Primjer prijedloga radi uređenja međa
PREDLAGATELJ: __________________________ iz ______________
PROTIVNIK PREDLAGATELJA: _________________ iz ________
P R I J E D L O G
radi uređenje međa
Predlagatelj je vlasnik oranice na mjestu zvanom „__________________“, kat. parcela ______________ K.O. _______________, dok je protivnik predlagatelja vlasnik susjedne nekretnine i to k.p. __________ K.O. ___________.
Dokaz: Izvod iz zemljišne knjige K.O. ______________
Međa između ovih nekretnina bila je obilježena međašnim kamenim znacima.
Dana ________ godine prilikom oranja traktorom radnici protivnika predlagatelja iskopali su i pomjerili ove međašne znakove,[1] a zatim, po ocjeni predlagatelja, i zauzeli cijelom dužinom među od _____________ metara u prostoru širine oko pola metra.
Dokaz: Vještačenje putem vještaka geodete i saslušanje svjedoka
______________________ iz ___________________
Temeljem navedenog, predlagatelj predlaže sudu po provedenom postupku[2]donijeti
R J E Š E N J E
kojim će urediti među[3] između. _________ K.O. _____________, vlasništvo predlagatelja, i ___________ K.O. _____________ vlasništvo protivne strane, tako što će uspostaviti među između ovih parcela čitavom dužinom od _____________ metara na licu mjesta postaviti kamen kao međaški znak na sredini i krajnjim točkama.[4]
U ________________
PREDLAGATELJ:
SUDSKA PRAKSA
________________________________________________________________________
*
“Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem odredio da protustranke naknade predlagatelju troškove uređenja međe u skladu s pravnim pravilom 283 bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Ovo stoga što je uređenje međe bilo potrebno, obzirom nisu postojali granični znakovi između nekretnina stranaka. Stoga je pravilno zaključio da su protustranke dužne dio troškova za uređenje međe naknaditi predlagatelju. Pritom je sud prvog stupnja pravilno postupio kad je odredio da protustranke naknade predlagatelju troškove uređenja međe prema dužini međašne linije između nekretnina predlagatelja i protustranaka. Što se tiče žalbene tvrdnje glede pravnog tumačenja kada i kako se naknađuje trošak uređenja međe, valja reći da se trećeredna protustranka poziva na odredbe Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta (NN 16/74 i 10/78) i tumačenje nekadašnjeg Republičkog sekreterijata za pravosuđenje i opću upravu od 27. veljače 1979 godine. Pritom trećeredna protustranka potpuno ispušta iz vida da je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) koji među ostalim regulira uređenje međe, a nadalje da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje rečeni zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta. S druge strane citirani Zakon o katastru i izmjeri zemljišta više nije na snazi jer je donijet Zakon o državnoj izmjeri i katastru zemljišta 1999. godine (NN 128/99) koji je stavio izvan snage Zakon na koji se poziva trećeredna protustranka u žalbi.” ŽS Vž Gž 542/2003-2
*
Rješenje kojim je pravomoćno uređena međa predstavlja presumpciju vlasništva koja se može pobijati u posebnom parničnom postupku, iz kojeg razloga se tužitelj smatra uvjetnim vlasnikom spornog dijela nekretnine tako dugo dok ne protekne rok od šest mjeseci od pravomoćnog uređenja međe. ŽS Vž Gž 910/2008-2
*
Kada je postupak uređenja međe obustavljen, protustranka je dužna naknaditi razmjeran dio nužnih troškova postupka ako postoje i ostale pretpostavke iz paragrafa 283. Pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku. ŽS Kc Gž 938/2002
*
I nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluku donesene u postupku uređenja međa, pa tužbu podnesenu nakon tog roka treba odbaciti. ŽS Sk Gž 1470/2006
*
Protivno volji vlasnika nekretnine sud ne može obnoviti ili ispraviti među prema planu uređenja prostora, bez obzira je li realiziran. ŽS Zg Gž 4054/2002-2
*
Ako dokazi provedeni tijekom postupka uređenja međe ne daju dovoljnu osnovu u odnosu na nedvojbeni zaključak glede posljednjeg stanja posjeda sporne površine, tada se ima smatrati da su ispunjene pretpostavke za uređenje međe temeljem pravične ocjene suda. ŽS Vž Gž 1744/2005-2
*
I nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluku donesene u postupku uređenja međa, pa tužbu podnesenu nakon tog roka treba odbaciti. ŽS Sk Gž 1470/2006
*
Dovršenje parnice radi smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje radi kojeg se može prekinuti izvanparnični postupak za uređenje međe u smislu odredaba toč. 2 . st. 1. čl. 213. ZPP, jer se u rješenju o smetanju posjeda ne odlučuje o postojanju prava ili pravnog odnosa, već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja. ŽS Bj Gž 2330/2000
[1] Uvjet da sud pristupi uređenju međa je da su međaški znaci tako povrijeđeni da bi se moglo dogoditi da se nikada neće moći raspoznati ili da se međe uopće više ne raspoznaju ili da su sporne.
[2] Sud će prethodno zakazati ročište na sudu radi pokušaja sporazumijevanja, pa ukoliko do sporazuma ne dođe, odredit će ročište na licu mjesta. Sud će na licu mjesta ocijeniti sve raspoložive dokaze, a u tom smislu može saslušati svjedoke i vještake (geometre).
[3] Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
Ako ne bi bio u stanju postupiti prema gornjem navodu, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.
Istodobno s donošenjem odluke, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
Budući da još uvijek nije donesen Zakon o izvanparničnom postupku, u postupku uređenja međa primjenjuju se pravna pravila bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, iz 1934. godine .
Na postupak uređenja međa odnose se paragrafi od 275. do 283. navedenog Zakona.
[4] Ako nije dokazano jače pravo onda će se međa urediti prema posljednjem mirnom posjedu, a ako se stanje posjeda ne može utvrditi međa će se urediti tako što će se sporno međaška površina podijeliti prema pravičnoj ocjeni suda. U ovim slučajevima svaka stranka može u roku od 6 mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja kojim je međa uređena, radi dokazivanja svog jačeg prava pokrenuti parnicu.