*
STEČAJNI POSTUPAK – TRAŽBINE U STEČAJU – DOPRINOSI ZA MIROVINSKO, INVALIDSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Stečajni zakon, članak 86. (Narodne novine, br. 44/96….) i Zakon o radu (Narodne novine br. 38/95…),
Čije su tražbine (u stečaju) doprinosi za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje?
Doprinosi na plaće radnika nisu njihove tražbine u stečajnom postupku nad poslodavcem, jer se radi o tražbinama fondova mirovinskog i invalidskog. te zdravstvenog osiguranja koji za te tražbine podnose prijave stečajnom upravitelju .
„Koje tražbine se namiruju kao troškovi stečajnog postupka propisano je odredbom čl. 86. Stečajnog zakona („Narodne novine” br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03, dalje SZ). Prema tom propisu u troškove stečajnog postupka, pored sudskih troškova te nagrada i izdataka privremenog stečajnog upravitelja, stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, spadaju i drugi troškovi za koje je tim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnog postupka. Odredbom čl. 86. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine” br. 38/95, 54/95, 65/95,17/01 i 82/01, dalje ZOR), koja je postojala dok nije ukinuta odredbom čl. 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine” br. 114/03), bilo je propisano koja potraživanja radnika imaju prednost u naplati i namiruju se kao trošak stečajnog postupka. Između ostalih potraživanja radnika, tom je odredbom bilo propisano da se kao trošak stečajnog postupka namiruju i plaće za zadnja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka ili prestanka ugovora o radu. Radi se dakle isključivo o potraživanjima radnika, odnosno o potraživanjima iznosa kojih su vjerovnici radnici. Bez obzira na činjenicu što je doprinos za mirovinsko osiguranje dio plaće, jer se iz nje izdvaja, vjerovnici potraživanja po osnovi doprinosa nisu radnici, nego fondovi u čiju se korist doprinosi izdvajaju. Ne radi se dakle o potraživanjima radnika, pa se neosnovano tužitelj poziva na odredbu čl. 86. ZOR kao propis temeljem kojeg bi se njegova tražbina po osnovi doprinosa iz plaće namirivala kao trošak stečajnog postupka. Kako niti jednim drugim propisom nije određeno da se tražbine fondova po osnovi doprinosa iz plaće namiruju kao troškovi postupka, proizlazi da se radi o tražbinama koje se namiruju kao tražbine stečajnih vjerovnika. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev za isplatu tužiteljeve tražbine na teret troškova stečajnog postupka odbio kao neosnovan. ” VTS RH, PŽ-1664 02 od 10.ožujka 2005.
*
STEČAJNI POSTUPAK-TROŠKOVI STEČAJNOG POSTUPKA Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00)
U vezi članka 86. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 38/95, 54/95, 65/95,17/01,82/01)
Vjerovnici stečajne mase ne ostvaruju svoje tražbine podnošenjem pri¬jave stečajnom upravitelju, niti se njihove tražbine ne ispituju na ročištu.
Vjerovnici stečajne mase – pa tako i radnici za otpremnine podnose zahtjev stečajnom upravitelju, a ako stečajni upravitelj dobrovoljno ne isplati tražbinu mogu ustati tužbom i tražiti isplatu u punom iznosu.
VTS RH PŽ-1945 03 od 8. travnja 2003. godine
*
STEČAJNI POSTUPAK – VJEROVNIK STEČAJNE MASE
Stečajni zakon – Članak 86. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03)
Vjerovnik stečajne mase ne ostvaruje svoje tražbine podnošenjem prijave stečajnom upravitelju. Ako vjerovnik stečajne mase ipak podnese prijavu, njegovu prijavu valja tretirati kao zahtjev stečajnom upravitelju da dobrovoljno ispuni obvezu, a ne kao prijavu stečajnog vjerovnika.
Stečajni zakon, u glavi 6. pod naslovom Stečajna masa i stečajni vjerovnici, pod točkom 6.5. Vjerovnici stečajne mase, odredbom članka 85. stavak 1. tog Zakona propisuje da se iz stečajne mase najprije namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase, a odredbom članka 86. točka 3. istog Zakona propisano je da u troškove stečajnoga postupka spadaju i drugi troškovi za koje je tim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.
Imajući u vidu sadržaj podnesene prijave, a budući da je naznačeni vjerovnik prijavu podnio na teret troškova stečajnog postupka, u konkretnom slučaju nije bilo mjesta ispitivanju takve prijave na način kao da se radi o stečajnom vjerovniku.
Naime, vjerovnici stečajne mase ne ostvaruju svoje tražbine podnošenjem prijave stečajnom upravitelju, niti se njihove tražbine ispituju na ročištu. Oni podnose zahtjev stečajnom da im taj iznos dobrovoljno isplati, a ako stečajni upravitelj dobrovoljno ne isplati zatraženi iznos, vjerovnici mogu svoju tražbinu po osnovi troškova stečajnog postupka ostvarivati izvan stečajnog postupka, podnošenjem kondemnatorne tužbe kojom će tražiti da se stečajnom dužniku naloži isplata dugovanog iznosa. Stoga je sa žaliteljevom prijavom potraživanja, na teret troškova stečajnog postupka, u stečajnu masu dužnika, trebalo je postupiti kao sa zahtjevom stečajnom upravitelju za isplatu zatraženog iznosa, te istu dostaviti stečajnom upravitelju. Slijedom navedenog, pobijanim rješenjem kojim je utvrđena osporenom tražbina naznačenog vjerovnika, kao tražbina drugog višeg isplatnog reda – opći isplatni red, iako je prijava podnesena po osnovi troškova stečajnog postupka, počinjena je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. Zakona o parničnom postupku, uslijed koje se takvo rješenje ne može ispitati, pa je doneseno rješenje nepravilno i nezakonito.
VTS RH, PŽ-8108/03 Od 14. veljače 2006. (TS Split St-181/01 od25. studenog 2002.)
*
Radnici u stečajnom postupku pojavljuju se kao stečajni vjerovnici i kao vjerovnici stečajne mase. Ovisno o tome, oni svoja potraživanja mogu ostvarivati u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnici, ili u parničnom postupku kao vjerovnici stečajne mase. Za tražbine koje radnici potražuju kao vjerovnici stečajne mase, oni ne podnose prijavu takvih tražbina u stečajnom postupku.
Prvostupanjski sud zanemaruje činjenicu da nemaju svi vjerovnici stečajnog dužnika jednak položaj u stečajnom postupku i da ne ostvaruju svi vjerovnici svoje tražbine na isti način. Radnici se u stečajnom postupku pojavljuju kao stečajni vjerovnici i kao vjerovnici stečajne mase, a kao vjerovnici stečajne mase, radnici se pojavljuju i po osnovi troškova stečajnog postupka i po osnovi ostalih obveza stečajne mase. Za tražbine koje ostvaruju kao vjerovnici stečajne mase, radnici ne podnose prijavu stečajnom upravitelju. U odnosu na vrijeme otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom, ima se primijeniti odredba članka 86. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01) kojom je određeno koje se tražbine radnika namiruju kao troškovi stečajnog postupka, premda one to nisu jer su nastale prije otvaranja stečajnog postupka, pa se kao troškovi stečajnog postupka, između ostalog, namiruju i naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu.
Kada su radnici vjerovnici stečajne mase, javljaju se stečajnom upravitelju radi ostvarenja svojih prava, no nikakvog učinka nema okolnost jesu li ili ne takvu tražbinu prijavili, već se oni sudu obraćaju s kondemnatornim zahtjevom, bez obveze dokazivanja pravnog interesa za pružanjem takve zaštite.
Stoga je prvostupanjski sud, propustivši ispitati je li tražbina po osnovi naknade štete zbog povrede na radu, koju tužitelj potražuje u ovom postupku, predstavlja tražbinu koja se namiruje kao trošak stečajnog postupka, ili predstavlja tražbinu koju može ostvariti samo kao stečajni vjerovnik, dakle uz obvezu prijave u stečajnom postupku, a što prvostupanjski sud nije utvrđivao zbog pogrešnog pravnog stava da se sve tražbine ostvaruju na temelju prijave u stečajnom postupku, nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a nezakonitim odbačajem tužbe onemogućio je tužitelja da raspravlja pred sudom, čime je počinjena i bitna povreda postupovnih odredaba.
VTS RH, Pž-3862/03 od 6. lipnja 2006. (TS Dubrovnik P-96/03 od 30. travnja 2003.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – TRAŽBINE RADNIKA U STEČAJNOM POSTUPKU
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Članak 86.
Zakon o radu – Članak 86. (Narodne novine broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01)
Radnik koji ima tražbinu prema poslodavcu – stečajnom dužniku s osnove naknade štete zbog ozljede na radu, a stečajni postupak nad poslodavcem pokrenut je prije stupanja na snagu Novele Stečajnog zakona iz 2003.godine (dakle, prije 30.kolovoza 2003.godine), tu tražbinu u parničnom postupku može ostvarivati kondemnatornom tužbom.
VTS RH, Pž-6596/09 od 21.listopada 2010. (TS Šibenik P-342/05 od 13.lipnja 2006.)