*
Kada se tužbeni zahtjev odnosi na nekretninu, mora biti tako određen (čl. 186. ZPP), da sadrži podatke o nekretnini kako je ona označena u zemljišnoj knjizi.
Županijski sud Bjelovar Gž 87/00 od 27.1.2000.
*
Dioba nekretnina ne može se provesti dok nije izvršena parcelacija.
Županijski sud u Varaždinu Gž 1151/2007-3 od 1.4.2008.
*
Prema odredbi čl. 5. st. 1. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, poslovi izmjere i katastra zemljišta u nadležnosti su Republike Hrvatske u okviru prava i dužnosti utvrđenih tim Zakonom, a prema stavku 2. istog članka te poslove obavljaju organi uprave nadležni za poslove izmjere i katastra zemljišta, dakle predlagatelj. Prema čl. 64. točka 3. istog Zakona, predlagatelj je dužan otklanjati utvrđene nedostatke na planovima, kartama i u ostalim dijelovima katastarskog operata, a što može učiniti bilo po službenoj dužnosti, bilo po prijedlogu ili prijavi korisnika zemljišta time da se promjena na zemljištu temeljem čl. 68. st. 1. istog Zakona provodi u katastru zemljišta samo na osnovi rješenja predlagatelja. Kada predlagatelj na temelju takvog rješenja izvrši promjene na zemljištu i to provede u katastru zemljišta dužan je o toj promjeni temeljem čl. 72. istog Zakona izvijestiti nadležni općinski sud, što je predlagatelj i učinio dostavom prijavnog lista sudu prvog stupnja. Prema odredbi čl. 10. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama promjena katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišno-knjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. Sud prvog stupnja je dakle bio dužan provesti predmetnu promjenu u zemljišnoj knjizi, a za što mu nije trebao niti prijedlog žalitelja niti neko njegovo posebno odobrenje, već se promjena provodi po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista predlagatelja. Budući da je predmetna promjena provedena temeljem pravomoćnog rješenja predlagatelja iz čl. 68. st. 1. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, a što sud provodi po službenoj dužnosti, žalitelj se ne može protiviti takvoj promjeni, a ukoliko smatra da su predmetnim raspisom povrijeđena neka njegova prava zaštitu tih prava treba ostvarivati u upravnom postupku koji je vođen pri predlagatelju u povodu predmetnog raspisa, a u kojem je i donijeto rješenje iz čl. 68. st. 1. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, na temelju kojeg je izvršena predmetna promjena u katastru zemljišta.”
Županijski sud u Koprivnici ŽS Kc Gž 107/2000
*
“Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, temeljem kojeg je sastavljen prijavni list koji je predmetom provedbe (NN128/99, 153/99), čl. 21 propisano je da se promjene na zemljištu provode u katastru zemljišta na temelju rješenja Područnog ureda (stavak 1), dok se promjene nositelja prava na zemljištu (u katastru) unose na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda. Predmetnim prijavnim listom mijenjaju se oznake i površine čestica iz predmetnog z.k.ul., ali se njima na unose promjene glede nositelja prava na zemljištu. U tom smislu, pobijanim rješenjem provodi se na predmetnim nekretninama promjene koje je nadležan vršiti nadležni Zavod za katastar. U tom smislu, čl. 10 st. 4 Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK) propisano je da se promjene katastarskog broja, oblika površine ili izgrađenosti zemljišta provode u zemljišnim knjigama temeljem rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti, pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. Dakle, prema gramatičkom tumačenju navedenog propisa, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati pravilnost (opravdanost) provedene parcelacije od strane nadležnog upravnog tijela, a žalbom se pobija upravo sadržaj takve parcelacije.” ŽS Vž Gž 559/2007-2
*
Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, i moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica i njihova površina prema katastru, kao i druge građevine koje trajno leže na zemljištu, jer je takvo označavanje bitno za stjecanje stvarnih prava temeljem upisa u zemljišne knjige, dok je označavanje izgrađenosti zemljišta, a posebno naziva zgrade (ili njene funkcije) nebitno za utvrđenje činjenica vezanih uz ostvarenje posjedovne zaštite.
ŽS Vž Gž 116/2007-2
*
Ukoliko predmet prodaje nije bila cijela nekretnina već samo fizički određeni dio te nekretnine (polovica zemljišnoknjižne čestice –u naravi vinograda), u tom slučaju u parnici, koju je tužitelj – kupac pokrenuo protiv prodavatelja radi izdanja tabularne isprave podobne za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, da bi se postavio zahtjev kojem bi sud mogao udovoljiti potrebno je prethodno izvršiti cijepanje sporne zemljišnoknjižne čestice prema dimenzijama koje su doista i kupljene, jer se tabularna isprava ne može izdati za dio neke čestice, već samo za neku konkretnu česticu određenu njenim katastarskim brojem, nazivom i površinom.
Gž-182/09-2 od 26. III. 2009.
*
Kada se radi o nekretninama koje se tek trebaju formirati u postupku osnivanja nove zemljišnje knjige za odrenenu katastarsku općinu, tada se prigovori na površinu i oblik nekretnine koje se izlažu na javni uvid u postupku osnivanja nove katastarske općine podnose Povjerenstvu Državne geodetske uprave, a tek nakon što se sastave svi zemljišno-knjižni ulošci i donese odluka od strane ministra nadležnog za poslove pravosuna o danu otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu o kojoj se radi, tada se prigovori podnose zemljišno-knjižnom povjerenstvu odnosno sudu.
Županijski sud u Varaždinu, Gž. 191/09-2 od 09.III.2009.