*
STEČAJNI POSTUPAK – PONAVLJANJE POSTUPKA
Stečajni zakon – Članak 11. stavak 10., (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03,82/06)
U stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka.
Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud odbacio prijedlog za preotvaranje i provođenje stečajnog postupka nad društvom V.-st d.o.o. Split, kojeg je podnijela V. R. kao jedini član toga društva.
U obrazloženju prvostupanjski sud navodi da je rješenjem toga suda broj St-s-2281/01 od 10. prosinca 2002. godine otvoren i istodobno zaključen stečajni postupak nad dužnikom V.-st d.o.o. Split, a potom je dužnik i brisan iz sudskog registra, tako da je izgubio svojstvo pravne osobe. Predmetnim prijedlogom predlagateljica traži preotvaranje i provođenje stečajnog postupka, navodeći kao razloge da nije imala saznanja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka te da ima pravni interes ostvariti svoje potraživanje. Prvostupanjski sud smatra da nije moguće preotvaranje stečajnog postupka pozivom na odredbu čl. 305. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03, dalje: ZPP), jer je stečajni postupak nad dužnikom pravomoćno okončan te je dužnik zbog brisanja iz sudskog registra izgubio pravnu osobnost. S obzirom da prijedlog sadržajno predstavlja i prijedlog za ponavljanje postupka, valjalo ga je odbaciti jer je odredbom čl. 13. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03 i 187/04, – nakon Novele Stečajnog zakona iz 2006. godine čl. 11. stavak 10. Stečajnog zakona) propisano da se u stečajnom postupku ne može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka. Nije osnovano ni predlagateljičino pozivanje na propise iz odredaba čl. 466. do 472. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03, dalje: ZTD), jer se te odredbe ne odnose na prestanak trgovačkog društva u stečajnom postupku. (…) Nije sporno da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu broj St-s-2281/01 od 10. prosinca 2002. godine otvoren i istodobno zaključen stečajni postupak nad dužnikom V.-st d.o.o. Split, a po osnovi odredbe čl. 70. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 129/00), kao i da je nakon zaključenja stečajnog postupka dužnik brisan iz sudskog registra.
Odredbom čl. 305. ZPP-a propisano je da sudac pojedinac, odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasovanja može odlučiti da se glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnih pitanja. Prema odredbi čl. 6. st. 1. SZ-a u stečajnom se postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a, ako SZ-om nije drugačije određeno. Prema stajalištu ovoga suda, odredba čl. 305. ZPP-a o ponovnom otvaranju glavne rasprave ne može se na odgovarajući način primijeniti u stečajnom postupku. Ovo stoga što stečajni postupak ne poznaje stadij glavne rasprave koja se u postupku zaključuje. Nadalje, iz odredbe čl. 305. ZPP-a proizlazi da je ponovno otvaranje glavne rasprave moguće nakon što je ona zaključena, a prije donošenja meritorne odluke, dok je u predmetnom stečajnom postupku odluka o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka već donesena te je i pravomoćna. Zaštitu svojih eventualnih prava zainteresirani su mogli ostvarivati žalbom protiv rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka.
S obzirom na to da predlagateljica navodi da njen prijedlog predstavlja i prijedlog za ponavljanje stečajnog postupka, pravilno je prvostupanjski sud primijenio odredbu čl. 13. Stečajnog zakona, prema kojoj se u stečajnom postupku ne može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka.
Neosnovano je i predlagateljičino pozivanje na odredbe čl. 466. do 472. ZTD-a, jer niti iz tih propisa ne proizlazi mogućnost preotvaranja zaključenog stečajnog postupka, kao niti ponavljanje toga postupka.
VTS RH, Pž-3772/06 od 11. srpnja 2006. (TS Split St-s-2281/01 od 22. svibnja 2006.)
*
Pravni pojam u širem smislu: Izvanredni pravni lijekovi u stečajnom postupku. U užem smislu: Prijedlog za ponavljanje postupka i zahtjev za zaštitu zakonitosti. Niti odredbama Stečajnog zakona niti Zakona o parničnom postupku nije normirana mogućnost izjavljivanja zahtjeva za zaštitu zakonitosti u stečajnim i parničnim postupcima, a odredbom čl.11.st.10. Sz izričito je propisano da se u stečajnom postupku ne može podnijeti prijedlog za ponavljanje. St-169/10 od 7. rujna 2012. potvrđeno rješenjem Pž-7961/12 od 20. studenog 2012. postupka
*
Pravni pojam u širem smislu: Pravni lijekovi. U užem smislu: Rok za žalbu. Temeljem odredbe čl. 11. st. 2. SZ-a rok za žalbu protiv rješenja je osam dana, ako istim zakonom nije drukčije određeno, a u slučaju kada se prema istom zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.
St-243/01 od 20. srpnja 2009.g., potvrđeno odlukom VTS RH Pž-6374/09-3 od 11. studenog 2009.g.
*
Pravni pojamu užem smislu: Dostava i žalba. Odredbom čl. 11. St. 2 SZ-a propisan je rok za žalbu osam dana ako tim zakonom nije drukčije određeno, dok je stavkom 4. propisane ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćavanjem. U krug osoba kojima se rješenje o otvaranju stečajnog postupka dostavlja u smislu čl. 65. st. 1. SZ-a ulazi i dužnik. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije dostavio rješenje dužniku, što, uostalom, dužnik navodi u žalbi. Međutim, pobijano rješenje je javno priopćeno objavom u Narodnim novinama. U tom slučaju, neovisno o tome što to rješenje nije dostavljeno žalitelju valja primijeniti odredbu čl. 9. st. 3 SZ-a kojom je propisano da se javno priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicima, čak i onda kad taj Zakon pripisuje posebnu dostavu. Smatra se da je priopćenje obavljeno protekom osmog dana od dana objave u NN.
St-1253/13 od 20. svibnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-5185/14 od 1. srpnja 2014.
*
Pravni pojam u užem smislu: Koje pravno pitanje je relevantno za podnošenje revizije u stečajnom postupku. Prema odredbi čl. 11. st. 10. SZ, u stečajnom postupku revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima parničnog postupka. Odredbom čl. 382. st. 2. ZPP propisano je da u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP (redovna revizija) stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke, ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopranvnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (izvanredna revizija), a koja pitanja su važna zbog nekog od razloga primjerice navedenih u toj odredbi li zbog kojega drugog važnog razloga. Nadalje, prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji podnesenoj na temelju čl. 382. st. 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je reviziju podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Reviziju koja nema navedeni sadržaj nije dopuštena. U predmetnoj reviziji navedeni vjerovnici su naveli da reviziju podnose zbog sljedećeg pravnog pitanja: “Da li su nižestupanjski sudovi pravilno primjenili odredbu čl. 173. Stečajnog zakona ili ne?” Iako revidenti u izvjesnom smislu postavljaju pravno pitanje, u samoj reviziji nije navedeno zbog čega bi to pitanje bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti se u reviziji ukazuje na eventualno drugačiju praksu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, odnosno revizijskog suda. Naime, revident u reviziji mora navesti broj pojedine sudske odluke i drugostupanjske sudove koji su donijeli odluke u kojima je zauzeto drugačije pravno shvaćanje. Sam navod revidenata da je navedeno pitanje važno za jedinstvenu primjenu prava, jer materijalno pravo nije pravilno primijenjeno i jer nije sukladno odredbi čl. 173. Stečajnog zakona izvršio prijavu potraživanja stečajnih vjerovnika u stečaj što dovodi do pravne nesigurnost građana, nije dovoljan za dopuštenost revizije. Budući da u predmetnoj reviziji nisu određeno navedeni razlozi zbog kojih bi postavljeno pitanje bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, to predmetna revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP nije dopuštena.
St-847/12 od 1. srpnja 2014. godine. Revizija broj Revt-2/15 od 4. veljače 2015., protiv drugostupanjskog rješenje Pž-6059/14 je odbačena kao nedopuštena.
*
STEČAJNI POSTUPAK – ŽALBA PROTIV RJEŠENJA
Stečajni zakon – Članak 11.stavak 1. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Stečajni zakon posebnim pravilima i na različite načine uređuje pravo na žalbu protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka i obvezu dostavljanja tog rješenja s obzirom na krug osoba koji imaju pravo žalbe protiv tog rješenja, odnosno kojima se to rješenje dostavlja. Jedno uređenje nije u vezi s drugim, pa okolnost da je nekome od sudionika u postupku (ili osobama koje je zakon iz različitih razloga odredio) dostavljeno rješenje o otvaranju stečajnog postupka nema utjecaja na zakonom utvrđeno (ili isključeno) pravo žalbe.
VTS RH Pž-6871/10 od 22.studenog 2010. (TS Split St-57/10 od 11 listopada 2010.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – ŽALBA – ODLUKA SKUPŠTINE VJEROVNIKA
Stečajni zakon – Članak 11. I 38.f (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Vjerovnicima nije dopušteno pobijati odluke skupštine vjerovnika žalbom, već imaju ovlaštenje na samoj skupštini zahtijevati od stečajnog suca donošenje rješenja o ukidanju odluke.
VTS RH, Pž-658/12 od 22 veljače 2012. (TS Zagreb, St-25/09 od 20.prosinca 2011.)