Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 133.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

(4) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.

(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članka 134. ovoga Zakona.

(6) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud, u smislu odredbi ovoga Zakona, je sud nadležan za radne sporove.

SUDSKA PRAKSA

__________________________________________________________________

*

Tužbeni zahtjev radnika da sud odredi prestanak radnog odnosa s danom pravomoćne presude na isplatu plaće i naknade štete radniku može biti utemeljen samo ako sud utvrdi da otkaz nije dopušten. VSRH Rev 1731/2001.

*

U situaciji kada radnik u više navrata (tri puta) vrši dostavu poslodavcu svoga zahtjeva za zaštitu prava protiv odluke o otkazu ugovora o radu, za početak tijeka roka za odlučivanje o tom zahtjevu, odnosno za početak tijeka roka za sudsku zaštitu podnošenjem tužbe sudu mjerodavno je kada je zahtjev za zaštitu prvi puta predan na poštu preporučeno. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-3095/12-2, od 14. II. 2013.

*

Vođenje radnog spora povodom odluke o prestanku radnog odnosa nema suspenzivno djelovanje na prestanak prava iz radnog odnosa (odjava obveznog zdravstvenog osiguranja). Vrhovni sud Republike Hrvatske Gž 4/00 od 21.11.2000.

*

Tužitelj nema pravo na naknadu troškova koje je imao prije pokretanja parničnog postupka, povodom zahtjeva za mirno rješenje spora, ukoliko se zahtjev za koji se traži naknada troškova, ne odnosi na pravni odnos iz sudske nadležnosti, budući se potraživanje naplate poreza i doprinosa iz plaća ne može potraživati u parničnom postupku već se isto provodi na način propisan Općim poreznim zakonom.   Županijski sud u Varaždinu, Gž. 686/09-2 od 25.XI.2009.

*

Zahtjev za vraćanje na rad zbog nedopuštenog otkaza radnik treba postaviti u parnici kojom osporava dopuštenost otkaza ugovora o radu. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 692/2007-2 od 7.5.2008.

*

U sudskom sporu u kojem radnik traži zaštitu protiv odluke o otkazu ugovora o radu sadržaj postavljenog zahtjeva, koji glasi na poništenje te odluke umjesto na utvrđenje njene nedopuštenosti, sam po sebi nije razlog za uskratu (odbijanje) zatražene sudske zaštite ako je sud utvrdio nepostojanje pretpostavki od kojih inače ovisi dopuštenost (zakonitost) otkaza. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-458/13-2, od 7. III. 2013.

*

Sud će odbaciti tužbu tužitelja kojom traži utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu ukoliko tužitelj nije tražio zaštitu svojih prava kod poslodavca u roku od 15 dana od dana kada mu je uručena zaključena radna knjižica (odnosno od saznanja da mu je povrijeđeno pravo iz radnog odnosa), time da će u tom slučaju sud ujedno i odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom kojim traži naknadu štete zbog nezakonitog otkaza.   Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1009/09-2 od 09.X.2009.

*

Poslodavac nije u obvezi propise o radnim odnosima dostaviti osobno radniku. VSRH Rev 1810/2001.

*

Kad je poslodavac donio odluku o nepravovremeno podnesenom zahtjevu za zaštitu prava omogućio je time radniku da u daljnjem roku od 15 dana od dostave te odluke podnese tužbu, pa nema osnove za odbacivanje tužbe. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 268/2004-2 od 1.6.2005.

*

Opoziv odluke o otkazu ugovora o radu koji je uslijedio nakon podnošenja tužbe kojom se zahtijeva utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu, tužbu ne čini nedopuštenom i nije razlog za njezino odbacivanje, već se o tužbi treba meritorno odlučiti. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 103/2009-2 od 11.6.2009.

*

Smatra se da je radnica pravovremeno uputila poslodavcu zahtjev za zaštitu prava ukoliko je isti dostavila poslodavcu preporučenom pošiljkom, bez obzira što je poslodavac primitak istog onemogućio na način da nije preuzeo pošiljku sukladno obavijesti pismonoše.   Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1637/08-2 od 23.XII.2008.

*

Zahtjev za vraćanje na rad zbog nedopuštenog otkaza radnik treba postaviti u parnici kojom osporava dopuštenost otkaza ugovora o radu. VSRH Revr 692/2007-2.

*

“Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da se poništi upozorenje tuženika upućeno tužitelju o njegovim obvezama iz radnog odnosa i mogućnost otkaza. Prema odredbi čl. 126. ZR-a zaposlenik ima pravo na sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa ako mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa. Pismenim upozorenjem na obveze iz radnog odnosa u smislu odredbe čl. 110. st. 1. ZR-a još nije povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa tužitelja jer se radi o obveznom ponašanju poslodavca u postupku prije redovitog otkazivanja. Stoga protiv navedene odluke radnik nema pravo na sudsku zaštitu u smislu odredbe čl. 126. ZR-a. Takvo će pravo imati (tek) protiv odluke o otkazu ugovora o radu. Budući da ne postoji zakonska osnova za meritorno odlučivanje o pravilnosti navedenog upozorenja, valjalo je primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (“NN” 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje: ZPP) u svezi sa čl. 16. ZPP-a zbog počinjene bitne povrede odredbe čl. 354. st. 2. toč. 3. istog Zakona ukinuti pobijanu presudu i odbaciti tužbu (čl. 369. st. 2. ZPP).” ŽS Zg Gž 8274/2001.

*

Nije ostvaren otkazni razlog neopravdanog izostanka s posla ukoliko je radnik bio pritvoren aktom nadležne sudbene vlasti a poslodavac je od strane radnika bio upoznat da mu je određen pritvor te zbog istoga nije došlo do negativnog utjecaja na odvijanje radnog procesa kod poslodavca. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 651/09-2 od 02.VI.2009.

*

Kada je poslodavac radniku dao usmeni otkaz ugovora o radu, te radnik nakon što mu je priopćena odluka o otkazu više nije dolazio na posao, već je tražio da mu se dostavi pisana odluka o otkazu, isti je imao pravo u roku od 15 dana od dana saznanja za povrijeđeno pravo zatražiti zaštitu povrijeđenog prava kod poslodavca, pa ko mu poslodavac ne bi u tom roku udovoljio traženju, u daljnjem roku od 15 dana zatražiti sudsku zaštitu. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 265/2011-2 od 8.2.2012.

*

Da bi sud odredio privremenu mjeru – privremeno vraćanje radnika na rad, potrebno je da utvrdi da je određivanje te mjere nužno za uzdržavanje radnika i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, time da se u tom slučaju radi isključivo o troškovima uzdržavanja radnika, kao i osoba koje je on po zakonu dužan uzdržavati, dok eventualne druge redovne obveze radnika (kredit, stambene štednje, dodatno mirovinsko osiguranje) ne mogu biti od značaja za ocjenu ispunjenja pretpostavki za određivanje privremene mjere, niti mogu utjecati na visinu određene naknade. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 995/09-2 od 07.X.2009.

*

Sud nije ovlašten odlučivati o zahtjevu za sudski raskid ugovora o radu i naknadi štete ukoliko tužiteljica ne pobija odluku o otkazu ugovora o radu te ako dopuštenost otkaza ugovora o radu nije predmet spora.   Županijski sud u Varaždinu, Gž. 789/09-2 od 31.VIII.2009.

*

Sud može odbiti tužbeni zahtjev za vraćanje na rad iako nije pravomoćno odlučeno o prestanku radnog odnosa kada radnik i u slučaju da je ta odluka nezakonita ne bi imao pravo vratiti se na rad budući da su u međuvremenu ispunjene pretpostavke za prestanak radnog odnosa navršenjem 65 godina života i 20 godina staža. VSRH Rev 3008/2000-2.

*

U postupku radi ostvarivanja pravne zaštite od nezakonitog otkaza, radnik može zahtijevati utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu isključivo u smislu odredbe čl. 133. Zakona o radu, iz razloga što nema osnove za primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima u pogledu razloga relativne ništavosti. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 310/09-2 od 23.III.2009.

*

Kandidat koji nije odabran na natječaju, odnosno kojeg poslodavac nije primio u radni odnos, nema pravo sudskim putem ostvariti zaštitu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 327/09-2 od 16. III.2009.