*

Dio tražbina radnika nastalih do otvaranja stečajnog postupka spada u tražbine viših isplatnih redova i prijavljuje se stečajnom upravitelju.
Dio tražbine zaposlenika stečajnoga dužnika nastalih nakon otvaranja stečajnog postupka spadaju u ostale obveze stečajne mase i namiruju se kao troškovi stečajnog postupka.
Ukoliko radnici nisu namireni sa ovim dijelom tražbina mogu za ostvarenje svojih prava ustati kondemnatornom tužbom. VTS RH Pž-6474/02 od 1. srpnja 2003.

*

STEČAJNI POSTUPAK – VJEROVNIK STEČAJNE MASE
Stečajni zakon – Članak 87 (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03).
Vjerovnik stečajne mase ne podnosi prijavu tražbine stečajnom upravitelju, već to čine samo stečajni vjerovnici.
U obrazloženju se navodi da iz vjerovnikove prijave proizlazi da njegova tražbina spada u ostale obveze stečajne mase, te da vjerovnik svoj pravni položaj temelji na odredbi čl. 113. Stečajnog zakona (“Narodne novine” br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03, dalje SZ), kojom je predviđeno da ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za stjecanjem prava na nekoj dužnikovoj nekretnini, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Prijava je odbačena jer je način isplate obveza stečajne mase propisan odredbom čl. 87. SZ, dok je odredbom čl. 173. SZ predviđeno da prijavu tražbina podnose stečajni vjerovnici, a ne i vjerovnici stečajne mase. (…)
Pri donošenju pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda postupovnih odredaba na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa ni onu iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP na koju upućuje vjerovnik u žalbi, jer pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge.
Vjerovnik u žalbi čini nespornim da njegova predmetna tražbina temeljem odredbe čl. 113.SZ spada u ostale obveze stečajne mase. Iz podneska od 1. kolovoza 2005. godine proizlazi da ga je vjerovnik nazvao «obaviješću», ali i «prijavom tražbine». Sukladno odredbi čl. 173. prijave svojih tražbina stečajnom upravitelju podnose samo stečajni vjerovnici, a ne i vjerovnici stečajne mase. Iz izreke pobijanog rješenja jasno proizlazi da prvostupanjski sud nije odbacio vjerovnikov podnesak od 1. kolovoza 2005. godine kao obavijest o postojanju navodne vjerovnikove tražbine iz reda obveza stečajne mase, već u dijelu kojim je on prema navodima samog vjerovnika i prijava tražbine. Pri tome je jasno, a što se navodi i u obrazloženju pobijanog rješenja, da je, s obzirom na obavijest vjerovnika, sukladno odredbi čl. 87. a st. 1. SZ dužnost stečajnog upravitelja da tijekom cijelog postupka vodi računa o tome da se iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne mase, a prigodom isplate pojedinih obveza stečajne mase da je dužan izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti.
VTS RH, PŽ-6040/05 Od 2. prosinca 2005. (TS Dubrovnik St-16/05 od 15. rujna 2005.)

*

Prema odredbama čl. 87.a i čl. 199. SZ-a sredstva izdvojena nakon zaključenja stečajnog postupka mogu se raspodijeliti samo vjerovnicima stečajne mase ili stečajnim vjerovnicima. Vjerovnicima stečajne mase isplaćuje se iznos iz položenog novca odlukom stečajnog suca na temelju zahtjeva pojedinog vjerovnika stečajne mase po uspjehu u parnici. Isplate stečajnim vjerovnicima vrše se naknadnom diobom na temelju završnog diobenog popisa nakon zaključenog stečajnog postupka nad dužnikom.
Ako izlučno pravo nije upisano u zemljišnoj ili nekoj drugoj javnoj knjizi teret dokazivanja da predmet na koji se to pravo odnosi ne spada u stečajnu masu, je na strani osobe koja tvrdi da ima izlučno pravo. Ostvarivanje ovog prava takva osoba može osigurati samo u parničnom postupku podnošenjem tužbe protiv stečajnog dužnika.
St-232/02 od 05. svibnja 2009.g., potvrđeno odlukom VTS RH Pž-3647/09-3 od 02. prosinca 2009.g.

*

STEČAJNI POSTUPAK – OBVEZE STEČAJNE MASE
Stečajni zakon – Članak 87.  (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Tražbine radnika stečajnog dužnika mogu nastati prije i/ili nakon otvaranja stečaja.
Tražbine radnika stečajnog dužnika nastale nakon otvaranja stečajnog postupka spadaju u ostale obveze stečajne mase.
Napomena: Radnici čije su tražbine nastale prije otvaranja stečajnog postupka bili su prema prijašnjoj odredbi članka 86. Zakona o radu vjerovnici stečajne mase čije su tražbine spadale u troškove stečajnog postupka (članak 86. točka 3. Stečajnog zakona) i stečajni vjerovnici, dok su prema sadašnjem pravnom uređenju oni u odnosu na te tražbine stečajni vjerovnici i to prvog višeg isplatnog reda.
Nije sporno da se tužbeni zahtjev odnosi na isplate plaća i otpremnine na osnovi ugovora o radu kojeg je tužitelj kao radnik tuženika, kao stečajnog dužnika sklopio s tuženikovim stečajnim upraviteljem nakon otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom. Tužiteljeva tražbina po toj osnovi spada sukladno odredbi čl. 87. Stečajnog zakona („Narodne novine“ br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03, dalje: SZ) u ostale obveze stečajne mase.
Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 46.000,00 kn iz razloga što je tuženik dokazao da je sukladno rješenju stečajnog suca od 8. travnja 2005. godine kojim su utvrđene tuženikove obveze prema tužitelju isplatio iznos od 22.166,00 kn. Tuženik je međutim u odgovoru na tužbu naveo da je u vrijeme kada je predmetna tužba podnesena postojalo tužiteljevo potraživanje, čije postojanje tuženik ne osporava, a u odgovoru na žalbu naveo je kako je nesporna činjenica da je
„tužbeni iznos“ tužitelju isplaćen. Iz navedenog nije jasno kako je tužiteljeva tražbina u iznosu od 46.000,00 kn mogla prestati isplatom iznosa od 22.166,00 kn.
Nadalje, nije jasno od kakvog je značaja rješenje stečajnog suca od 8. travnja 2005. godine na postojanje tuženikove obveze za isplatu tražbina iz radnog odnosa za vrijeme trajanja stečajnog postupka nad tuženikom. Naime, iz sadržaja ovoga rješenja, koje se nalazi na listu 10. spisa, proizlazi da je točkom I. izreke toga rješenja naloženo tuženikovom stečajnom upravitelju da „ranijim zaposlenicima stečajnog dužnika isplati iznos od 742.496,00 kn iz osnove troškova postupka (čl. 86. ZR-a), a prema spisku iz podneska stečajnog upravitelja od 24. ožujka 2005. godine“. Ovo rješenje odnosi se dakle na tražbine tuženikovih radnika koje prema čl. 86. SZ-a spadaju u troškove stečajnog postupka, a ne u ostale obveze stečajne mase u koje spada tužiteljeva utužena tražbina. Sukladno odredbi čl. 86a. st. 1. SZ-a (novelom Stečajnog zakona iz 2006. godine ukinuta odredba) stečajni sudac rješenjem odlučuje o zahtjevima za namirenje tražbina po osnovi troškova stečajnog postupka, a ne ostalih obveza stečajne mase. Dakle, ne proizlazi da se tužitelju isplaćenih 22.166,00 kn odnosi na tužiteljevu tražbinu iz ugovora o radu sklopljenog nakon otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom, koja se namiruje kao ostale obveze stečajne mase, već na neku tužiteljevu tražbinu koja spada u troškove stečajnog postupka, jer se to izričito navodi u točki I. izreke rješenja stečajnog suca od 8. travnja 2005. godine, u kojem se navodi i da se radi o tražbini iz čl. 86. Zakona o radu.
VTS RH, Pž-6644/06 od 28. studenoga 2006. (TS Split P-447/05 od 27. lipnja 2006.)

 *

STEČAJNI POSTUPAK – OSTALE OBVEZE STEČAJNE MASE

Stečajni zakon – Članak 87.  (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00)

Potraživanja vjerovnika koja su nastala nakon otvaranja stečajnog postupka ne potpadaju pod režim koji vrijedi za tražbine stečajnih vjerovnika. One se ostvaruju podnošenjem tužbe protiv stečajnog dužnika.
Sud nije ovlašten odbaciti tužbu vjerovnika stečajne mase, jer nije ostvario tražbinu podnošenjem prijave u stečajnom postupku.
“Uvidom u isprave priložene tužbi (prijedlogu za ovrhu) utvrđuje se da je riječ o računima koje je tužitelj ispostavio tuženiku za utrošenu električnu energiju za mjesec ožujak, travanj i svibanj 2000. godine.
Nesporno je da je stečajni postupak nad tuženikom otvoren rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj St-24/97-8 od 10. rujna 1997. godine.
Iz navedenog proizlazi da je potraživanje tužitelja nastalo nakon otvaranja stečajnog postupka, pa on nije stečajni vjerovnik, već je vjerovnik stečajne mase. Vjerovnici stečajne mase ne ostvaruju svoje tražbine podnošenjem prijave stečajnom upravitelju. Obveze na osnovi troškova stečajnog postupka čl. 86. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00) i ostale obveze stečajne mase (čl. 87. Stečajnog zakona) stečajni upravitelj izvršava sukladno sadržaju obveznog odnosa iz kojeg proizlaze, s tim da se troškovi stečajnog postupka namiruju prije ostalih obveza stečajne mase.
Ako stečajni upravitelj ne ispuni dobrovoljno preuzetu obvezu, vjerovnik stečajne mase može svoju tražbinu ostvarivati podnošenjem tužbe protiv stečajnog dužnika.
Pogrešno je stoga svaku tužbu podnesenu protiv stečajnog dužnika odbaciti kao nedopuštenu. Prethodno je potrebno utvrditi radi ostvarenja koje je tražbine parnica pokrenuta. O utvrđenju ima li tužitelj svojstvo stečajnog vjerovnika ili ne, ovisi je li tužba dopuštena ili nije.”
VTS RH Pž-6172/01 od 16. travnja 2002. godine