Članak 155.

Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

______________________________________________________________

U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst) u članku 155. stavak 1. mijenja se i glasi::, ranije je glasio:

Pri odlučivanju koji će se troškovi stranci nadoknaditi sud će uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.

______________________________________________________________

________ ** ________

Ovom je odredbom propisano ovlaštenje suda da sam ocijeni koji su troškovi stranke i parnici bili potrebni, jer joj se, ako uspije u sporu, mogu dosuditi samo ti troškovi.

Troškovi koji nastaju plaćanjem sudskih pristojbi, sastavljanjem podnesaka, plaćanjem nagrade za rad odvjetnika i troškovi nastali povodom izvođenja dokaza najčešće neće izazivati teškoće jer je njihov obračun moguće lako izvesti.

U cilju smanjenja visine naknade troškova postupka, a imajući u vidu dužnost onemogućavanja zloupotrebe prava i dužnost provođenja postupka u razumnom roku, ovom odredbom se izričito ukazuje sudu na dužnost da odlučujući o potrebnim troškovima također mora uzeti u obzir pravila o tijeku postupka, koja podrazumijevaju upućivanje podnesaka tijekom pripremanja glavne rasprave, jedno pripremno ročište i jedno ročište za glavnu raspravu.

Međutim, pitanje troškova nagrade za rad odvjetnika može se postaviti ako je stranka angažirala odvjetnika čija se kancelarija ne nalazi u mjestu sjedišta suda. U tom slučaju troškove te stranke treba obračunati na način objašnjen uz članak 151.

Ako stranka ima dva ili više odvjetnika, u pravilu joj treba priznati troškove koje je imala povodom plaćanja nagrade za samo jednog odvjetnika.

Ako je punomoćnik stranke osoba koja nije odvjetnik , stranka bi mogla ostvariti pravo na naknadu troškova povodom njegovog angažiranja za zastupanje i to bi bili, u pravilu, troškovi koje bi stranka imala da je sama vodila parnicu.

U odnosu na troškove koje je imala sama stranka u parnici, njoj će se priznati svi troškovi koji se priznaju svjedocima (čl. 249.), a ako je imala punomoćnika u parnici, onda će joj se priznati učinjeni izdaci i troškovi samo ako ju je sud zvao na glavnu raspravu ili pripremno ročište temeljem odredbe čl. 89. st. 1. i 264.

Stranci ne pripada pravo na nagradu za njen vlastiti trud u parnici. No, pripada joj pravo na naknadu za izdatke koje je imala za pisanje, prepisivanje, fotokopiranje, prevođenje i pribavljanje dokaza i podnesaka.

Kad je punomoćnik pravne osobe njen zaposlenik, onda toj pravnoj osobi, kao stranci, ne pripada pravo na naknadu troškova za zastupanje. Međutim, ako se pravna osoba nalazi izvan mjesta sjedišta suda, mogu joj biti dosuđeni troškovi izazvani izdacima za dnevnicu i za prijevoz tog zaposlenika punomoćnika, u visini koja je propisana općim aktima pravne osobe.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Ovrhovoditelj ima pravo na troškove koji se odnose na dostavljanje dopisa katastru i HZMO-u, kao i za troškove izdavanja posjedovnih listova, budući su isti potrebni za pripremu ovršnog prijedloga.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 689/09-2 od 08.VI.2009.

*

Smatra se nepotrebnim troškom postupka razmatranje i pregled spisa, nakon što je tuženici dostavljena tužba sa postojećim prilozima, sa pozivom na odgovor na tužbu.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 125/09-2 od 21. IV.2009.

*

Trošak prijevoza punomoćnika stranke

Čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03)

Kada u sjedištu suda postoje odvjetnici koje je stranka mogla angažirati za zastupanje u predmetu kod tog suda, trošak prijevoza iz sjedišta odvjetnika stranke u sjedište suda nije trošak koji je bio potreban za vođenje parnice i taj trošak druga parnična strana nije dužna naknaditi.

Odlučujući o parničnom trošku kojeg je tužitelj dužan naknaditi II-tuženoj u odnosu na koju je tužbeni zahtjev odbijen sud prvog stupnja osim troškova zastupanja II-tuženoj priznaje kao nužni trošak prijevozni trošak punomoćnice II-tužene na relaciji Bjelovar-Đurđevac u iznosu od 312,00 kn.,

Osnovano tužiteljica u žalbi tvrdi da se taj trošak nije mogao dosuditi II-tuženoj kao nužni trošak u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a kojeg je tužitelj dužan naknaditi tuženoj temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a jer je općepoznata činjenica da u sjedištu suda pred kojim se vodio postupak postoje odvjetnici zbog čega je II-tuženica mogla angažirati jednog od tih odvjetnika pa kada je angažirala izvan sjedišta suda tada taj trošak nije nužni trošak koji je bio potreban radi vođenje parnice. ŽS u Koprivnici, Gž.53/04-2 od 26. veljače 2004.g.

*

(Čl. 155. Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine”, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03)

Parnični troškovi obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika kao punomoćnika čiju visinu utvrđuje sud u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i nije bilo mjesta financijskom vještačenju radi ocjene da li odvjetniku pripada pravo na puni iznos nagrade ili pak 50 %, odnosno 25 % u parnici za isplatu nagrade, s time da zastara teče za svaku izvršenu uslugu od dana kada je poduzeta, samo pod pretpostavkom da nisu drugačije ugovoreni rokovi plaćanja. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-529/07-2, od 19. travnja 2007.godine.

*

Porez na dodanu vrijednost za usluge odvjetnika kao punomoćnika dio je parničnih troškova. VS, Rev 573/06 od 20.6.2007.

*

Odštetni zahtjev predstavlja trošak koji je potreban u smislu odredbe čl. 155. Zakona o parničnom postupku.

„Neosnovano je stajalište tuženika prema kojem sastavljanje odštetnog zahtjeva nije procesna pretpostavka za podnošenje tužbe pa slijedom toga ne predstavlja ni trošak potreban u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a. Naime, iako je točno da podnošenje odštetnog zahtjeva osiguratelju nije procesna pretpostavka utuženja neke štete, to međutim predstavlja radnju uz koju odredba čl. 1103. ZOO-a veže dospijeće pravične novčane naknade, dakle početak zatezne kamate, zbog čega se sastavljanje takvog odštetnog zahtjeva osnovano tretira izdatkom u povodu postupka sukladno odredbi čl. 151. st. 1. ZPP-a.”

Županijski sud u Varaždinu, 10 Gž.30/11-2 od 7. ožujka 2011.

*

Pri odlučivanju o naknadi troškova postupka sud će uzeti u obzir samo one troškove koji su bili svrhoviti za vođenje parnice, a ne one troškove koji su bili svrhoviti za pojedinu parničnu stranku.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 7622/05 od 19.12.2007.

*

Postupak određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave po javnom bilježniku te nastavni postupak pred parničnim sudom koji se vodi kao povodom prigovora protiv platnog naloga, predstavlja jedan jedinstveni postupak u pogledu prava na trošak zastupanja po punomoćniku u osobi odvjetnika pa stoga, kada vrijednost predmeta spora ne prelazi iznos od 1.000,00 kuna, stranci za cijeli taj postupak pripada pravo na trošak u visini jedne jednokratne naknade iz Tbr.7.t.8. Odvjetničke tarife a ne zasebno na trošak određivanja ovrhe i zasebno na trošak parnice. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2960/2013-2, od 8. XII. 2014. godine

*

Pri odlučivanju o naknadi troškova postupka sud će uzeti u obzir samo one troškove koji su bili svrhoviti za vođenje parnice, a ne one koji su bili svrhoviti za pojedinu parničnu stranku. VTSRH, Pž 7622/05 od 19.12.2007.

*

Članak 155. Tbr. 46. (Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika)

Sud će kao opravdan trošak potreban za vođenje parnice priznati trošak naknade prijevoza odvjetniku samo ako u sjedištu suda nema odvjetnika koji bi stranku mogao zastupati pred tim sudom.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 3770/04 od 12.9.2007.

*

Pri odlučivanju o tome koji će se troškovi stranci nadoknaditi sud će uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja parnice. Stoga sud, kada je tužitelj pokrenuo više postupaka, može odmjeriti trošak kao da je pokrenuo jedan postupak, ako je sva potraživanja mogao obuhvatiti istom tužbom (prijedlogom za izvršenje).

“Vjerovnik je istoga dana prvostupanjskom sudu podnio prijedlog za izvršenje temeljem vjerodostojne isprave u spisima Iv­-6973/93, Iv-6974/93, Iv-6975/93, Iv-6976/93, Iv-6977/93, Iv­-6978/93 i Iv-6979/93. Ukupno vjerovnikovo potraživanje u svih 7 predmeta iznosi 9.563,46 kn. U svih 7 predmeta prvostupanjski je sud vjerovniku priznao ukupan trošak od 1.202,25 kn.

Vjerovnik je doista mogao sve ove zahtjeve obuhvatiti jednim prijedlogom za izvršenje na temelju vjerodostojne isprave, u kojem bi slučaju vjerovniku pripadalo i to:

1. Sudska pristojba na ukupno potraživanje od 9.563,46 kn po Tbr. 1/2 i 2/6 sudskih pristojbi 104 boda puta 1,5 kn = 156,00 kn.

2. Za sastav prijedloga za po Tbr. 11/1 Odvjetničke tarife 25 bodova puta 8,00 kn = 200,00 kn.

3. Za jedan izvid pravomoćnosti po Tbr. 32, 5 bodova 8,00 kn = 40,00 kn, ukupno 396,00 kn.

Prema odredbi čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a u vezi s odredbom čl. 14. Zakona o izvršnom postupku (oba preuzeta – NN, 53/91 i 91/92), pri odlučivanju o tome koji će se troškovi stranci nadoknaditi sud će uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja postupka. Po ocjeni ovoga žalbenog suda, tužitelju doista nisu bili potrebni troškovi za 7 odvojenih postupaka, već samo troškovi koje bi vjerovnik imao da je svoj navedeni ukupni zahtjev ostvario u jednom postupku, a taj trošak iznosi 396,00 kn.

Kako su žalbe dužnika u svih 7 predmeta istodobno pristigle na rješavanje ovom sudu, bilo je moguće provjeriti ove navode žalitelja, a kako se vjerovnik nepotrebno izložio većim troškovima, to mu je valjalo priznati samo potreban trošak, koji iznosi 1/3 od iskazanih troškova (396,00 kn : 1.202,25 kn).

VTS RH, Pž-3431/94 od 8. studenoga 1994.

*

Vrijednost predmeta spora utvrđena prema odredbama Zakona o sudskim pristojbama mjerodavna je samo za visinu sudskih pristojbi, a ne i za visinu nagrde i naknade za rad odvjetnika. ŽS u Bjelovaru, Gž 1448/00 od 9.11.2000.

*

Sud potrebne troškove određuje (i) prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Međutim, ako tom tarifom nije propisana nagrada odvjetniku za poduzimanje određene parnične radnje, sud ne može odmjeriti trošak za tu parničnu radnju neovisno od toga je li ona bila potrebna za vođenje postupka. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 3699/06 od 10.4.2007.

*

Vrijednost predmeta spora utvrđena prema odredbama Zakona o sudskim pristojbama mjerodavna je samo za visinu sudskih pristojbi, a ne i za visinu nagrde i naknade za rad odvjetnika. ŽS u Bjelovaru, Gž 1448/00 od 9.11.2000.

*

Vrijednost predmeta spora utvrđena prema odredbama Zakona o sud­skim pristojbama, mjerodavna je samo za visinu sudskih pristojbi, a ne i za visinu nagrade i naknade za rad odvjetnika.

“U pravu je I-tužena da se kao vrijednost predmeta spora u sporovima radi utvrđivanja i osporavanja očinstva uzima iznos od 10.000,00 kuna, ali pogrešno smatra da je ta vrijednost spora mjerodavna i za visinu nagrade njezinog punomoćnika odvjetnika i pogrešno smatra da za svaku radnju zastupanja njezinom punomoćniku pripada pravo na naknadu u iznosu od 400,00 kuna, a ne 150,00 kuna koliko je odmjerio sud prvog stupnja.

Ovo zbog toga, što vrijednost predmeta spora utvrđena čl. 29. Zakona o sud­skim pristojbama (“Narodne novine”, broj 74/95 i 57/96) predstavlja vrijednost prema kojoj se naplaćuju sudske pristojbe (čl. 21. istog Zakona), dok je tarifom broj 7 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika vrijednost predmeta spora mjerodavna za utvrđivanje nagrade odvjetnika za zastupanje, pa istim tarifnim brojem je propisano da odvjetnik ima pravo u sporovima za utvrđivanje ili osporavanje očinstva na 15 bodova, kako je to pravilno utvrdio sud prvog stupnja i I-tuženoj pravilno odmjerio parnične troškove. ” ŽS Bjelovar, Gž 1448/00, 09.11.2000.

*

Stranka bez obzira na uspjeh u parnici, nema pravo na naknadu putnog troška punomoćnika, ako u sjedištu suda pred kojim se vodi parnica djeluje nekoliko odvjetnika. ŽS u Vukovaru, Gž 1169/02 od 9.9.2002.

*

Članak 155. stavak 1.

Za ocjenu o tome jesu li troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku bili potrebni za vođenje parnice nije odlučno može li stranka s obzirom na svoju veličinu, organizaciju i broj zaposlenih angažirati vlastite zaposlenike, pravnike, za zastupanje u sporovima, nego je li pojedina parnična radnja po svom sadržaju bila nužna za potrebe određenog sudskog postupka.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 3759/12 od 24.8.2012. (TS Zagreb P-2556/11 od 5.3.2012.)

*

Trošak zastupanja stranke na ročištu zakazanom radi objave presude parnični je trošak. VS, Revr 580/05 od 14.12.2007.

Čl. 155. st. 2.

Pravo stranke da imenuje punomoćnika u parnici ne može se isključiti niti ograničiti, time da takvo pravo ne ovisi o stručnim (pravnim) kvalifikacijama stranke.

„Kod toga se ističe da ovaj sud ne može prihvatiti pravilnim stajalište prvostupanjskog suda koji, polazeći od činjenice da su tužitelji odvjetnici i suvlasnici Zajedničkog odvjetničkog ureda, pa da imaju realnu mogućnost u postupku pred sudom zastupati sami sebe, zaključuje da nije bilo potrebno da tužitelje (u ovršnom postupku i u ovoj parnici) zastupa odvjetnik, te da su tuženici nastali troškovi koji nisu bili potrebni u vođenju ove parnice, kod čega se poziva na odredbu čl. 155. st. 2. ZPP-a, navodeći da prema toj odredbi sud priznaje stranci samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice, te na odredbu čl. 151. st.2. ZPP-a, navodeći da se stranci u svakom slučaju ne moraju priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, kojim zakon priznaje pravo na nagradu, jer se i takvi troškovi procjenjuju uz kontrolni kriterij „potrebnosti” troškova sadržanom u odredbi čl. 155. ZPP-a. Naime, prvostupanjski sud svoje stajalište ne razmatra povezano s odredbom čl. 89. st. 1. ZPP-a, prema kojoj stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika, kod čega pravo stranke da sama poduzima radnje u postupku ne znači i dužnost da tako postupa, pa može imenovati punomoćnika – osobu koja u ime stranke i za njen račun, u granicama dobivenih ovlaštenja, poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka (odredbom čl. 89. a ZPP-a određeno je da stranku kao punomoćnik može zastupati samo odvjetnik ako zakonom nije drugačije određeno. Pravo stranke da imenuje punomoćnika u parnici (u okvirima odredbe čl. 89.a ZPP-a) ne može se niti isključiti niti ograničiti (kao što to čini prvostupanjski sud) i to pravo ne ovisi o stručnim (pravnim) kvalifikacijama stranke, pa tako niti o činjenici da su tužitelji i sami odvjetnici (jer i oni kao parnične stranke, temeljem citiranih odredbi, imaju pravo da radnje u postupku poduzimaju preko punomoćnika – odvjetnika).”

Županijski sud u Varaždinu, Gž.4500/11-2 od 26. siječnja 2012.

*

Izjave stranaka dane na ročištu za glavnu raspravu da ostaju kod dotadašnjih navoda te prilaganje u spis ili razmjena međusobnih pisanih podnesaka ne predstavlja raspravljanje o glavnoj stvari. Zbog toga stranka koja uspije u sporu, za zastupanje odvjetnika na tom ročištu ne može osnovano potraživati naknadu troška kao da se na tom ročištu raspravljalo o glavnoj stvari.

VTS RH, Pž-259/09 od 16.studenoga 2009. (TS Rijeka P-1218/08 od 2.prosinca 2008.)

*

Neovisno o tome je li pojedina radnja odvjetnika bila potrebna radi vođenja parnice, sud stranci koju je zastupao odvjetnik može kao trošak nagrade odvjetniku priznati samo onu odvjetničku radnju za koju je Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika propisano da odvjetniku pripada nagrada.

Odvjetnik nema pravo na trošak sastava obrazloženog podneska u ovršnom postupku.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 7319/06 od 30.1.2007.

*

Kad sud odbije tužbeni zahtjev zbog zatare sporne tražbine, on ne čini povredu odredaba parničnog postupka time što odbije izvesti dokaze predložene radi utvrđivanja visine te tražbine. VS, Rev 612/07 od 19.9.2007.

*

“U konkretnom slučaju, premda je podnesak ovrhovoditelja od 10. listopada 2006. bio od značaja za vođenje ovog ovršnog postupka, sud prvog stupnja je pravilno odbio ovrhovoditeljev zahtjev za naknadu troška sastava tog podneska. Naime, prema Tbr. 11-13. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u ovršnom postupku nije propisana naknada odvjetniku za sastav troška obrazloženog podneska (za razliku od obrazloženog podneska podnesenog u parničnom postupku – Tbr. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika); da je tome tako vidljivo je upravo iz Tbr. 11-13. navedene Tarife prema kojima odvjetniku pripada pravo na trošak sastava prijedloga za izdavanje rješenja o ovrsi, prigovora i odgovora na prigovore, za sastav dražbenih uvjeta (Tbr. 9. Tarife), za zastupanje na ročištima i za sudjelovanje u provođenju ovrhe (Tbr. 12. Tarife) te za sastavljanje pravnih lijekova (Tbr. 13. Tarife). Budući da odvjetniku u ovršnom postupku Tarifom o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika nije predviđeno pravo na trošak sastava obrazloženog podneska, to mu niti sud prvog stupnja primjenjujući tu tarifu sukladno odredbi članka 155. stavak 2. Zakona o parničnom postupku nije mogao priznati trošak sastava tog podneska.” VTSRH Pž 7319/2006-3

*

Neovisno o tome je li pojedina radnja odvjetnika bila potrebna radi vođenja parnice, sud će prema stranci koju je zastupao odvjetnik kao trošak nagrade odvjetnika priznati samo onu radnju za koju je Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika propisano da odvjetniku pripada nagrada. Odvjetnik nema pravo na trošak sastava obrazloženog podneska u ovršnom postupku. VTSRH Pž 7319/2006-3

*

Za ocjenu o tome jesu li troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku bili potrebni za vođenje parnice nije odlučno može li stranka s obzirom na svoju veličinu, organizaciju i broj zaposlenih angažirati vlastite zaposlenike, pravnike, za zastupanje u sporovima, nego je li pojedina parnična radnja po svom sadržaju bila nužna za potrebe određenog sudskog postupka.

VTS RH, Pž-3759/12 od 24.kolovoza 2012. (TS Zagreb P-2556/11 od 5.ožujka 2012.)

*

Stranka nema pravo na naknadu troškova prijevoza vlastitim osobnim automobilom ako iz zahtjeva za naknadu tog troška ne proizlaze razlozi zbog kojih nije koristila prijevoz sredstvima javnog prometa, odnosno razlozi zbog kojih je bilo neophodno da koristi svoje osobno vozilo.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-66/10-2, od 1. IV. 2010.