Članak 109.

Ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sud će odrediti rok od osam dana za ponovno podnošenje podneska.

Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku određenom za dopunu ili ispravak, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.

Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se.

Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud će odrediti da se oni prepišu na trošak stranke, uz odgovarajuću primjenu propisa o sudskim pristojbama.

______________________________________________________________

U Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05. i 02/07.), u članku 109. stavak 1. mijenja se, ranije je glasio:

Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnosioca poučiti i pomoći mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu može ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka.

Stavak 2. mijenja se, ranije je glasio:

Kad sud vrati podnesak podnosiocu radi ispravka ili dopune, odredit će se rok za ponovno podnošenje podneska.

U stavku 4. iza riječi: »roku« briše se točka-zarez i dodaju riječi: »i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda,

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 84/2008.

______________________________________________________________

______________________________________________________________

U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst), u članku 109. stavku 2. iza riječi: “rok” dodaju se riječi: “od osam dana”.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.

______________________________________________________________

________ ** ________

Kad primi podnesak sud prethodno ispituje da li on sadrži sve ono što je potrebno da bi se po njemu postupilo (čl. 106).

Podnesak će biti nerazumljiv ako nije čitko napisan pa se zbog toga ne može razabrati njegov sadržaj bilo u pogledu činjenica koje se iznose, bilo u pogledu dokaza koji se predlažu ili zahtjeva koji su postavljeni.

U svezi jezika i pisma na kome podnesak može biti napisan vrijede odredbe čl. 102-105. Ako podnesak nije napisan na jeziku u smislu odredbe čl. 104. ima se smatrati da nije razumljiv, jer stranke sudu ne mogu upućivati podneske na bilo kojem jeziku, nego samo na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu.

Smatrat će se da podnesak ne sadrži sve elemente da bi se po njemu postupalo ako se iz njega ne vidi ili nisu dovoljni podaci o strankama i njihovom prebivalištu, kao i podaci o njihovim punomoćnicima ili zakonskim zastupnicima.

Podnesci moraju biti potpisani. Oni koji se upućuju telegrafski a vezani su za rok moraju biti u skladu s odredbom čl. 113.

Sud uvijek mora stranci, vračajući joj podnesak radi ispravka ili dopune, ako je ne pozove da to učini na zapisnik pred sudom, odrediti rok u kojem je dužna vratiti ispravljeni ili dopunjeni podnesak.

Ispravak podneska može biti izvršen u sudu, što će se uvijek činiti kad se radi o manjim nedostacima (npr. označavanje ili ispravak adrese, dopuna pojedinih činjenica i sl.). Vraćanje podneska podnositelju svrsishodno je samo kad je podnesak nerazumljiv ili sadrži druge slične nedostatke tako da se u daljnjem tijeku postupka navodi iz tog podneska ne mogu koristiti ili bi mogli izazvati zabunu.

U odluci kojom nalaže izmjenu ili dopunu podneska sud mora upozoriti stranku na posljedice propuštanja i istovremeno je obavijestiti da u ostavljenom roku može usmenom izjavom na zapisnik kod suda ispraviti ili dopuniti podnesak. U tom slučaju mogu za stranku, ovisno od radnji koje bude poduzela u smislu naredbe suda, nastupiti različite pravne posljedice. Tako, ako podnesak ispravljen ili dopunjen bude vraćen sudu u roku koji je određen, a taj podnesak je vezan za rok, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio predan.

Odredba stavka 3. odnosi se na podneske koji su vezani za rok (npr. tužba zbog smetanja posjeda, prijedlog za povrat u prijašnje stanje i sl.).

U slučaju kada podnesci i prilozi nisu dostavljeni u dovoljnom broju primjeraka, a podnositelj ne otkloni ovaj nedostatak po nalogu suda, podnesak se u pravilu odbacuje.

Odluke o uklanjanju nedostataka u podnescima donosi sudac pojedinac u stvarima iz njegove nadležnosti a u stvarima iz nadležnosti vijeća predsjednik vijeća.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Ako je tužba nepotpuna jer u njoj nisu označene adrese tuženih, te ako tužitelj tužbu ne dopuni naznakama adresa iako je bio pozvan rješenjem suda prvog stupnja u okviru čl. 109. st. 1. ZPP-a niti pokaže bilo kakvu aktivnost kako bi doznao adrese tuženih, tada ne postoji obveza suda prvog stupnja da postupi u okviru odredbe čl. 148. ZPP-a. ŽS u Rijeci, Gž 2065/02 od 4.12.2002.

*

Sud nije ovlašten pozvati tužitelja da tužbu ispravi odnosno dopuni predlaganjem daljnjih dokaza, odnosno ispravljanjem specifikacija tužbenog zahtjeva.

Navođenje određenih dokaza su okolnosti koje se odnose na osnovanost tužbenog zahtjeva, ali ne čine tužbu nerazumljivom i nepodobnom za raspravljanje.

VTS RH, Pž-5843/01 od 1. travnja 2003.

*

Time što tužbom za ispravak uknjižbe na pasivnoj strani nisu obuhvaćene sve osobe koje su nositelji knjižnih prava na nekretnini i prema kojima se zahtijeva brisanje upisa tih prava, tužba nije nepodobna za postupanje, pa sud nije ovlašten pozvati tužitelja da dopuni tužbu. ŽS u Šibeniku, Gž 1048/07 od 14.4.2008.

*

Ako je uz ime i prezime tuženika u tužbi označen i naziv njegove obrtničke radnje stranka u postupku je tako označena fizička osoba, a ne obrtnička radnja. VTS RH, Pž-592/94 od 1. ožujka 1994.

*

Ne radi se o podnesku koji nije podoban za postupanje kad je tužitelj naveo pravnu osobu i iznos osporene tražbine, a iz činjeničnih navoda tužbe jasno proizlazi da se radi o tražbini I višeg isplatnog reda.

VTS RH, Pž-3336/12 od 31.svibnja 2012. (TS Rijeka, P-509/08 od 27.veljače 2012.)

*

Tužba je neuredna za raspravljanje, ako se sudu prepušta da sam pronađe adekvatno rješenje s obzirom na činjeničnu osnovu spora, bez postavljanja određenog kondemnatornog ili deklaratornog zahtjeva.

Budući da tužitelj, iako pozivan na uređenje i dopunu tužbe nije zahtjev uredio, to je osnovano sud tužbu odbacio. VTS RH, Pž-2863/01 od 8. siječnja 2003.

*

Čl. 109. st. 4.

Ukoliko je tužitelj na poziv suda dostavio podnesak kojim ispravlja i dopunjuje tužbu, ali ispravljena tužba nije bila podobna za raspravljanje, sud nije ovlašten takvu tužbu odbaciti ukoliko prije toga tužitelja nije poučio i pomogao mu da tužbu ispravi i dopuni. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 631/09-2 od 01.VI.2009.

*

Čl. 109. Zakon o parničnom postupku (NN53/91,91/92 i 112/99)

Zbog pogrešno postavljenog tužbenog zahtjeva od strane tužitelja sud nije ovlašten tužitelja pozivati da popravi takav tužbeni zahtjev ukoliko tužba sadržava sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti sukladno odredbi čl. 106. i 186. ZPP-a.

Doista tužitelj svojom tužbom zahtijeva samo vraćanje na rad na poslove i radne zadatke vozača autobusa u Radnu jedinicu u Koprivnici, a da pri tom ne traži poništenje odluke kojom mu je određen premještaj u Radnu jedinicu Đurđevac. Zbog toga doista pravilno zaključuje prvostupanjski sud da je zbog ovakvog zahtjeva tužitelja odluka tuženika o premještaju postala pravno valjana jer tužitelj tu odluku više nije pobijao na način kako to predviđa odredba čl. 126. Zakona o radu. Pri tome ne mogu se prihvatiti navodi žalbe da je sud trebao tužitelja pozvati i uputiti ga da u određenom roku dopuni svoj tužbeni zahtjev, dakle da postupi po odredbi čl. 109. ZPP-a. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud, po ocjeni ovog suda, nije imao razloge postupiti po odredbi čl. 109. ZPP-a i to iz razloga što tužba tužitelja nije bila podnesak koji bi bio nerazumljiv ili ne bi sadržavao sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Naime, tužba tužitelja imala je sve elemente koje traži odredba čl. 106. i čl. 186. ZPP-a da bi se tužba mogla uzeti uopće u razmatranje. Sam tužbeni zahtjev je stvar podnositelja tužbe i zbog tužbenog zahtjeva kako je postavljen sud nije ovlašten pozivati tužitelja da ispravi postavljeni tužbeni zahtjev jer bi time povrijedio odredbu čl. 2. ZPP-a bez obzira što postavljeni tužbeni zahtjev u konkretnom slučaju dovodi tužitelja u položaj da više neće moći tražiti sudsku zaštitu povodom odluke o premještaju u drugu poslovnu jedinicu. Sud nije ovlašten ocjenjivati da li je postavljeni tužbeni zahtjev pravilan i da li će tako postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj moći u cijelosti ostvariti pravnu zaštitu, pa čak i kada uoči da postavljenim tužbenim zahtjevom to neće moći učiniti, nije ovlašten takvu tužbu vratiti tužitelju na dopunu ili popravak.

ŽS u Koprivnici, Gž-825/00-2. od 5. listopada 2000. Godine

*

Tužba je nepodobna za raspravljanje ako se sudu prepušta da sam pronađe adekvatno rješenje s obzirom na činjeničnu osnovu spora, bez postavljanja određenog tužbenog zahtjeva. VTSRH, Pž 2863/01 od 8.1.2003.

*

Sud nije ovlašten odbaciti tužbu kao neurednu zbog neplaćanja sudske pristojbe na tužbu.

Sud nije ovlašten pozivati tužitelja na ispravak ili dopunu tužbe prilaganjem dokaza na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva. VTS RH, Pž-3562/01-2 od 9. travnja 2002.

*

Članak 109. stavak 1.

Time što tužbom za ispravak uknjižbe na pasivnoj strani nisu obuhvaćene sve osobe koje su nositelji knjižnih prava na nekretnini i prema kojima se zahtijeva brisanje upisa tih prava, tužba nije nepodobna za postupanje, pa sud nije ovlašten pozvati tužitelja da dopuni tužbu. Županijski sud u Šibeniku Gž 1048/2007 od 14.4.2008.

*

Članak 109. stavak 4.

Sud ne može odbaciti tužbu tužitelja kao nepodobnu za raspravljanje pozivom na odredbu čl. 109. st. 4. ZPP, ako je tužitelj po pozivu tog suda na ispravak tužbe vratio tužbu tom sudu čak i u slučaju ako je ona ispravljena, ali opet nije podobna za raspravljanje.

“Sud prvog stupnja pobijanim rješenjem od 25. siječnja 2000. g. poziva tuži­telja na ispravak i dopunu tužbe temeljem odredbe čl. 109. ZPP, smatrajući istu nepo­dobnom za raspravljanje.

Tužitelj vraća tužbu sudu prvog stupnja za koju sud smatra da nije dopunjena onako kako je bio tužitelj pozvan, pa pozivom na odredbu čl. 109. st. 4. ZPP odba­cuje tužbu tužitelja.

Postupajući po rješenju toga suda od 25. siječnja 2000. g., proizlazi da je tužitelj unutar ostavljenog roka ispravio tužbu i u istoj navodi da od tuženika traži isplatu štete.

Kako je postupajući po navedenom rješenju tužitelj ispravio i dopunio svoju tužbu nije bilo mogućnosti istu odbaciti pozivom na odredbu čl. 109. st. 4. ZPP, a to nije bio ovlašten sve da je ona opet nepodobna za raspravljanje jer temeljem odredbe čl. 109. st. 4. ZPP sud to ovlaštenje ima samo u situaciji ukoliko tužba ne bude vraće­na sudu bez ispravke, odnosno dopune.” Žs u Rijeci, Gž 771/01 od 07. 06. 2001.

*

Odluka suda kojom se podnesak vraća stranci na dopunu ili ispravak temeljem čl. 109. ZPP-a mora biti donesena u obliku rješenja, a ne dopisa. ŽS u Koprivnici, Gž 133/02 od 28.2.2002.

*

Sud nije ovlašten pozivati tužitelja na ispravak ili dopunu tužbe prilaganjem dokaza na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva. VTSRH, Pž 3562/01 od 9.4.2002.

*

Sjedište trgovačkoga društva upisano je u trgovačkom registru i ne može se odseliti kao fizička osoba. Ako dostava nije moguća jer društvo ne radi i nema osobe kojoj bi se pismeno moglo predati, sud mu može postaviti privremenog zastupnika. VTS RH, Pž-2828/94 od 6. rujna 1994.

*

Neplaćanje sudske pristojbe na tužbu ne predstavlja neurednu tužbu, te sud nije ovlašten takvu tužbu odbaciti. Propisana sankcija za neplaćanje sudske pristojbe je nepostupanje suda, izuzev ako je zakonom propisana hitnost postupanja. VTS RH, Pž-72/97 od 4. veljače 1997.

*

Kada je tužitelj u parnici zbog smetanja posjeda u svom zahtjevu objekt posjedovne zaštite istovremeno označio nepripadajućom zemljišnoknjižnom oznakom, te navođenjem drugih obilježja, kojima se, s dovoljno pouzdanja, može identificirati objekt posjedovne zaštite, takav tužbeni zahtjev je nejasan, jer postoji proturječje u identifikaciji objekta posjedovne zaštite. Županijski sud u Splitu Gžsp 54/2010 od 28.12.2010.

*

Tužba tužbenim zahtjevom kojim se traži poništenje nalaza i mišljenja vještaka danog u drugom parničnom postupku, može se odbaciti, bez obveze prethodnog postupanja po odredbi čl. 109. ZPP-a. ŽS u Rijeci, Gž 1171/02) od 7.10.2003.

*

Adresa pravne osobe gdje je u sudskom registru navedeno sjedište – mjesto i adresa pravne osobe. VS, Revt 42/05 od 31.3.2005.

*

Tužitelj u tužbi uopće ne navodi adrese tuženih, niti tužbu dopunjuje iako je na takvu dopunu bio pozvan rješenjem suda prvog stupnja u okviru odredbe čl. 109 st. 1 ZPP-a. Žalbeni navodi potvrđuju da tužitelj nije poduzeo niti jednu radnju u pravcu saznanja adrese tuženih, pa stoga takvo pasivno ponašanje tužitelja ne ukazuje na moguću primjenu odredbe čl. 148 ZPP-a, jer ova zakonska odredba regulira moguću intervenciju suda prvog stupnja radi utvrđivanja adrese tuženih, ali samo pod uvjetom da to stranka ne može sama saznati. Budući da tužitelj ne navodi činjenice u pravcu eventualne nemogućnosti saznanja potrebnih adresa, takva situacija uz činjenicu potpune pasivnosti tužitelja ne ukazuje da je sud prvog stupnja trebao postupiti u okviru odredbe čl. 148 ZPP-a.

*

Sud nije postupio sukladno odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku, zbog čega nije bio niti ovlašten odbaciti tužbu tužitelja, iz razloga što je osim poziva tužitelju da dopuni tužbu navodeći točne adrese naznačenih tuženika, ujedno bio dužan pozvati tužitelja da doprinese dokaze iz kojih bi bilo razvidno da su tuženi živi, odnosno da su bili živi u vrijeme utuženja. Županijski sud u Varaždinu, 12 Gž. 1138/10-2 od 10.XI.2010.

*

Pogrešno postupa sud, kada poziva tužitelja da tužbu i ostala pismena prevede na bosanski jezik. Prema Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (NN 12/96) zamolnica za pravnu pomoć i sva ostala pismena dostavljaju se na jeziku države koja moli pravnu pomoć, a prijevod na jeziku države ugovornice koju se moli za pravnu pomoć nije potrebno prilagati.

“Pogrešno je postupio prvostupanjski sud kada je pozvao tužitelja da tužbu i ostala pismena prevede na bosanski jezik. Prema čl. 4. st. 1. Sporazuma sklopljenog između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (NN 12/96), nadležna tijela država ugovornica suobraćaju, postupajući po ovom Sporazumu, sa strane Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, sa strane Bosne i Hercegovine putem Ministarstva pravde i opće uprave Bosne i Hercegovine, a sa strane Federacije Bosne i Hercegovine putem Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine. Nadalje je u čl. 5. st. 1. cit. Sporazuma propisano da se zamolnica za pravnu pomoć i sva ostala pismena, koja je potrebno priložiti, dostavljaju na jeziku države koja moli za pravnu pomoć. Prijevod na jezik države ugovornice, koju se moli za pravnu pomoć nije potrebno prilagati. Prema tome, prvostupanjski sud je pogriješio kada je pozivao tužitelja da tužbu i ostala pismena prevede na bosanski jezik te kada je zbog nepostupanja po tom nalogu tužbu odbacio.”

VTS RH, Pž-4844/99 od 11. siječnja 2000.