Primjer prjedloga radi osnivanje sudskog pologa
OPĆINSKI SUD
_______________
Predlagatelj: Marinović Marko iz Varaždina, Kapucinska 101
Protustranka: Josipović Josip iz Sračinca, Novi trg 6
P R I J E D L O G
radi osnivanja sudskog pologa[1]
dvostruko
- Predlagatelj je bio nositelj stanarskog prava na dvosobnom stanu na prvom katu zgrade u Kapucinskoj ulici 101 u Varaždinu.
Vlasnik navedenog stana je protustranka Josipović Josip.
Stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova predlagatelj je postao najmoprimac, te je dužan dosadašnju stanarinu i komunalnu naknadu plaćati vlasniku stana. Stanarina je iznosila 62,00 kn, a komunalna naknada 12,00 kn mjesečno.
Dokaz: uplatnice
- Protustranka odbija primiti najamninu u visini dosadašnje stanarine, kao i komunalnu naknadu, te je kao vjerovnik u zakašnjenju, pa predlagatelj stoga
P R E D L A Ž E
da se u korist protustranke osnuje sudski polog u koji će predlagatelj plaćati mjesečnu najamninu za stan naveden u toč. 1. ovog prijedloga u iznosu od 62,00 kn i komunalnu naknadu u iznosu od 12,00 kn mjesečno.[2]
O osnivanju sudskog pologa sud će obavijestiti predlagatelja i protustranku.
Predlagatelj
Marinović Marko
Za prijedlog o osnivanju pologa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Za rješenje kojim sud odobrava osnivanje pologa (novca, stvari ili vrijednosnih papira), plaća se godišnje, od svakih započetih 1.000,00 kuna, vrijednost pristojbe od 20,00 kuna i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 2.000,00 kuna, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća, od svakih započetih 1.000,00 kuna vrijednosti, pristojbu od 20,00 kuna i to za sve ostale godine prilikom podizanja pologa, ali ne više od 2.000,00 kuna. Započeta godina računa se kao cijela. U slučaju prijenosa pologa iz jednog u drugi sud, a na zahtjev polagatelja, za prijenos se plaća iznos jednogodišnje pristojbe.
Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) dužan je predati procjenu obavljenu od strane osobe koja se time bavi, a u pomanjkanju iste, od strane stalnog sudskog vještaka.
NAPOMENA
Kada je polog osnovan po službenoj dužnosti ili na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih tijela, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u trenutku preuzimanja položene vrijednosti. 2. Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba će se naplatiti od položenog iznosa. 3. Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje). 4. Kada korisnik ne podigne polog u roku od 30 dana od dana kada mu je priopćeno da može podići polog, sud može položiti novčani iznos kod poslovne banke uz uvjet da se ta banka obveže isti dan isplatiti novčani iznos pologa kada to zatraži sud ili korisnik pologa. Kamate od položenoga novčanog iznosa prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske. 1. Kada je polog osnovan po službenoj dužnosti ili na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih tijela, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u trenutku preuzimanja položene vrijednosti.
Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba će se naplatiti od položenog iznosa.
Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje).
Kada korisnik ne podigne polog u roku od 30 dana od dana kada mu je priopćeno da može podići polog, sud može položiti novčani iznos kod poslovne banke uz uvjet da se ta banka obveže isti dan isplatiti novčani iznos pologa kada to zatraži sud ili korisnik pologa. Kamate od položenoga novčanog iznosa prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.
ZAKON O SUDSKIM PRISTOJBAMA (Redakcijski pročišćeni tekst ‘Narodne novine’ br. 26/03 – pročišćeni tekst, 125/11, 112/12, 157/13)
[2] Ne smatra se da je protustranka primitkom novčanog iznosa položenog kod suda (sudski polog), priznala cjelovitost namirenja, ali je dužna primiti djelomičnu isplatu, s time da nema ovlasti, a niti pravnog interesa protiviti se otvaranju sudskog depozita.