Žigovno pravo
50,00 €
Priredio: Dragan Zlatović
“Pravo intelektualnog vlasništva je ključ i glavno sredstvo u naporima da se svima adresira temeljni izazov razvitka , što na kraju dvadesetog stoljeća ostaje kao najuniverzalnija i najvažna odgovornost pred čovječanstvom .” Sa ovim riječima, citiranim iz WIPO Millennium Declaration-a priređenog od WIPO’s Policy Advisory Commision, generalni direktor WIPO-a dr. Kamil Idris započeo je poruku Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo upućenu članicama na početku 2002. godine. U ovom 21. stoljeću, tako je intelektualno vlasništvo okarakterizirano kao nesumnjivo moćan pokretač ekonomskog rasta, stimulator kreativnosti i inventivnosti, generator prihoda, promotor ulaganja, te inicijator općeg kulturnog napretka i sveopće ekonomske moći. U sklopu prava intelektualnog vlasništva posebno mjesto zauzima podgrana žigovnog prava, koja tretira robni i uslužni žig (trademark) kao oblik industrijskog vlasništva sa naglašenim marketinškim nabojem, koji se promiče u suvremeni simbol kvalitete i identifikacije robe ili usluga i samog poduzetnika, odnosno u instrument promidžbenog nastupa i tržišnog uspjeha. Brzi razvoj tehnike i suvremeni modaliteti proizvodnje i propagande stvorili su nove probleme žigovne zaštite, primjerice povrede žigova na Internetu, što traži brz i adekvatan odgovor pravne teorije, legislative i judikature kao sinhroniziranih i ciljno povezanih poluga u rukama Iustitiae. Iako u Hrvatskoj zakonski propisi iz žigovnog prava datiraju od 1890. godine, domaća pravna literatura iz ovog područja gotovo je zanemariva, naročito kada se stavi u odnos prema aktualnosti i važnosti materije prava industrijskog odnosno intelektualnog vlasništva. Posebice, čitavo ovo vrijeme u nas je nedostajao suvremeni cjeloviti prikaz problematike žigovnog prava za potrebe pravne prakse i produbljenih teorijskih izučavanja. Naš novi Zakon o žigu iz 2003., s izmjenom iz 2007., kojom se naše zakonodavstvo u cijelosti harmonizira s europskim pravom, po prvi put sveobuhvatnije određuje sadržaj prava žiga, te predstavlja kvalitativni pomak u odnosu na dosadašnju legislativu i poticaj za daljnja znanstvena istraživanja na ovom području. Niz zakonskih novina i aktualni harmonizacijski procesi objašnjavaju potrebu da se neposredno po stupanju na snagu Novele Zakona iz 2007. napiše jedna, prva u nas, cjelovita monografija o žigovnom pravu, u kojoj se daje temeljita analiza svih zakonskih odredaba i pravnih instituta, kako sa teorijskog, tako i praktičnog aspekta. Ova knjiga nastavlja se na “Komentar zakona o žigu” prof.dr.sc. Joze Čizmića i Dragana Zlatovića iz 2002.godine, u izdanju Faber & Zgombić, odnosno na autorove priloge u toj knjizi, jasno bitno izmijenjene i usklađene s pozitivnim pravom i novijom upravnom i sudskom praksom. Osnovno obilježje knjige je, ufamo se, ozbiljna, svestrana i fundirana znanstveno-stručna obrada materije žigovnog prava, gdje se uspoređuju stajališta iz našeg Zakona s inozemnom legislativom, međunarodnim unifikacijama, europskim pravom i – posebice naglašavamo – bogatom judikaturom, te se isto tako, razlažu gledišta naših i najreferentnijih inozemnih autora u ovom i srodnim područjima. Pred nama je ne samo prvo monografijsko, nego i jedno zaista praktično i korisno djelo, čija je najveća vrijednost u prilazu i načinu obrade općeg i posebnog dijela žigovnog prava, što predstavlja novinu u našoj pravnoj literaturi. Polazeći od analize aktualnih propisa, nastojali smo afirmirati ideju o žigovnom pravu kao važnom dijelu pravne i ekonomske potpore modernog globalnog svijeta poduzetništva, ali i ostaviti prostora za daljnja istraživanja i obrade suvremenih, u našem zakonu još nezastupljenih tema iz žigovnog prava. Zahvaljujemo na neizostavnoj pomoći u višegodišnjem nastajanju ove knjige prof.dr.sc. Jozi Čizmiću (Pravni fakultet u Splitu), prof.dr.sc. Petru Simonettiu (Pravni fakultet u Rijeci), prof.dr.sc. Zvonimiru Slakoperu (Ekonomski fakultet u Zagrebu), doc.dr.sc. Petru Miladinu (Pravni fakultet u Zagrebu), mr.sc. Marku Veroviću (Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu), mr.sc. Mladenu Vukmiru (Odvjetničko društvo Vukmir, Zagreb), prof.dr.sc. Božinu Vlaškoviću (Pravni fakultet u Kragujevcu), mr.sc. Izi Raziji Mešević (Pravni fakultet u Sarajevu), Romani Matanovac (Državni zavod za intelektualno vlasništvo RH), mr.sc. Željku Krnčeviću (Muzej grada Šibenika) i mr.sc. Borislavu Blaževiću (Visoki trgovački sud RH). Ovu knjigu predajemo svima onima koji se bave žigovima, bilo da sudjeluju u kreaciji žiga, proizvodnji roba ili pružanju usluga označenih žigom, teorijskom izučavanju prava intelektulanog vlasništva ili u postupku stjecanja odnosno zaštite žiga (poduzetnici, žigovni zastupnici, odvjetnici, carinski službenici, državni inspektori, drugi državni službenici, državni odvjetnici, javni bilježnici, suci, pravnici u gospodarstvu, studenti i dr.). Stoga je toplo preporučujemo stručnoj i znanstvenopravnoj javnosti, ufajući se kako će pomoći kvalitetnijem poznavanju propisa, razumijevanju pojma i funkcije žiga i žigovnog prava, te stvaranju pretpostavki za izbjegavanje, otklanjanje i rješavanje sve češćih sporova oko povreda žigova.
U Šibeniku, 19.ožujka 2008.
Dragan Zlatović
Uvez: Tvrdi
Format: B5
Broj stranica: 1220
Cijena u trgovini: 50,00
Cijena putem interneta:
U cijenu je uračunata dostava
Sadržaj
Kratice
I. POJMOVNA ODREĐENJA, POVIJESNI RAZVITAK I PRAVNI IZVORI ŽIGOVNOG PRAVA
1. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO I ŽIG
1.1. Intelektualno vlasništvo
1.2. Industrijsko vlasni š tvo
1.3. Pojam ž iga
2. ŽIGOVNO PRAVO
2.1. Pojam ž igovnog prava
2.2. Odnos žigovnog prava prema drugim granama prava
2.2.1. Ustavne odredbe o žigu i žigovnom pravu
2.2.1.1. Žigovno pravo kao temeljno ljudsko pravo
2.2.1.2. Žigovno pravo u Ustavu Republike Hrvatske
2.2.1.3. Usporedna ustavnopravna rješenja
2.2.1.4. Ustavnosudska zaštita žiga
2.2.2. Odnos prema pravu intelektualnog vlasništva
2.2.3. Odnos prema gra đ anskom pravu
2.2.4. Odnos prema trgova č kom pravu
2.2.5. Odnos prema pravu konkurencije
2.2.6. Odnos prema kaznenom pravu
2.2.7. Odnos prema upravnom pravu
2.2.8. Odnos prema građanskom procesnom pravu
2.2.9. Odnos prema međunarodnom privatnom pravu
3. OSNOVNE VRSTE I FUNKCIJE ŽIGOVA
3.1. Osnovne vrste žigova
3.2. Nestandardni žigovi
3.3. Osnovne funkcije žigova
4. PRAVNO-POVIJESNI PREGLED POJAVNIH OBLIKA ŽIGA I RAZVITKA ŽIGOVNOG PRAVA
4.1. Trgovački i tvornički znakovi u starom i srednjem vijeku
4.2. Temelji modernog nacionalnog žigovnog zakonodavstva
4.3. Prikaz razvitka žigovnog prava na području Hrvatske
5. IZVORI ŽIGOVNOG PRAVA
5.1. Nacionalni izvori žigovnog prava
5.2. Međunarodni izvori žigovnog prava
5.3. Bilateralni sporazumi
5.4. Europsko žigovno pravo i harmonizacija hrvatskog žigovnog prava
5.4.1. Europsko žigovno pravo
5.4.1.1. Izvori europskog žigovnog prava
5.4.1.2. Posebnosti postupka registracije žiga Zajednice
5.4.2. Harmonizacija hrvatskog žigovnog prava s europskim žigovnim pravom
5.4.2.1. Integracijski procesi
5.4.2.2. Zajedničke preporuke Konzultativne radne skupine EU/RH
5.4.2.3. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
5.4.2.4. Prilagodba hrvatskog žigovnog prava europskom pravu
5.5. Pravni običaji
5.6. Sudska praksa
5.7. Pravna znanost
5.8. Ugovori
5.9. Autonomni akti
II. UVJETI ZAŠTITE U ŽIGOVNOM PRAVU
1. OPĆENITO O ZABRANAMA U ŽIGOVNOM PRAVU
2. ZABRANE U MEĐUNARODNOM PRAVU
3. UVJETI ZAŠTITE U EUROPSKOM ŽIGOVNOM PRAVU
4. ŽIGOVNE ZABRANE U HRVATSKOM PRAVU
4.1. Apsolutni razlozi za odbijanje
4.2. Relativni razlozi za odbijanje
III. REGISTRACIJA, UČINCI I TRAJANJE ŽIGA
1. SUSTAVI STJECANJA ŽIGA
2. PRIJAVA ŽIGA
2.1. Pojam i pravna priroda
2.2. Podnositelj prijave
2.3. Zastupanje
2.4. Ovlaštenje Zavoda
2.5. Načelo jedinstva žiga
2.6. Sadržaj prijave
2.7. Razdvajanje prijave i registracije
2.8. Izmjena prijave
2.9. Pristojbe i naknade troškova postupka
3. PRETRAŽIVANJE
4. PRAVO PRVENSTVA
4.1. Unijsko (međunarodno) pravo prvenstva
4.2. Izložbeno (sajamsko) pravo prvenstva
5. POSTUPAK REGISTRACIJE ŽIGA
5.1. Opće napomene
5.2. Prijam prijave
5.3. Formalnopravno ispitivanje prijave
5.4. Materijalnopravno ispitivanje
5.5. Odustanak od prijave i ograničenje popisa proizvoda ili usluga
5.6. Objava prijave
5.7. Mišljenja trećih strana
5.8. Neke posebnosti u svezi s postupanjem stranka i nadležnih organa u žigovnim postupcima
6. PRIGOVOR
6.1. Međunarodna i usporednopravna rješenja
6.1.1. Uvodne napomene
6.1.2. Nove tendencije u svezi opozicijskog postupka
6.1.3. Inozemna nacionalna rješenja
6.2. Prigovor u hrvatskom ž igovnom pravu
6.2.1. Osnovne karakteristike instituta prigovora na registraciju žiga
6.2.2. Prigovor kao remonstrativno pravno sredstvo
6.2.3. Forma, jezik i rok
6.2.4. Sadržaj prigovora
6.2.5. Podnositelji prigovora
6.2.6. Zaključno o novosti žiga
6.2.7. Postupak u povodu prigovora
6.2.7.1. Podnošenje prigovora
6.2.7.2. Ispitivanje podobnosti prigovora
6.2.7.3. Odgovor na prigovor
6.2.7.4. Odluke o prigovoru
7. REGISTRACIJA Ž IGA
7.1. Akt registracije ž iga
7.2. Žigovni registar
7.3. Objava žiga
7.4. Isprava o žigu
7.5. Izmjene u registraciji žiga
8. ŽALBA U POSTUPCIMA ZA STJECANJE ŽIGA I UPRAVNI SPOR
9. UČINCI, OGRANIČENJA I UPORABA ŽIGA
9.1. Prava koja proizlaze iz žiga
9.2. Ograničenja u svezi prava iz žiga
9.3. Iscrpljenje prava
9.4. Uporaba žiga
10. TRAJANJE I PRODUŽENJE VRIJEDNOSTI ŽIGA
11. MEĐUNARODNA REGISTRACIJA ŽIGOVA
12. ŽIG ZAJEDNICE
IV. PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA POSTUPKA U ŽIGOVNOM PRAVU
1. UPRAVNE PRISTOJBE I NAKNADE
2. PRAVNA PRIRODA PRISTOJBI
3. PRISTOJBENI PREDMETI
4. PRISTOJBENI OBVEZNICI
5. NASTANAK PRISTOJBENE OBVEZE
6. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBI
6.1. Osobna oslobođenja
6.2. Predmetna oslobođenja
7. POVRAT PRISTOJBE
8. PLAĆANJE PRISTOJBI
9. PRIJELAZNA UTVRĐENJA
10. NEPLAĆANJE PRISTOJBI KAO RAZLOG PRESTANKA PRAVA
11. UREDBA O NAKNADAMA ZA POSEBNE TROŠKOVE
12. UPRAVNE PRISTOJBE I POSEBNE NAKNADE TROŠKOVA NA PODRUČJU ŽIGOVNOG PRAVA
V. PROMJENE NA ŽIGU
1. PRIJENOS ŽIGA
1.1. Suvremeni trendovi prijenosa žiga
1.2. O ranijim koncepcijama
1.3. Međunarodnopravni aspekt
1.4. Prijenos žiga po europskom pravu
1.5. Poredbenopravni prikaz
1.6. Prijenos žiga u hrvatskom pravu
1.6.1. Prijenos žiga po ranijim propisima
1.6.2. Prijenos ž iga po Zakonu o ž igu
2. LICENCIJA ŽIGA
2.1. Pojam licencije žiga
2.2. Vrste licencija žiga
2.3. Formalnost i sadržaj ugovora o licenciji žiga
2.4. Isključive i neisključive licencije žiga
2.5. Zaštita kakvoće robe označene žigom
2.6. Podlicencija
2.7. Upis licencije žiga u odgovarajući registar
2.8. Zakonske obveze davatelja i stjecatelja licencije žiga
2.9. Neke posebnosti licencije žiga prema žigovnom pravu
2.10. Ugovori o licenciji žiga i pravo konkurencije
2.11. Trajanje ugovora o licenciji žiga
2.12. Prestanak ugovora o licenciji žiga
2.13. Financijskopravni, carinski i porezni aspekti ugovora o licenciji žiga
3. OSTALI MODALITETI RASPOLAGANJA ŽIGOM
3.1. Ugovor o franchisingu
3.1.1. Odre đ enje franchisinga
3.1.2. Bitna obilje ž ja ugovora o franchisingu
3.1.3. Franchising i zaštita tržišnog natjecanja
3.1.4. Franchising i ustupanje korištenja žiga
3.1.5. Prestanak ugovora o franchisingu
3.2. Ugovor o selektivnoj distribuciji
3.2.1. Određenje ugovora o selektivnoj distribuciji
3.2.2. Ugovorne strane ugovora o selektivnoj distribuciji
3.2.3. Temeljna obilježja
3.2.4. Ugovor o selektivnoj distribuciji u hrvatskom pravu
3.3. Ugovor o isključivoj distribuciji
3.3.1. Isključiva distribucija
3.3.2. Izvori prava i kvalifikacije
3.3.3. Pojam ugovora o isključivoj distribuciji
3.3.4. Ograničenja ugovornih strana
4. OVRHA, ZALOG I STEČAJ
4.1. Odnos ovršnog prava i prava intelektualnog vlasništva
4.2. Ovrha na žigu
4.3. Založno pravo na žigu
4.4. Žig kao predmet stečaja
5. UPIS PROMJENA NA ŽIGU
VI. OPOZIV I PRESTANAK VRIJEDNOSTI ŽIGA
1. OPOZIV ŽIGA
1.1. Komparativni prikaz u svezi s opozivom žiga
1.1.1. Međunarodnopravna rješenja
1.1.2. Europsko žigovno pravo
1.1.3. Stanje prema stranim nacionalnim zakonodavstvima
1.1.2. Razlozi za opoziv ž iga u hrvatskom pravu
1.2.1. Zakonska rje š enja do 2000. godine
1.2.2. Rje š enja prema ZO Ž- u 1999.
1.2.3. Opoziv žiga prema ZOŽ-u 2003.
1.2.3.1. Opoziv žiga zbog neuporabe
1.2.3.2. Opoziv žiga zbog drugih razloga
1.2.4. Postupak radi opoziva žiga
2. DRUGI MODALITETI PRESTANKA VRIJEDNOSTI ŽIGA SA UČINKOM EX NUNC
2.1. Istek roka vrijednosti žiga
2.2. Prestanak vrijednosti žiga zbog neplaćanja pristojbi
2.3. Prestanak vrijednosti zajedničkog žiga
2.4. Odricanje od žiga
2.5. Smrt odnosno prestanak nositelja žiga
2.6. Ostala pitanja u svezi prestanka vrijednosti žiga
2.6.1. Isključivo pravo bivšeg nositelja žiga
2.6.2. Osporavanje prava na žig
2.6.3. Prestanak prava na žig po sili zakona
2.6.4. Upis prestanka žiga u registar
2.6.5. Ostali modaliteti prestanka žiga
3. PRESTANAK VRIJEDNOSTI ŽIGA SA UČINKOM EX TUNC
3.1. Uvod
3.2. Ništavost žiga
3.2.1. Razlozi za proglašavanje žiga ništavim
3.2.2. Rok za pokretanje postupka proglašavanja ništavim žiga
3.2.3. Aktivna legitimacija za podnošenje prijedloga za proglašavanje ništavim
3.2.4. Postupak proglašavanja žiga ništavim
3.2.5. Rješenje kojim Zavod odlučuje u postupku proglašenja žiga ništavim
3.2.6. Posljedice proglašavanja ništavim
VII. UPRAVNOPRAVNA ZAŠTITA ŽIGA
1. UVOD
2. INSPEKCIJSKI NADZOR U SKLOPU ZAŠTITE ŽIGA
2.1. Općenito o inspekcijskom nadzoru
2.2. Uloga gospodarskog inspektorata u sustavu zaštite žiga
3. OSTVARIVANJE ZAŠTITE ŽIGA NA DRŽAVNOJ GRANICI
3.1. Europsko pravo
3.2. Zaštita žiga prema općim carinskim propisima Republike Hrvatske
3.3. Carinske mjere u svezi s robom kojom se povređuje žig
3.3.1. Posebni carinski propisi
3.3.2. Roba kojom se povrjeđuje žig
3.3.3. Opće postupovne odredbe
3.3.4. Zahtjev za poduzimanje mjera
3.3.5. Instrumenti osiguranja
3.3.6. Privremeno zadržavanje robe
3.3.7. Zadržavanje robe
3.3.8. Postupanje po službenoj dužnosti
3.3.9. Postupanje s robom za koju je utvrđeno da povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva
3.3.10. Značajke modaliteta zaštite žiga provedbom odgovarajućih carinskih mjera
VIII. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA ŽIGA
1. PRETPOSTAVKE GRAĐANSKOPRAVNE ZAŠTITE ŽIGA
1.1. Pretpostavke građanskopravne zaštite žiga
1.1.1. Priznato pravo na žig
1.1.2. Povreda prava na žig
1.1.3. Povreda prava na žig u gospodarskom prometu
2. POJAM I SADRŽAJ TUŽBE RADI ZAŠTITE PRAVA NA ŽIG
3. PRIVREMENE MJERE U POSTUPCIMA RADI ZAŠTITE PRAVA NA ŽIG
4. ROK ZA PODNOŠENJE TUŽBE
5. POSTUPAK U SPOROVIMA ZBOG POVREDE ŽIGA
5.1. Hitnost postupka
5.2. Nadležnost sudova u parničnom postupku
5.3. Stranke u sporu
5.4. Vještačenje povrede prava na žig
5.5. Pribavljanje dokaza tijekom parničnog postupka
5.6. Ostala procesna pitanja
6. IZVANSUDSKI MODALITETI RJEŠAVANJA SPOROVA U SVEZI SA ŽIGOM I S PRAVOM NA ŽIG
6.1. Arbitrabilnost sporova u svezi s povredom žiga
6.2. Medijacija kao modalitet rješavanja žigovnih sporova
6.2.1. Općenito o medijaciji i koncilijaciji
6.2.2. Pravila o medijaciji WIPO-a
6.2.2.1. O Pravilima WIPO-a
6.2.2.2. Pokretanje postupka medijacije
6.2.2.3. Imenovanje medijatora
6.2.2.4. Zastupanje u medijacijskom postupku
6.2.2.5. Provedba medijacije
6.2.2.6. Uloga medijatora
6.2.2.7. Završetak medijacije
6.2.2.8. Odgovornost za štetu
6.2.2.9. Povjerljivost medijacijskog postupka
6.2.2.10. Naknade i troškovi u medijacijskom postupku
6.2.2.11. Prekid zastarnih rokova
6.2.2.12. Medijacijske klauzule
6.2.3. Mirenje pred sudovima
6.2.4. Zaštita pred centrima za mirenje
6.3. Zaštita pred sudovima časti
IX. ZAŠTITA ŽIGA U SKLOPU PROPISA O NELOJALNOJ UTAKMICI
1.UVOD
2. POJAM I RADNJE NEPOŠTENOG TRŽIŠNOG NATJECANJA
2.1. Pojam nepoštenog tržišnog natjecanja
2.1.1. Radnja sudionika u gospodarskom prometu
2.1.2. Radnja učinjena radi tržišnog natjecanja
2.1.3. Radnja protivna dobrim poslovnim običajima
2.2. Hrvatsko pravo trgovine i prikaz komparativnih rješenja
2.3. Radnje nepoštenog tržišnog natjecanja
2. 3.1. Nelojana (nesitinita, lažna) reklama
2.3.2. Ocrnjivanje
2.3.3. Stavljanje u promet robe s oznakama koje mogu stvoriti zbrku
2.3.4. Prikrivanje mana robe
2.3.5. Stvaranje zbrke na tržištu neovlaštenom uporabom tuđih vanjskih oznaka
2.3.6. Protupravno pribavljanje poslovne tajne
3. MODALITETI GRAĐANSKOPRAVNE ZAŠTITE OD NEPOŠTENOG TRŽIŠNOG NATJECANJA
3.1. Općenito o modalitetima zaštite
3.2. Građanskopravna zaštita
3.2.1. Uvodno o građanskopravnim sankcijama
3.2.2. Tužbe radi zaštite od nepoštenog tržišnog natjecanja
3.2.2.1. Tužba za utvrđenje
3.2.2.2. Tužba za zabranu (prekid) daljnjeg vršenja djela nelojalne utakmice
3.2.2.3. Tužba za uklanjanje stanja stvorenog djelom nelojalne utakmice
3.2.2.4. Tužba za naknadu štete
3.2.3. Objavljivanje presude
3.2.4. Mjere za osiguranje dokaza o nelojalnoj utakmici i očuvanje imovine
3.2.5. Zastara
3.2.6. Posebnosti parničnih postupaka zbog zaštite od nelojalne utakmice
3.2.6.1. Pravo na tužbu
3.2.6.2. Hitni postupak
3.2.6.3. Nadležnost i sastav sudova
3.2.6.4. Dopuštenost revizije u ovim sporovima
4. POTREBA HARMONIZACIJE DOMAĆIH PROPISA
X. POSEBNA ZAŠTITA ČUVENIH ŽIGOVA
1. UVOD
1.1. Pojmovno određenje i vrste poznatih žigova
1.2. Kriteriji za razlikovanje dobropoznatih i čuvenih žigova
1.3. Poznati žigovi i njihova uloga u marketinškoj strategiji poduzeća
2. PRIKAZ SUSTAVA ZAŠTITE OPĆEPOZNATIH I ČUVENIH ŽIGOVA
2.1. Međunarodni sporazumi i konvencije
2.1.1. Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva
2.1.2. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva – TRIPS
2.2. Europsko pravo
2.3. Hrvatsko žigovno pravo
3. POSEBNOSTI U SVEZI SA ZAŠTITOM ČUVENIH ŽIGOVA
3.1. Zaštita čuvenih žigova u postupku registracije
3.2. Zaštita čuvenih žigova po žigovnom pravu
3.3. Zaštita čuvenih žigova po propisima o nelojalnoj utakmici
3.4. Zaštita od opasnosti razvodnjavanja po općim pravilima građanskog prava
XI. ZASTUPANJE U ŽIGOVNOM PRAVU
1. UVOD
2. POJMOVNO ODREĐENJE ZASTUPNIKA U PODRUČJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA
3. KOMPARATIVNI PRIKAZ I RANIJA PRAVNA SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
4. NOVINE U ZAKONSKOM UREĐENJU ZASTUPANJA U OVOM PODRUČJU U REPUBLICI HRVATSKOJ
4.1. Opće odredbe
4.2. Stjecanje i gubitak prava na obavljanje djelatnosti ovlaštenog zastupnika
4.4. Prijelazni režim
5. NACIONALNE I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE ZASTUPNIKA U PODRUČJU INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA
6. POSEBNOSTI ZASTUPANJA U SUDSKIM POSTUPCIMA RADI ZAŠTITE PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA
XII. PRAVNA ZAŠTITA ŽIGA I SUVREMENO INFORMATIČKO OKRUŽENJE
1. ZAŠTITA NAZIVA INTERNET DOMENE
1.1. Pojam Interneta i naziv Internet domene
1.2. Pravni izvori zaštite internet domena u Republici Hrvatskoj
1.3. Stjecanje i zaštita Internet domena u Republici Hrvatskoj
1.4. Kratki prikaz arbitražnog postupka za rješavanje sporova u svezi s nazivima domena
2. POSEBNOSTI UPORABE I ZAŠTITE ŽIGOVA NA INTERNETU
2.1. Objekt prava na žig
2.2. Sadržaj zaštita žigova pri uporabi na Internetu
2.3. Zaštita softwarea žigom
XIII. ŽIG I DRUGI ZNAKOVI RAZLIKOVANJA
1.UVOD
2. ZAŠTITA TVRTKE U HRVATSKOM PRAVU S POSEBNIM OSVRTOM NA KOLIZIJSKA PRAVILA ZA SLUČAJ SUKOBA TVRKE I ŽIGA
2.1. Pojam tvrtke
2.1.1. Temeljne odrednice pojma tvrtke
2.1. 2. Izvori prava
2.1.3. Pravna priroda tvrtke
2.1.4. Glavna obilježja, sastojci i načela tvrtke
2.2. Zaštita tvrtke
2.2.1. Zaštita tvrtke prema propisima o trgovačkim društvima
2.2.2. Za š tita tvrtke prigodom upisa u sudski registar
2.2.3. Zaštita tvrtke prema propisima o tržišnom natjecanju
2.2.4. Zaštita tvrtke prema propisima o intelektualnom vlasništvu
2.2.4.1. Razlikovanje tvrtke i žiga
2.2.4.2. Proturječja između žigova i tvrtki i poslovnih imena – komparativni prikaz
2.2.4.3. Usporedna nacionalna zakonodavstva
2.2.4.4. Potreba usvajanja općih pravila radi sprečavanja sukoba između žigova i tvrtki / poslovnih imena
2.2.4.5. Odnos žiga i tvrtke u hrvatskom pravu intelektualnog vlasništva
2.3. Posebnosti sudskog postupka radi za š tite tvrtke prema propisima o trgovačkim društvima
2.3.1. Hitnost postupka
2.3.2. Nadležnost sudova
2.3.3. Ostala procesna pitanja
3. PRAVNA ZAŠTITA ZNAKOVA VIZUALNOG OZNAČAVANJA PROIZVODA
3.1. Pojam
3.2. Hrvatska regulativa
3.3. Ovlaštenici prava na uporaba znaka
3.4. Zahtjev za dodjelu prava uporabe znaka
3.5. Rješavanje zahtjeva za dodjelu prava uporabe znaka
3.6. Ispitivanja proizvoda
3.7. Stjecanje prava uporabe znaka
3.8. Registar znakova i objava
3.9. Oduzimanje prava uporabe znaka
3.10. Zaštita znaka vizualnog označavanja proizvoda
XIV. KAZNENOPRAVNA I PREKRŠAJNOPRAVNA ZAŠTITA ŽIGA
1. ODNOS ŽIGOVNOG I KAZNENOG PRAVA
2. PRAVNI IZVORI KAZNENOPRAVNE ZAŠTITE ŽIGA
2.1. Međunarodni izvori
2.2. Hrvatsko pravo
2.2.1. Dvostrani međunarodni ugovori
2.2.2. Zakoni
3. KOMPARATIVNI PRIKAZ KAZNENOPRAVNE ZAŠTITE ŽIGA
3.1. Sustav posebnog kaznenopravnog pristupa
3.1.1. Švicarsko pravo
3.1.2. Njemačko pravo
3.1.3. Japansko pravo
3.1.4. Ostali primjeri
3.2. Sustav općeg kaznenopravnog pristupa
3.2.1. Anglosaksonsko – pravni pristup
3.2.2. Australsko pravo
3.2.3. Talijansko pravo
3.2.4 . Kinesko pravo
3.3. Mješoviti sustav
3.3.1. Francusko pravo
3.3.2. Apstrakt drugih nacionalnih prava
3.4. Europsko pravo žiga
4. OSNOVNI PROBLEMI KAZNENOPRAVNE ZAŠTITE ŽIGA U REPUBLICI HRVATSKOJ
4.1. Općenito o kaznenopravnoj zaštiti žiga
4.2. Kaznena djela povrede žiga
4.2.1. Kaznena djela povrede žiga iz Kaznenog zakona
5. PREKRŠAJI PROTIV ŽIGA
5.1. Prekršaji iz Zakona o žigu
5.2. Prekršaji iz Zakona o trgovini
5.3. Zaštita žiga prema ranije važećem Zakonu o industrijskom vlasništvu
6. KRETANJE I STRUKTURA KAZNENIH DJELA
XV. POSLOVNA TAJNA, KNOW-HOW
I ZAŠTITA ŽIGA
1. POSLOVNA TAJNA
2. KNOW – HOW
3. POVREDA POSLOVNE TAJNE KAO DJELO NEPOŠTENOG TRŽIŠNOG NATJECANJA
XVI. PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽIGOVNOG PRAVA I ULOGA ŽIGOVA U SUVREMENIM TRŽIŠNIM UVJETIMA
Kazalo pojmova
Literatura
Prilozi:
ZAKON O ŽIGU
PRAVILNIK O ŽIGU
ZAKON O ZASTUPANJU U PODRUČJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA