Ugovor o radu na određeno vrijeme – Društvo s ograničenom odgovornošću (Zakona o radu, čl. 10., 12., 13., 14., i 15.)
____________________________________________________________
(naziv poslodavca, ime zastupnika, sjedište) u daljnjem tekstu poslodavac
i____________________________________________________________
(ime i prezime radnika, podaci o prebivalištu odnosno boravištu radnika) u daljnjem tekstu radnik.
Na temelju članka 10., 12., 13., 14., i 15. Zakona o radu (“Narodne novine”, br. 93/2014), sklapa se ovaj:
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME
Članak 1.
Opće odredbe
Ovim se Ugovorom između poslodavca i radnika zasniva radni odnos na određeno vrijeme.
Članak 2.
Radne obveze
Radnik će za poslodavca obavljati sljedeće poslove geodetskog laboranta i to:
– rad na terenu,
– obrada podataka na računalu.
Članak 3.
Mjesto rada
Radnik će poslove koji su predmet ovog Ugovora obavljati u sjedištu poslodavca, a po potrebi i na drugim mjestima, ovisno o mjestu u kojem je potrebno obaviti poslove iz čl. 2. ovog Ugovora.
Članak 4.
Početak rada
Radnik će početi s radom dana ____________. Poslodavac će radnika prije početka rada upoznati s organizacijom rada i zaštitom na radu.
Članak 5.
Probni rad
Ovaj se Ugovor sklapa uz uvjet probnog rada u trajanju od jedan mjesec.
Članak 6.
Radno vrijeme
Radnik radi u punom radnom vremenu[1], u trajanju od 40 sati tjedno. Radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana u tjednu (od ponedjeljka do petka), po osam sati dnevno, od _______________, u jednokratnom trajanju, ili zavisno prema potrebi posla, a u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.[2]
Članak 7.
Dnevni odmor
Tijekom rada u punom radnom vremenu radnik ima pravo na stanku (odmor) u trajanju od 30 minuta dnevno, od ___________ sati. Ukoliko se stanka, zbog naravi posla, ne može koristiti na način iz st. 1. ovog članka, radnik će ju koristiti prema mogućnostima, u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.
Članak 8.
Tjedni odmor
Radnik će koristiti tjedni odmor nedjeljom. Ako je, zbog potrebe posla, prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, pravo na tjedni odmor koristiti će jedan dan sljedeći tjedan, odnosno u dogovoru s osobom kojoj je neposredno odgovoran.
Članak 9.
Godišnji odmor
Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 25 radnih dana pri čemu se subote, nedjelje i praznici ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora. Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u iznosu plaće koju bi radnik dobio da je radio, a isplaćuje se nakon korištenja godišnjeg odmora, u roku u kojem bi mu bila isplaćena plaća da je radio.
Članak 10.
Plaća i dodaci na plaću
Osnovna plaća radnika za obavljanje poslova iz čl. 2. ovog Ugovora iznosi 12.000,00 kn bruto. Osnovna plaća iz st. 1. ovog članka povećava se za sljedeće dodatke:
– za otežane uvjete rada _______________ 20%,
– za prekovremeni rad _______________ 60%,
– rad noću _______________ 50%,
– rad nedjeljom _______________ 50%,
– rad blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom _______________ 100%.
Plaća i dodaci na plaću prema navedenom isplaćuje se jedanput mjesečno, najkasnije do 15. u mjesecu, za prethodni mjesec.
Članak 11.
Otkazni rokovi
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog u roku od trideset dana. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog u roku od trideset dana.[3]
Članak 12.
Završne odredbe
Ovaj Ugovor stupa na snagu s danom njegova potpisivanja. Izmjene i dopune ovog Ugovora moraju biti u pisanom obliku. Eventualne sporove nastale u vezi s ovim Ugovorom poslodavac i radnik nastojat će riješiti sporazumno, a ako u tome ne uspiju, nadležan je stvarno nadležni sud u Bjelovaru. Ovaj Ugovor sklopljen je u 6 (šest) istovrsna primjerka, od kojih poslodavac zadržava pet (5) primjerka, a jedan (1) primjerak uručuje se radniku.
Za poslodavca: Radnik:
DIREKTOR: __________________ ______________________
[1] Poslodavci bi trebali što je više moguće uzimati u obzir:
(a) zahtjeve radnika za prijelaz s punog radnog vremena na nepuno radno vrijeme, koje se pojavilo kao mogućnost u poduzeću;
(b) zahtjeve radnika za prijelaz s nepunog radnog vremena na puno radno vrijeme ili za produljenje radnog vremena, ako se za to ukaže mogućnost;
(c) pravovremeno širenje podataka o dostupnosti mjesta s nepunim i punim radnim vremenom u poduzeću, radi lakšeg premještanja s poslova s nepunim radnim vremenom na poslove s punim radnim vremenom ili obrnuto;
(d) mjere koje olakšavaju pristup radu s nepunim radnim vremenom na svim razinama poduzeća, uključujući kvalificirani rad i rukovodeća mjesta i, gdje je to primjereno, koje olakšavaju pristup radnika s nepunim radnim vremenom strukovnom osposobljavanju radi povećavanja mogućnosti za razvoj karijere i profesionalne mobilnosti;
(e) pravovremenu dostavu podataka DIREKTIVA VIJEĆA 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC.
[2] Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno.
[3] Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim ovim ili drugim zakonom.
Najmanje trajanje otkaznog roka – Vidi čl. 122. Zakona o radu (“Narodne novine”, br. 93/2014).