Pravo na razvrgnuće

Članak 142.

(1) Razvrgnuće može zahtijevati svaki sunas­­ljednik.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva.

(3) Ništava je oporučite­­ljeva odredba kojom zabra­­njuje nas­­ljednicima da ikad razvrgnu zajednicu.

(4) Razvrgnuće se provodi uz odgovarajuću primjenu pravila o razvrgnuću suvlasništva i učincima razvrgnuća, ako oporukom ili ovim Zakonom nije što posebno određeno.

 

SUDSKA PRAKSA

__________________________________________________________________

*

U temeljito i zakonito provedenom postupku sukladno čl. 7. i 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP), sud prvog stupnja je raspravio i utvrdio da tužiteljica prilikom gradnje kuće, nije stekla nikakav suvlasnički dio, kao ni njezina kćerka odnosno njezin zet, jer nije prilikom izgradnje unijela svoja sredstva prilikom gradnje nove kuće, odnosno navedenih objekata, već je samo svojim radom pomagala u izgradnji, a time nije mogla steći stvarno pravo, odnosno suvlasnički dio udjela. Osim toga, sud prvog stupanja je zauzeo stajalište da je tužiteljica zapravo pokrenula vlasničku parnicu, a ne nasljedničko-pravnu parnicu, a valja napomenuti da se u nasljedničko-pravnoj parnici ne može raspravljati o vlasnički zahtjevima, već samo o nasljedno-pravnim zahtjevima. Osim toga, izdvajanje iz ostavine može biti samo u korist potomaka koji su s ostaviteljem privređivali, a tužiteljica nije potomak ostavitelja, pa je radi toga zauzeto stajalište da tužbeni zahtjev nije osnovan.” ŽS Vž Gž 337/2003-2