Bračna stečevina i vlastita imovina
Članak 35.
Sukladno odredbama ovoga Zakona, bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.
SUDSKA PRAKSA
__________________________________________________________________
*
Da bi utvrdio da li otpremnina tužiteljice predstavlja bračnu stečevinu ili posebnu imovinu tužiteljice, sud je dužan utvrditi da li je tužiteljica otpremninu u stranoj državi primila ovisno o poslovnim rezultatima njezina poslodavca i bez obzira na duljinu njezinog staža kod istog poslodavca ili je ostvarenje naknade ovisilo o duljini trajanja radnog odnosa prije prestanka radnog odnosa, odnosno utvrditi kakvo pravno značenje ima isplaćena naknada prema propisima zemlje u kojoj je tužiteljica bila u radnom odnosu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 773/08-3 od 15.IX.2008.
*
“Prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog poimanja u vezi s primjenom materijalnog prava nije u relevantnom pravcu raspravio predmet spora niti utvrdio pravnoodlučne činjenice i okolnosti. Naime, prvostupanjski sud svoju odluku – da su stranke suvlasnici za po jednu polovicu u izreci pobijane presude označene obiteljske kuće i pokretnina – temelji na odredbi članka 249. stavak 1. Obiteljskog zakona i utvrđenju da je ta imovina stečena za vrijeme trajanja braka i izvanbračne zajednice parničnih stranaka. Odredbe OBZ-a/03, pa tako i odredba njegovog članka 249. stavak 1., kojom je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici imovine stečene u braku, primjenjuje se na imovinske odnose bračnih drugova nastalih nakon stupanja na snagu toga Zakona (22. srpnja 2003.), a ne može se retroaktivno primjenjivati i na imovinske odnose bračnih drugova nastalih prije stupanja na snagu OBZ-a/03. – A u ovom konkretnom slučaju prema utvrđenjima prvostupanjskog suda očito je izgradnja sporne obiteljske kuće definitivno završena 2000., dakle prije stupanja na snagu OBZ-a/03. Stoga utvrđenje suvlasničkih dijelova stranaka u predmetnoj obiteljskoj kući treba izvršiti prema tada važećim propisima. Prije sada važećeg OBZ-a/03 bio je u primjeni Obiteljski zakon – NN 162/98 (dalje: OBZ/98), koji je stupio na snagu dana 1. srpnja 1999., kojim je također bila propisana (članak 253. stavak 1.) zakonska presumpcija da su bračni drugovi suvlasnici bračne imovine (“stečevine”) na jednake dijelove, ako nisu drugačije ugovorili. – A prije toga Zakona bio je u primjeni Zakon o braku i porodničnim odnosima (NN 11/78, 27/78 i 45/89 – dalje ZBPO), prema kojem se veličina suvlasničkih dijelova bračnih drugova u bračnoj imovini utvrđivala prema njihovim pojedinačnim doprinosima (radom i sredstvima) u stvaranju odnosno stjecanju te imovine. Stoga je za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu glede predmetne obiteljske kuće potrebno prethodno cjelovito raspraviti i pouzdano utvrditi koliki je bio doprinos (radom i sredstvima) pojedine od stranaka u izgradnji te kuće do 1. srpnja 1999., uz prethodno utvrđenje što je i koliko do tada izgrađeno i vrijednosti do tada izgrađenog, kao i vrijednosti onoga što je napravljeno nakon toga datuma, a što strankama pripada na jednake dijelove.” ŽS Du Gž 18/2006
*
Ukoliko su tuženi pokretninu koja je predmet parničnog postupka prodali i predali u posjed trećoj osobi za vrijeme trajanja parničnog postupka, sud nije ovlašten odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila da se utvrdi suvlasnicom predmetne pokretnine u . dijela. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 173/07-2 od 19.II.2007.
*
Ocijenjeno je da nije riječ o zajedničkoj imovini bračnih drugova, kad je automobil na kredit kupio jedan od bračnih drugova nakon što je već duže vrijeme bila prekinuta bračna zajednica. VSRH Rev 1289/2006-2
*
Da bi se u postupku utvrdila bračna stečevina bračnih drugova, nije potrebno da je brak izmenu stranaka razveden. Županijski sud u Varaždinu, Gž.1064/07-2 od 13. II. 2008.
*
Činjenica da je tužiteljica bila suvlasnica u ¼ dijela predmetnih nekretnina temeljem bračne stečevine u vrijeme zasnivanja založnog prava na tim nekretninama, utječe na pravo stjecatelja založnog prava, bez obzira što ista nije bila upisana u zemljišne knjige, jer u konkretnom slučaju pred načelom povjerenja u zemljišne knjige, prednost ima načelo da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1356/06-2 od 03.I.2007.
*
Adaptacija sastavnog dijela stana (drvarnice) od strane jednog bračnog druga, ne može se smatrati pravnom osnovom za samostalno stjecanje stvarnih prava na tom dijelu stana, ako je takva adaptacija, dogradnja ili nadogradnja, učinjena bez suglasnosti suvlasnika, već se o pravu na naknadu onome tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odlučuje prema pravilima obveznog prava. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 185/07-2 OD 30.V.2007.
*
Imovina stečena ugovorom o doživotnom uzdržavanju, koji ugovor su sklopili jedan bračni drug i primatelj uzdržavanja, smatra se vlastitom imovinom. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1360/06-2 od 27.XI.2006.
*
Kada se tužiteljica u tužbi poziva na pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva na pokretnini, temeljem bračne stečevine, tada u takvom sporu, kao tuženica ne može biti samostalno legitimirana tužiteljičina bivša svekrva, već je tužiteljica dužna tužbom obuhvatiti i bivšeg supruga, time da je tužbeni zahtjev potrebno postaviti u smislu utvrnenja suvlasničkih prava i za preostali dio suvlasničke pokretnine, a ne samo za 1/2 dijela pokretnine (automobila). Županijski sud u Varaždinu, Gž. 70/07-2 od 22.V.2007.
*
Prilikom utvrnenja suvlasništva na bračnoj stečevini, sud nije ovlašten odrediti umjesto diobe, isplatu vrijednosti suvlasničkog dijela, osim ako se utvrdi da jednom od suvlasnika pripada znatno manji dio stvari. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 385/05-2 od 30. VI. 2005.
*
Sud smije donijeti djelomičnu presudu i glede dijela zahtjeva koji je među strankama sporan. VSRH Rev 1289/2006-2
*
Kada solidarna obveza nije posebno propisana zakonom, bračni drugovi su solidarno odgovorni ako je pravni posao iz kojeg proistječe dugovanje, usmjeren na stjecanje imovine koja ulazi u
bračnu stečevinu, pri čemu je bračni drug, kojeg se tereti na solidarnu odgovornost s bračnim drugom koji je izravni dužnik, upoznat s osnovom zaduženja te ju je odobrio odnosno od toga prihvaća ostvarenu korist. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 632/07-2 od 12.IX.2007.
*
Početak tijeka zastarnog roka kada se zahtjeva povrat neosnovano stečenog, teče od dana stjecanja bez osnove, odnosno od dana kada je izvanbračni drug prodao nekretninu koja predstavlja imovinu stečenu izmenu izvanbračnih drugova za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Županijski sud u Varaždinu, Gž.505/07-2 od 22.I.2008.
*
Kada se stjecanje bračne stečevine odvijalo u vrijeme važenja dva različita pravna režima koji su na različite načine normirali institut bračne stečevine i to Zakona o braku i porodičnim odnosima prema kojem se doprinos određivao uvažavanjem visine svih primanja, pomoći jednog bračnog druga drugome, radom u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja djece te i uvažavanjem svakog drugog oblika rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine i Obiteljskog zakona prema kojem vrijedi presumpcija da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili, tada je sud dužan primjenom materijalnog prava odrediti način utvrđivanja udjela te odrediti idealne udjele svakog od bračnih drugova.
*
Kada je stjecanje zajedničke imovine (obiteljske kuće) započelo prije a završilo poslije stupanja na snagu Obiteljskog zakona, za pravilnu primjenu materijalnog prava pri odlučivanju o udjelima supružnika u toj imovini, potrebno je utvrditi kada je pretežiti dio radova na izgradnji izvršen, jer od toga ovisi da li će se stjecanje bračne stečevine prosuđivati primjenom odredbi Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine” broj 11/78, 45/89 i 59/90), ili primjenom odredbi Obiteljskog zakona. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-657/09-2 od 26. III. 2009. godine.