Zapljena računa na temelju zadužnice
Članak 214.
(1) Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.
(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika.
(3) Ispravu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agenciji dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi izravno, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika.
(4) Vjerovnik može svoja prava iz isprave iz stavka 1. ovoga članka prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.
(5) Na temelju isprava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan u stavku 3. ovoga članka od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca.
(6) Vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati ispravu iz stavka 1. ovoga članka ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena. U tom će slučaju Agencija naznačiti na toj ispravi s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice. Ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju tražbinu prema ispravi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija će obavijestiti o tome dužnika ili jamca platca i na njegov mu je zahtjev predati.
(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.
(8) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa.
SUDSKA PRAKSA
____________________________________________________________
*
Zadužnica stječe svojstvo ovršne isprave kada javni bilježnik ovjeri potpis dužnika. (ŽS Vž Gž-3993/12-2 od 14. 1. 2014.)
*
Ovjerena preslika zadužnice nije ovršna isprava. (Županijski sud u Varaždinu Gž- 3172/2011-2 od 6.10.2011.)
*
Ovrhovoditelj nije ovlašten u sudskom postupku zahtijevati ovrhu na novčanoj tražbini po štednom ulogu ovršenika temeljem zadužnice, iz razloga što zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate, time da zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika samo na drugim predmetima ovrhe. Gž 793/2007-2
*
Da li će (bjanko) zadužnicu koristiti kao rješenje o ovrsi ili kao ovršnu ispravu pravo je ovrhovoditeljeva izbora, pa stoga dokaz o prethodno neuspjelom pokušaju namirenja ovršne tražbine na zaplijenjenim računima nije uvjet za tražiti ovrhu na drugom predmetu (nekretnini, pokretnini, plaći i dr.) ovrhe. (ŽS Bj Gž-623/11-2 od 28. 4. 2011.)
*
Ako u zadužnici kao ovršnoj ispravi nije naveden datum od kojega teku zatezne kamate na određeni iznos novčane tražbine ili ovlast vjerovniku za naknadno određenje vremena za ispunjenje tražbine, takva ovršna isprava nije podobna za ovrhu u odnosu na zatezne kamate. (VTSRH Pž-4775/10 od 7. 9. 2010.)
*
Okolnost da je administrativna zabrana sastavljena sukladno odredbi čl. 125. tada važećeg Zakona o izvršnom postupku, a dostavljena poslodavcu nakon izmjene zakona koji (odredbom čl. 178. st. 1. Ovršnog zakona) propisuje posebnu formu za ispravu na temelju koje se može vršiti zapljena po pristanku ovršenika, nije zapreka za zapljenu plaće, jer se valjanost administrativne zabrane prosuđuje po propisima koji su važili u vrijeme njezinog nastanka. Gžr 895/2005-2