Primjer prijedloga radi proglašenja nestale osobe umrlom

 

___________________________________

___________________________________

 

PRIJEDLOG ZA PROGLAŠENJE NESTALE OSOBE UMRLOM

 

PREDLAGATELJ: _________________________   iz _________________ Ul.__________.

 

P R I J E D L O G

za proglašenje nestale osobe umrlom[1]

 

Moj otac ______________________ otišao je dana __________ godine sa ekipom Planinarskog kluba „___________“ u ekspediciju s ciljem penjanja i osvajanja planinskog vrha na ________________.[2] Cijela ekspedicija a i on s njima stigla je na planinu i svi su se uspješno popeli na vrh zvani „_____________“ dana __________ godine od kada se mom ocu _________________ gubi svaki trag i o njemu od tada nemamo bilo kakvih saznanja je li živ.

Prema izjavama ostalih članova ove alpinističke ekspedicije __________ je dana __________ godine, oko podne, bio zajedno s njima na strmom planinskom vrhu a njegov nestanak su konstatirali nakon silaska. Sva njihova traganja za nestalim, pa i ponovno pretraživanje planinskog vrha nisu urodili plodom. O ovom slučaju vođena je istraga i kao neuspješna obustavljena.

Kako o nestalom ________________ nema nikakvih vijesti već preko pet godina, a imajući u vidu okolnosti pod kojima je nestao, postoji vjerojatnost da imenovani više nije živ.

Kako moj otac _______________ posjeduje znatnu imovinu, a da bi se mogao pokrenuti ostavinski postupak, predlažem sudu, s obzirom da su ispunjeni zakonski uvjeti da donese

 

R J E Š E N J E

Nestali _________________   ______________ iz ____________ rođen _______ godine u _____________________, s posljednjim prebivalištem u ________________ ulica________, proglašava se umrlim, a kao dan njegove smrti smatra se ________________ godine.[3]

 

U Zagrebu, ________________

PREDLAGATELJ:

 

SUDSKA PRAKSA

________________________________________________________________________

*

“Prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prijedlog predlagateljice te je odlučeno: “Utvrđuje se da je M. A. preminuo dana 2. kolovoza 1995. godine u Herceg Novom, Crna Gora”. Protiv tog rješenja državni odvjetnik Republike Hrvatske pravovremeno je podigao zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Državni odvjetnik smatra da u konkretnom slučaju nije bilo dozvoljeno dokazivanje smrti M. A., pa je povrijeđen zakon, i to čl. 14. st. 1. Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (“Narodne novine”, broj 10/74). Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan. Tijekom postupka je utvrđeno da M. A. nije bio državljanin Republike Hrvatske, te da je umro 2. kolovoza 1995. godine u Herceg Novom u Crnoj Gori. Prema odredbi čl. 14. st. 1. citiranog zakona dozvoljeno je dokazivanje smrti stranog državljanina i osobe bez državljanstva ako predlagatelj učini vjerojatnim da je takva osoba umrla na teritoriju Republike Hrvatske. Kako ovaj uvjet nije ispunjen, to je prihvaćanjem prijedloga povrijeđena citirana zakonska odredba.”

VSRH Gzz 69/1996-2

*

Ocijenjeno je, u okolnostima konkretnog slučaja da naknada štete zbog smrti bliske osobe u svezi s nestankom te osobe nakon privođenja u policijsku postaju, počinje teći od pravomoćnosti rješenja o proglašenju te osobe umrlom. VSRH Rev 270/2006-2

[1]                 Po prijemu prijedloga sud će provjeriti je li nestaloj osobi postavljen staratelj. Ako nije, zatražit će od nadležnog organa starateljstva da se nestaloj osobi postavi staratelj. Sud će zatim saslušati predlagatelja staratelja nestale osobe i svjedoke, te prema potrebi provesti druge dokaze.

Kad sud utvrdi da su ispunjeni zakonski uvjeti za pokretanje postupka za proglašenje nestale osobe umrlom, izdat će oglas u kojem će navesti bitne okolnosti slučaja i pozvat će nestalu osobu da se javi, te svaku drugu osobu kojoj su poznate bilo kakve vijesti o životu nestale osobe da to javi sudu u roku tri mjeseca, jer će se inače nestala osoba proglasiti umrlom. Oglas će se objaviti u “Narodnim novinama”, te istaći na oglasnoj ploči suda koji vodi postupak i objaviti na uobičajeni način u mjestu u kojem je nestala osoba imala posljednje prebivalište, odnosno boravište. Sud može odrediti da se oglas objavi i na drugi način.

[2]                 Nije dopušteno dokazivanje smrti stranog državljanina i osobe bez državljanstva ako predlagatelj ne učini vjerojatnim da je takva osoba umrla na teritoriju Republike Hrvatske.

 

[3]              Po ispunjenju uvjeta za pokretanje postupka za proglašenje nestale osobe umrlom, nadležni sud će donijeti oglas u kojem navodi sve bitne okolnosti predmeta i ujedno pozivati nestalu osobu da se javi, kao i svaku drugu osobu koja o tome nešto zna.

Oglas se objavljuje u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči suda.

Po isteku roka koji je naveden u oglasu, sud će saslušati predlagatelja, a potom donijeti odluku o prijedlogu u kojem navodi mjesec i godinu koji se smatraju vremenom nestanka smrti.

Temeljem te sudske odluke (nakon pravomoćnosti) činjenica smrti se upisuje u maticu umrlih za osobu radi koje je podnesen prijedlog sudu.