*
Stečajni zakon – Članak 6. (Narodne novine br. 44/96, 29/99,129/00,123/03 I 197/02)
U vezi članka 358. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03)
Nedopuštena je tužba sa sadržajem tužbenog zahtjeva da sud utvrdi ništavom javnu prodaju nekretnina stečajnog dužnika, jer je oglašavanje javne prodaje jedna od procesnih radnji kojima se upravlja stečajnim postupkom, a samo protiv konačnih odluka (bilo procesnih ili materijalnopravnih) dozvoljeno je podnošenje zakonom propisanih pravnih sredstava.
« Nije sporno da je pred Trgovačkim sudom u Osijeku u tijeku stečajni postupak St-92/00 u kojem je nad tuženikom otvoren stečajni postupak 1. rujna 2000. godine i u kojem je u tijeku unovčenje imovine stečajnog dužnika radi namirenja vjerovnika.
Stečajni postupak je sudski postupak koji se vodi prema odredbama Stečajnog zakona. – Odredbe Stečajnog zakona o procesnom postupanju po pravnoj prirodi su kogentne. Stoga je prvostupanjski sud bio dužan ispitati postoje li procesne pretpostavke za tužbu.
Odredbama SZ-a nije dozvoljeno utvrđenje ništavosti ni pobijanje «oglašene javne prodaje», a to iz razloga što je oglašavanje javne prodaje jedna od niza procesnih radnji kojima se upravlja stečajnim postupkom, a samo protiv konačnih odluka, bilo procesnih ili materijalno-pravnih dozvoljeno je podnošenje Stečajnim zakonom predviđenih pravnih sredstava.
Prema odredbi članka 6. SZ-a u stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe parničnog postupka, a i prema odredbi članka 278. ZPP-a protiv odluka koje se odnose na upravljanje postupkom nije dopuštena ni žalba.
Stoga ne postoje procesno pravne pretpostavke za podnošenje tužbe i odlučivanje o postavljenom tužbenom zahtjevu.
VTS RH PŽ-5107 02 od 7. rujna 2004.
*
U stečajnom postupku po prirodi stvari nije moguće primijeniti odredbu o spajanju više parnica, jer bi to podrazumijevalo da se pred istim sudom istovremeno provodi više stečajnih postupaka nad istim dužnikom.
Bez obzira koliko postoji prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad istim stečajnim dužnikom moguće je pokretanje samo jednog stečajnog postupka.
VTS RH, Pž-3516/00 od 5. rujna 2000.
*
STEČAJNI POSTUPAK – UMJEŠAČ U STEČAJNOM POSTUPKU
Stečajni zakon Članak 6., (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Premda se u stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima, stečajni postupak je izvanparnični postupak pa u njemu ne može sudjelovati umješač na strani stečajnog dužnika.
VTS RH, Pž-1800/05 od 22. studenoga 2005. (TS Split St-13/02 od 17. veljače 2005.)
*
Pravni pojam u širem smislu: Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama. U užem smislu: Nove činjenice i dokazi u žalbi. Sukladno odredbi čl. 352. st. 1 Zakona o parničnom postupku u vezi s čl. 6 Stečajnog zakona, žalitelji u žalbi podnesenoj na rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama, u kojem je vjerovnikova tražbina osporena i vjerovnici su upućeni na parnicu radi utvrđenja osnovanosti osporene tražbine, ne mogu predlagati nove dokaze.
St-51/13 od 5. rujna 2013.godine potvrđeno rješenjem Pž-9488/13 od 4. prosinca 2013.
*
Pravni pojam u širem smislu: Višestruko predlaganje otvaranja stečajnog postupka. U užem smislu: Ne (mogućnost) spajanja stečajnih predmeta. U stečajnom postupku nema spajanja predmeta. Stečajni postupak je specifičan izvanparnični postupak, a postupak se odvija po postupovnim odredbama određenim Stečajnim zakonom, a na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako Stečajnim zakonom nije drugačije određeno (čl.6. st.1. SZ-a). Nemoguće je nastaviti postupak po žaliteljevom prijedlogu nakon što je po drugom prijedlogu već otvoren stečajni postupak nad dužnikom. U stečajnom postupku nema suprotstavljenih stranaka, niti se odlučuje o sporu između određenih stranaka, već postoji jedna stranka-stečajni dužnik, a stečajni postupak, prema odredbi čl. 2. st.1. SZ-a, se provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Dakle, stečajni postupak je postupak generalne ovrhe klji se provodi nad ukupnom imovinom stečajnog dužnika, a stečajnom zapljenom obuhvaćena je cjelokupna dužnikova imovina, zbog čega nad jednim stečajnim dužnikom (nad imovinom) nije moguće voditi više istovremenih insolvencijskih postupaka, jer to po prirodi stvari nije moguće. U slučaju višestrukog predlaganja otvaranja stečajnog postupka nad jednim dužnikom, nadležni sud provodi odgovarajući postupak po prvom zaprimljenom prijedlogu. Kada povodom prvog zaprimljenog prijedloga nadležni sud otvori stečajni postupak nad dužnikom, sve kasnije zaprimljene prijedloge za otvaranje stečajnog postupka treba odbaciti, kao što je to pravilno učinio u konkretnom slučaju.
St-1075/12 od 28. veljače 2013. potvrđeno rješenjem Pž-4242/13 od 22. svibnja 2013.
*
Pravni pojam u užem smislu: Ovlašteni žalitelj na rješenje o otvaranju stečajnog postupka. ( 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč.tekst, 25/13) koja se prema odredbi čl. 6. SZ-a primjenjuje u stečajnom postupku, žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe. Prema odredbi čl. 53. st. 8. SZ-a protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnog postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.
St-2105/13 od 21. svibnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-5186/14 od 17. srpnja 2014.
*
STEČAJNI POSTUPAK – UMJEŠAČ U STEČAJNOM POSTUPKU
Stečajni zakon Članak 6., (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima. Međutim, upravo zbog toga što stečajni postupak nije postupak u sporu između dviju suprostavljenih strana, već je izvanparnični postupak koji se vodu u određenim uvjetima s ciljem skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, prema pravilima i redoslijedu propisanom Stečajnim zakonom, u tom postupku ne može sudjelovati umješač na strani stečajnog vjerovnika.
VTS RH, Pž-5036/10 od 31.kolovoza 2010. (TS Rijeka St-9/02 od 2.srpnja 2010.)
U stečajnom postupku kao vrsti vanparničnog postupka nije moguće primijeniti odredbe koje se odnose na umješača niti na odgovarajući način.
Umješač je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije, pa se odredbe o umješaču mogu primjenjivati samo u parnici.
VTS RH Pž-3559/02 od 9. srpnja 2002.