna korist koju osoba (vjerovnik) očekuje ne može na neki drugi način ostvariti, postavlja se pitanje ima li potrebu (interes) vjerovnik predstečajne nagodbe zahtijevati da mu sud pred kojim je sklopljena predstečajna nagodba, izda potvrdu ovršnosti na sklopljenu predstečajnu nagodbu.
Predstečajna nagodba je sudska nagodba na što upućuje odredba čl. 83. ZFPPN-a koja za vjerovnike čije su tražbine utvrđene ima snagu ovršne isprave (čl. 66. st. 12. ZFPPN-a). Iz navedenog proizlazi da sudska (predstečajna) nagodba da bi mogla biti ovršna isprava u pravilu mora biti ovršna, jer je ovršnost svojstvo na temelju kojeg se može tražiti prisilno ostvarivanje tražbine koja je u njoj utvrđena. Opća pravila o ovršnosti utvrđena su u Ovršnom zakonu različito za pojedine kategorije ovršnih isprava ( sudskih i upravnih odluka), sudskih i upravnih nagodbi, javnobilježničkih isprava.
Dospjelost tražbine vjerovnika koja je utvrđena u predstečajnoj nagodbi prosuđuje se prema samoj predstečajnoj nagodbi pa je predstečajna nagodba ovršna isprava ako je tražbina koja se prema njoj treba ispuniti dospjela (čl. 27 st. 1 OZ-a). Dospijeće tražbine dokazuje se zapisnikom o nagodbi (predstečajnom nagodbom) sukladno odredbi čl. 27. st. 2. OZ-a. Na temelju nagodbe koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio (čl. 27. st. 4. OZ-a)
Iz navedenih općih pravila o ovršnosti ovršnih isprava proizlazi da se potvrda ovršnosti sukladno odredbi čl. 36. st. 1. OZ-a daje samo u slučaju sudskih i upravih odluka, a ne i u slučaju kada je ovršna isprava sudska predstečajna nagodba. Od ovih općih pravila o ovršnosti pojedinih kategorija ovršnih isprava ne odstupa niti odredba čl. 209. OZ-a kojom je propisano da će Financijska agencija postupiti po zahtjevu ovrhovoditelja ako on izravno zatraži prisilnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine i koje imaju potvrdu ovršnosti. Dospijeće tražbine iz sudske odluke dokazuje se potvrdom ovršnosti te odluke (čl. 36 OZ-a), a dospijeće tražbine utvrđene predstečajnom nagodbom dokazuje se zapisnikom o nagodbi (odnosno samom nagodbom, čl. 27. OZ-a).
Stpn-11/13 od 24. srpnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-6599/14 od 12. rujna 2014.
____________________________________________________________
Upisi u sudski, obrtni i drugi odgovarajući registar
Članak 84.
(1) Nagodbeno vijeće dostavit će nadležnom registarskom sudu, obrtnom registru, odnosno drugom odgovarajućem registru u koje je dužnik upisan rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe i rješenje o obustavi postupka.
(2) Sud pred kojim je predstečajna nagodba sklopljena dostavit će nadležnom registarskom tijelu iz stavka 1. ovoga članka rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.
(3) Registarsko tijelo iz stavka 1. po službenoj dužnosti upisat će činjenice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Računovodstveni učinak predstečajne nagodbe
Članak 85.
(1) Poslovni događaji i poslovne transakcije koje su u vezi s računovodstvenim učinkom predstečajne nagodbe priznaju se i mjere, odnosno vrednuju sukladno računovodstvenim propisima.
(2) U slučaju kada u poreznom razdoblju u kojem je sklopljena predstečajna nagodba dužnik utvrdi dobit temeljem provedenog postupka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, tako nastala dobit se ne može isplatiti već se mora iskoristiti za povećanje temeljnog kapitala ili rezervi kapitala.
(3) Dužnik koji je temeljem stavka 2. ovoga članka povećao rezerve obvezan je iste zadržati do isteka roka za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz odobrene predstečajne nagodbe.
(4) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja utvrđuju se kao porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja prema nagodbi odobrenoj u skladu s ovim Zakonom.
Troškovi predstečajne nagodbe
Članak 86.
(1) Troškove predstečajne nagodbe čine:
1. administrativni troškovi pokretanja i vođenja postupka,
2. nagrade i naknade troškova za rad povjerenika predstečajne nagodbe,
3. troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom propisano da će se namirivati kao troškovi postupka predstečajne nagodbe.
(2) Prilikom podnošenja prijedloga za predstečajnu nagodbu dužnik je dužan predujmiti troškove postupka.
(3) Troškove postupka vođenja predstečajne nagodbe posebnim pravilnikom propisat će ministar financija.
(4) Svaki sudionik u predstečajnoj nagodbi snosi svoje troškove neovisno o ishodu postupka. Sudionik je dužan i drugim sudionicima nadoknaditi troškove koje im je prouzročio svojom krivnjom ili slučajem koji mu se dogodio.
(5) O troškovima postupka nagodbeno vijeće odlučuje rješenjem.
(6) Iz imovine dužnika najprije se namiruju troškovi predstečajne nagodbe.
GLAVA III.a
FINANCIJSKI NADZOR TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I PRAVNIH OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA
Članak 86.a
(1) Financijski nadzor u smislu ovoga Zakona je inspekcijski nadzor zakonitosti financijsko-materijalnog poslovanja, a provodi se kod:
1. trgovačkih društava čiji je većinski član Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji imatelj dionica ili poslovnih udjela jest Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja pritom ima odlučujući utjecaj na upravljanje ili u odnosu na koju Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima osnivačka i vlasnička prava (dalje u tekstu: subjekti nadzora),
2. trgovačkih društava koja se nalaze na popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa (dalje u tekstu: subjekti nadzora)
3. pravnih osoba s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora)
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na proračunske i izvanproračunske korisnike.
(3) Financijski nadzor obuhvaća nadzor financijske, računovodstvene i ostale poslovne dokumentacije u skladu s predmetom financijskog nadzora subjekata nadzora iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Financijski nadzor poslovanja subjekata nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavlja se izravnim nadzorom, odnosno analizom njihove financijsko-računovodstvene dokumentacije.
(5) Na postupak financijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
(6) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka 1. ovoga članka ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev inspektora nadzora dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju.
(7) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka 1. ovoga članka dužna je omogućiti nesmetano obavljanje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.
Članak 86.b.
Subjekti nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona dužni su:
1. poduzimati propisane mjere radi potpune i pravodobne naplate prihoda ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti.
2. osigurati zakonito, racionalno i ekonomično korištenje naplaćenih prihoda od obavljanja svoje djelatnosti,
3. raspolagati i upravljati svojom imovinom te novčanim sredstvima pažnjom dobrog gospodarstvenika.
4. uplatiti ostvarenu dobit ili dio dobiti u državni proračun kada je navedeno propisano posebnim propisom, odlukom ili drugim aktom.
Obavljanje nadzora
Čanak 86.c
(1) Financijski nadzor poslovanja subjekata nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo financija, Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor.
(2) Nadzor nad rokovima ispunjenja novčanih obveza kod poduzetnika i osoba javnog prava u smislu ovoga Zakona, obavlja Ministarstvo financija, Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor.
(3) Ovlaštene osobe za obavljanje nadzora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su inspektori financijskog nadzora.
(4) Inspektori financijskog nadzora imaju službene iskaznice i službene značke koje izdaje ministar financija.
Članak 86.d.
(1) Postupak nadzora iz članka 86.c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona započinje uručenjem naloga odgovornoj osobi subjekta nadzora ili od nje ovlaštenoj osobi.
(2) Nalog iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
1. naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta,
2. ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stavka 1. ovoga članka,
3. predmet nadzora,
4. razdoblje koje će biti obuhvaćeno nadzorom,
5. datum početka nadzora,
6. ime i prezime ovlaštenih službenika za provođenje nadzora,
7. potpis ovlaštene osobe.
(3) Protiv naloga iz stavka 2. ovoga članka prigovor nije dopušten.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak nadzora može započeti i bez uručenja naloga ako:
1. odgovorna osoba iz stavka 1. ovoga članka očigledno izbjegava uručenje naloga,
2. postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.
Zapisnik o obavljenom nadzoru
Članak 86.e
(1) O obavljenom nadzoru sastavlja se zapisnik koji sadržava: naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta, ime i prezime odnosno naziv subjekta nadzora, pravni i činjenični temelj, mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, opis radnji, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.
(2) Na zapisnik o nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona ima pravo podnijeti prigovor u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka zapisnika.
(3) Inspektor koji je obavio nadzor obvezan je u roku od petnaest dana od dana primitka prigovora dostaviti pisani odgovor odgovornoj osobi subjekta nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Prigovor na zapisnik i odgovor na prigovor sastavni su dijelovi zapisnika o obavljenom nadzoru.
GLAVA IV.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršajni postupak
Članak 87.
(1) Ovlaštena osoba Ministarstva financija koja je u postupku nadzora utvrdila radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva financija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.
(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.
(3) O žalbi na rješenje doneseno u prvostupanjskom prekršajnom postupku rješava Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
(4) Prekršajni postupak iz ovoga Zakona ne može se pokrenuti kad proteknu tri godine od počinjenja prekršaja.
(5) Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.
(6) Glede prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.
Prekršaji poduzetnika
Članak 88.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik koji:
1. ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno u zakonskom roku ispunjenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga Zakona,
2. postupa protivno odredbama članka 17. ovoga Zakona, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovno poslovanje,
3. postupi protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona, odnosno ako ne osigura pravovremen i nesmetan pristup podacima i dokumentaciji od značaja za financijsko restrukturiranje nagodbenom vijeću, povjereniku i vjerovnicima,
4. ne pokrene postupak predstečajne nagodbe kad je to dužan prema odredbama ovoga Zakona,
5. ne podnese nadležnom trgovačkom sudu konačni prijedlog predstečajne nagodbe u roku 15 dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 60. stavka 11. ovoga Zakona,
6. kao vjerovnik, ne pristupi ročištu za sklapanje predstečajne nagodbe pred sudom, a prihvatio je plan financijskog restrukturiranja.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba pravne osobe poduzetnika.
(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osobe koje postupe protivno odredbi članka 40. ovoga Zakona odnosno ako osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora kao i radnici na zahtjev nagodbenog vijeća ne pruže sve potrebne podatke.
Članak 88.a
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba javnog prava koja ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno u zakonskom roku ispunjenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba kod osobe javnog prava.
Članak 88.b
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj subjekt nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona ako:
1. ne poduzima propisane mjere radi potpune i pravodobne naplate prihoda ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti (članak 86.b stavak 1. točka 1.),
2. ako naplaćene prihode od obavljanja svoje djelatnosti ne koristi zakonito, racionalno i ekonomično (članak 86.b stavak 1. točka 2.),
3. ako racionalno ne raspolaže i upravlja svojom pokretnom i nepokretnom imovinom te novčanim sredstvima, rukovodeći se pritom pažnjom dobrog gospodara (članak 86.b stavak 1. točka 3.),
4. ako ne uplati ostvarenu dobit ili dio dobiti u državni proračun kada je navedeno propisano posebnim propisom, odlukom ili drugim aktom (članak 86.b stavka 1. točka 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 86.a stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 86.a stavak 1. ovoga Zakona:
1. ako odbije sudjelovati u postupku financijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija, sukladno članku 86.a stavku 6. ovoga zakona,
2. ako onemogući nesmetano obavljanje financijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za obavljanje financijskog nadzora, sukladno članku 86.a stavku 7. ovoga Zakona.
GLAVA V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Zatečeno stanje
Članak 89.
Iznimno od odredbi ovoga Zakona:
1. ako je protiv dužnika prije stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut stečajni postupak, dužnik može prije otvaranja stečajnog postupka vjerovnicima predložiti sklapanje predstečajne nagodbe,
2. dužnici koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe,
3. u slučaju iz točaka 1. i 2. ovoga stavka nagodbeno vijeće dužno je donijeti rješenje o otvaranju postupka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 90.
Ako nije drukčije određeno ovim Zakonom, na obvezne odnose iz ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
Članak 91.
(1) Ovlašćuje se ministar financija da u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnikom propiše tarifu za vođenje postupka predstečajne nagodbe.
(2) Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona uredbom odredi osobe koje imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa i prava vjerovnika novčanih obveza.
Članak 92.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza (»Narodne novine«, br. 125/11.).
Članak 93.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Zagreb, 28. rujna 2012.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI
Narodne novine 81/13
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 57.
Postupci predstečajne nagodbe otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je bio na snazi na dan njihova otvaranja.
Članak 58.
Odredbe članaka 14., 19., 25., 30., 32., 33., 37., 38., 40., 44. i 46. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke koji su u tijeku, osim ako su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona započete radnje na koje se odnose.
Članak 59.
Ovaj Zakon se ne primjenjuje na poslovne transakcije sklopljene prije stupanja ovoga Zakona na snagu ukoliko su isporuka robe ili pružanje usluge nastupili prije toga dana.
Članak 60.
Izjave o odricanju od prava na odvojeno namirenje razlučnih vjerovnika dane u postupcima predstečajne nagodbe koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se, za potrebe ovoga Zakona, samo izjavama o odricanju od pokretanja i vođenja postupka prisilne naplate za vrijeme trajanja tih postupka predstečajne nagodbe i za vrijeme urednog izvršavanja sklopljene predstečajne nagodbe. Navedene izjave o odricanju ne znače odricanje od upisanog založnog prava ili druge vrste razlučnog prava niti se one smatraju brisovnim očitovanjima. U slučaju da u tim postupcima ne dođe do sklapanja predstečajne nagodbe odnosno u slučaju neurednog izvršavanja obveza preuzetih sklopljenom predstečajnom nagodbom, razlučni vjerovnici koji su se u tim postupcima odrekli prava na odvojeno namirenje, imaju pravo namiriti svoje tražbine iz predmeta razlučnog prava neovisno o danoj izjavi o odricanju od prava na odvojeno namirenje.
Članak 61.
Iznimno od odredbi ovoga Zakona:
1. ako je protiv dužnika prije stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenut stečajni postupak, dužnik može prije otvaranja stečajnog postupka vjerovnicima predložiti sklapanje predstečajne nagodbe,
2. dužnici koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe,
3. u slučaju iz točaka 1. i 2. ovoga stavka nagodbeno vijeće dužno je donijeti rješenje o otvaranju postupka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
4. odredbe članka 38. ovoga Zakona primjenjuju se i na postupke u tijeku.
Članak 62.
Ovlašćuje se ministar financija da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Pravilnikom propiše izgled službene iskaznice i službene značke inspektora financijskog nadzora, vođenje očevidnika o službenim iskaznicama i službenim značkama te način njihova izdavanja, uporabe i zamjene.
Članak 63.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 144/12.).
Članak 64.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
STEČAJNI ZAKON
(Narodne novine br.: 71/2015)
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Postupci predstečajne nagodbe
Članak 442.
(1) Postupci predstečajne nagodbe pokrenuti na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
(2) Članak 32. stavak 1. točka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na predstečajne nagodbe sklopljene na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.).
Prekinuti sudski postupci
Članak 443.
U postupcima pred sudom u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja postupka predstečajne nagodbe i u kojima je, nakon toga, doneseno pravomoćno rješenje o odobrenju predstečajne nagodbe kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika sud će postupak nastaviti i odbaciti tužbu odnosno obustaviti ovrhu ili postupak osiguranja, osim u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u postupku predstečajne nagodbe osporene.
Rokovi za podnošenje zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka i prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 444.
(1) Iznimno od roka iz članka 429. stavka 1. ovoga Zakona, Financijska agencija dužna je za pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana podnijeti zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka:
– najkasnije dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju dužem od 1000 dana
– najkasnije četiri mjeseca, ali ne ranije od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 360 do 1000 dana
– najkasnije šest mjeseci, ali ne ranije od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 do 360 dana.
(2) Iznimno od roka iz članka 110. stavka 1. ovoga Zakona, Financijska agencija dužna je za pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka:
– najkasnije osam mjeseci, ali ne ranije od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i jednog zaposlenog
– najkasnije 10 mjeseci, ali ne ranije od osam mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i dva ili više zaposlenih.
(3) Popis pravnih osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka s naznakom neprekinutoga razdoblja i ukupnoga duga evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje Financijska agencija objavit će na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, bez pristanka pravne osobe, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Pravna osoba može podnijeti Financijskoj agenciji zahtjev za brisanje s popisa pravnih osoba iz stavka 3. ovoga članka ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana.
Prestanak važenja
Članak 445.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Stečajni zakon (»Narodne novine«, br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12. i 133/12.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) prestaje važiti odredba članka 1. točke 3., odredbe članka 3. točaka 10., 11., 12, 14. i 15., članak 17. stavak 7., članak 88. stavak 1. točke 3. − 6. te članci 18. − 86. toga Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) u članku 86.c stavku 2. riječi: »te pokretanja i provedbe postupka predstečajne nagodbe«, a u članku 88. stavku 1. točki 2. riječi: »i članka 69.« brišu se.
Stupanje na snagu
Članak 446.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2015.
Zagreb, 12. lipnja 2015.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE IZ ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA
Narodne novine br.: 78/2015.
Članak 4.
U Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) u članku 3. točki 20. riječi: »1 postotni poen« zamjenjuju se riječima: »3 postotna poena«.
U članku 12.a stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Referentno razdoblje iz stavka 4. ovoga članka za objavu na dan 1. siječnja obuhvaća razdoblje od 1. svibnja do 31. listopada, a referentno razdoblje za objavu na dan 1. srpnja obuhvaća razdoblje od 1. studenoga do 30. travnja.«.
Članak 5.
U Zakonu o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13. i 9/15.) u članku 11.b stavku 3. i članku 11.c stavku 3. riječi: »zadnji dan predzadnjeg mjeseca polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu određuje Hrvatska narodna banka i dužna ih je objaviti svakog 1. siječnja i 1. srpnja u ‘Narodnim novinama’« zamjenjuju se riječima: »dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u »Narodnim novinama« 1. siječnja, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti 1. srpnja.«.
Članak 20.a mijenja se i glasi:
»(1) Maksimalna EKS za potrošačke kredite sukladno ovome Zakonu jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata uvećanoj za dva postotna boda.
(2) Maksimalna EKS za stambene kredite sukladno ovome Zakonu jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata.«.
Članak 6.
Hrvatska narodna banka objavit će 1. kolovoza 2015. prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatu za referentno razdoblje od 1. studenoga 2014. do 30. travnja 2015.
Hrvatska narodna banka objavit će 1. kolovoza 2015. prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz članka 11.b i članka 11.c Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13. i 9/15.) prema podacima dostupnim na dan 30. travnja 2015.
Prosječna kamatna stopa iz stavka 1. ovoga članka i prosječne ponderirane kamatne stope iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se za razdoblje od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015.
Članak 7.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. kolovoza 2015.
Zagreb, 3. srpnja 2015.