*

STEČAJNI POSTUPAK – ISPITIVANJE NADLEŽNOSTI
Stečajni zakon – Članak 5. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 I 82/06)
Zakon o parničnom postupku – Članak 15.stavak 3. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08)
Sud svoju nadležnost ispituje prema okolnostima koje su postojale u vrijeme podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja, a ne prema okolnostima koje postoje u vrijeme ispitivanja nadležnosti.
Ako je u vrijeme podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka sjedište dužnika bilo na području jednog trgovačkog suda, taj je sud isključivo mjesno nadležan za postupanje u stečajnom postupku neovisno od toga što je nakon zaprimanja prijedloga za otvaranje stečaja dužnik promijenio svoje sjedište na područje drugog trgovačkog suda.
VTS RH, Pž-7317/09 od 28.siječnja 2010. (TS Karlovac St-43/09 od 16.studenog 2009.)

*

U stečajnom postupku nad imovinom dužnika pojedinca (trgovca pojedinca i obrtnika) stvarno je nadležan trgovački sud. VSRH Gr1 1007/2002

*

Pravni pojam u užem smislu: Odnos stečajnog i ovršnog postupka u odnosu na stečajne vjerovnike.
Otvaranjem stečajnog postupka svaki pojedini stečajni vjerovnik, kao osoba koja je u trenutku otvaranja stečajnog postupka imala kakvu imovinsko-pravnu tražbinu prema dužniku, gubi mogućnost da svoja potraživanja ostvaruje izvan stečajnog postupka. No, s obzirom na to da se stečajni postupak provodi radi skupnog namirenja vjerovnika, svaki stečajni vjerovnik ima pravo sudjelovanja na skupštinama vjerovnika i odlučivanja o svim pitanjima bitnim za provedbu i okončanje stečajnog postupka, kao i na sudjelovanje u namirenju, sve sukladno visini svoje tražbine i njenom omjeru u odnosu na tražbine drugih vjerovnika. Dakle, otvaranjem stečajnog postupka svi stečajni vjerovnici, stavljeni su u isti položaj i imaju ista prava u odnosu na odlučivanje o bitnim pitanjima i na namirenje tražbine.
Ako je stečajni dužnik, prije otvaranja stečajnog postupka, poduzeo radnje kojima je nastojao onemogućiti ili otežati naplatu svojih vjerovnika umanjenjem i otuđenjem imovine, preusmjeravanjem novčanih tokova, otvaranje stečajnog postupka svakako nije otežalo položaj niti jednog stečajnog vjerovnika. Ovo iz razloga što je Skupština vjerovnika ovlaštena u svako doba tražiti od stečajnog upravitelja obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova, pa tako može doći i do svih podataka potrebnih za donošenje odluke o pobijanjima pravnih radnji stečajnog dužnika. Za razliku od pravne situacije prije otvaranja stečajnog postupka, kada vjerovnici nisu imali mogućnost neposrednog uvida u radnje dužnika, tu mogućnost sada imaju. Isto tako, osim svakog pojedinog vjerovnika, koji bi postupak radi pobijanja pravnih radnji morao financirati osobno, nakon otvaranja stečajnog postupka takve parnice može u ime stečajnog dužnika pokrenuti i stečajni upravitelj.
Stoga prava stečajnih vjerovnika u odnosu na pobijanje pravnih radnji ne samo da nisu umanjena otvaranjem stečajnog postupka, već su i povećana dostupnošću dokumentacije i proširenjem osoba koje mogu takav postupak pokrenuti. St-302/14 od 20. svibnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-4858/14 od 1. srpnja 2014.