Članak 186.a
Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se podnosi nadležnom državnom odvjetništvu, sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu. Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, ono će zahtjev dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu uz obavijest stranci.
Podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. zastarijevanje zastaje.
Nagodba postignuta između podnositelja zahtjeva i Državnog odvjetništva, po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, ima svojstvo ovršnosti.
Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu.
Sud će odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.
Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu ili nekom drugom tijelu.
Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući način će se primjenjivati i u slučajevima u kojima Republika Hrvatska namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Kad osoba iz stavka 8. ovoga članka nagodbom preuzima obvezu prema Republici Hrvatskoj, takva nagodba je ovršna isprava kada dužnik ovjeri svoj potpis. Kada Republika Hrvatska nagodbom preuzima obvezu prema drugoj stranci, takva je nagodba ovršna isprava kada je potpiše ovlaštena osoba u nadležnom državnom odvjetništvu i kada se njezin potpis ovjeri pečatom toga državnog odvjetništva.
Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora zatražiti od suda da, primjenjujući na odgovarajući način odredbe ovog Zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora. Te dokaze može izvesti i sudski savjetnik, a imaju isto značenje kao dokazi izvedeni u postupku osiguranja dokaza.
______________________________________________________________
U Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05. i 02/07.), u članku 186.a stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se, ranije su glasili:
Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora.
Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, smatrat će se da je podnesen nadležnom državnom odvjetništvu istekom roka od osam dana.
Podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. prekida se zastarijevanje.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 84/2008.
______________________________________________________________
______________________________________________________________
U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst), u članku 186.a stavku 6. brojka: “2” zamjenjuje se brojkom: “5”.
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.
______________________________________________________________
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
*
U upravnom sporu primjenjuje se odredba Zakona o parničnom postupku kojom je propisano da ukoliko stranka podnosi tužbu protiv Republike Hrvatske da je ista dužna prethodno obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 190/09-6 od 28.V.2009.
*
Ako je tuženik Republika Hrvatska, sud je dužan prilikom prethodnog ispitivanja tužbe utvrditi je li tužitelj postupio u skladu s odredbom čl. 186.a ZPP-a, budući da je to procesna pretpostavka temeljem koje je sud dužan odbaciti tužbu kao nedopuštenu. ŽS u Varaždinu, Gž 1469/06 od 20.12.2006.
*
Kad je rješenjem stečajnog suca osporavatelj tražbine upućen na parnicu, koju mora pokrenuti u prekluzivnom roku od osam dana od primitka rješenja o upućivanju na parnicu, dopušteno je podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske iako se tužitelj prethodno nije obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 4094/09 od 30.12.2010. (TS Split P-1592/08 od 9.3.2009.)
*
Kad sud u ovršnom postupku uputi stranku na pokretanje parnice protiv Republike Hrvatske u roku iz čl. 56. st. 1. Ovršnog zakona radi utvrđenja da ovrha nije dopuštena, tada ne dolazi do primjene odredba čl. 186.a Zakona o parničnom postupku. Županijski sud u Koprivnici Gž 306/2008-2 od 29.1.2009.
*
Rok u kojem (šest mjeseci) je poslodavac ovlašten regresno potraživati od svoga radnika trošak popravljanja štete prouzročene trećoj osobi nije prekluzivni rok propisan za podnošenje tužbe sudu, već je to rok materijalno pravne prirode – rok zastare, pa stoga kada namjerava utužiti navedenu tražbinu Republika Hrvatska se je dužna prethodno svome radniku obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora.
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2779/2012-2, od 20. II. 2014. godine
*
Kad je sporno je li se tužitelj prije podnošenja tužbe protiv Republike Hrvatske obratio državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, sud ne može donijeti odgovarajuću odluku, a da prethodno ne raspravi postoji li navedena procesna pretpostavka. VS, Rev 971/2007-2 od 24.10.2007.
*
Tuženik koji namjerava podnijeti protutužbu protiv Republike Hrvatske dužan je prije podnošenja protutužbe obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora.
VTS RH, Pž-6360/09 od 4.rujna 2012. (TS Karlovac, P-395/08 od 11.rujna 2009.)
*
Kad se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske prije podnošenja tužbe obratila državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a nakon podnošenja tužbu preinači povećanjem tužbenog zahtjeva, ne postoji dužnost podnošenja novog zahtjeva za mirno rješenje spora. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 140/2010-2 od 9.11.2011.
*
Navedena zakonska odredba ne primjenjuje se na tužbe koje su podnesene prije 1.12.2003. godine. VS, Revr 286/04 od 15.9.2004.
*
Kad je rješenjem stečajnog suca osporavatelj tražbine upućen na parnicu, koju mora pokrenuti u prekluzivnom roku od osam dana od primitka rješenja o upućivanju na parnicu, dopušteno je podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske iako se tužitelj prethodno nije obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora.
VTS RH, Pž-4094/09 od 30.prosinca 2010. (TS Split P-1592/08 od 9.ožujka.)
*
Podnošenje zahtjeva tužitelja ministarstvu obrane radi izvansudskog rješenja spora ne može supstituirati obvezu obraćanja nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Obveza obraćanja državnom odvjetništvu je procesna pretpostavka za podnošenje tužbe i mora biti izvršena u trenutku kada je tužba podnijeta. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 373/2004-2 od 3.2.2005.
*
Nije se ostvarila procesna pretpostavka za podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske kad se tužitelj prethodno obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora Ministarstvu obrane umjesto nadležnom državnom odvjetništvu. VS, Revr 466/04 od 10.11.2004.
*
Do prekida (sada zastoja) zastarijevanja tražbine dolazi podnošenjem zahtjeva nadležnom državnom odvjetništvu za mirno rješenje spora, a ne tek podnošenjem tužbe sudu.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 343/2006-3 od 9.1.2008.
*
čl.186.a st.8.
Svrha je podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora izbjegavanje vođenja spornog (parničnog) sudskog postupka, pa stoga kada je pokrenutoj parnici (za ispravak upisa) između istih stranaka prethodio izvanparnični zemljišnoknjižni (pojedinačni ispravni) postupak, u kojem su stranke bile u mogućnosti mirno (nagodbom) riješiti konkretno sporno pitanje, tada za dopustivost podnesene tužbe nije bilo potrebno protivnoj stranci podnositi zahtjev za mirno rješenje spora. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1364/12-3, od 28. I. 2013.
*
Odredba članka 186.a ZPP-a primjenjuje se i u radnim sporovima. VS, Revr 118/05 od 29.6.2005.
*
Obraćanje državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora treba biti učinjeno u pisanom obliku.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 456/2008-2 od 22.4.2009.
*
Tuženik koji namjerava podnijeti protutužbu protiv Republike Hrvatske dužan je prije podnošenja protutužbe obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora.
VTS RH, Pž-6360/09 od 4.rujna 2012. (TS Karlovac, P-395/08 od 11.rujna 2009.)
*
Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske mora se prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Propusti li to učiniti, njemu će tužbu sud odbaciti bez obzira na to što se ona prethodno obratila upravnom tijelu. VS, Rev 520/07 od 3.10.2007.
*
Čl. 186. a. st. 3.
Podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora dolazi do zastoja zastarijevanja.
„Prema ocjeni ovoga suda tužitelj je za štetu saznao u vrijeme podnošenja prijedloga za mirno rješenje spora upućenog tuženiku u svezi plaćanja doprinosa i poreza na iznos razlike plaće utvrđen nagodbom sklopljenom između stranaka 4. srpnja 2005.g., dakle, 22. svibnja 2007.g. pa trogodišnji zastarni rok istječe 22. svibnja 2010.g. Objektivni zastarni rok istječe 2. travnja 2009.g. međutim, tužitelj je 22. siječnja 2009.g. podnio tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora, dakle, prije proteka roka od pet godina, a podnošenjem tog zahtjeva došlo je do zastoja zastarijevanja, sukladno odredbi čl. 186.a. st. 3. Zakona o parničnom postupku. Prema tome, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da je podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora došlo do prekida zastare jer je zahtjev tužitelja podnesen nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN. 84/08), koji je stupio na snagu 1. listopada 2008.g., kojim je izmijenjena odredba čl. 186.a. ZPP-a, a i ovaj postupak je pokrenut nakon stupanja na snagu tog zakona. Prema odredbi čl. 186.a. st. 5. ZPP-a podnositelj zahtjeva ovlašten je podnijeti tužbu nadležnom sudu ako zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od 3 mjeseca od njegova podnošenja. Tužitelj je tužbu prvostupanjskom sudu podnio putem preporučene poštanske pošiljke 24. travnja 2009.g. pa se u smislu odredbe čl. 113. st. 2. ZPP-a taj dan smatra danom predaje tužbe prvostupanjskom sudu. Podnošenjem tužbe prvostupanjskom sudu došlo je do prekida zastare u smislu odredbe čl. 241. ZOO, pa imajući u vidu da je podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora došlo do zastoja zastarijevanja, a nakon toga do prekida zastare (podnošenjem tužbe), ocjena je i ovoga suda da nije nastupila zastara potraživanja tužitelja, slijedom čega je prvostupanjski sud, bez obzira na razloge navedene u obrazloženju, prigovor tuženika ocijenio neosnovanim.”
Županijski sud u Varaždinu, 15 Gž.1038/10-2 od 14. ožujka 2011.
*
Do prekida (sada zastoja) zastarijevanja tražbine dolazi podnošenjem zahtjeva nadležnom odvjetništvu za mirno rješenje spora, a ne tek podnošenjem tužbe sudu. VS, Rev 343/2006-3 od 9.1.2008.
*
Kad je sporno je li se tužitelj prije donošenja tužbe protiv Republike Hrvatske obratio državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, sud ne može donijeti odgovarajuću odluku, a da prethodno ne raspravi postoji li navedena procesna pretpostavka. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 971/2007-2 od 24.10.2007.
*
Kada se u postupku koji se vodi radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe na predmetu ovrhe utvrdi da je ovršni postupak iz kojeg je tužitelj upućen na parnicu obustavljen smatra se da tužitelj u tom slučaju više nema pravni interes za tužbu na utvrđenje i takav tužbeni zahtjev je potrebno odbaciti.
“Sud prvog stupnja utvrdio je da je na ovu parnicu tužiteljica upućena rješenjem istog suda pod brojem Ovr-336/98. od 2, studenoga 1998. godine. Tijekom ovršnog postupka, kao i tijekom ovog postupka, tužiteljica tvrdi da su pokretnine koje su bile predmet ovog postupka njezino vlasništvo te da ne mogu biti predmetom ovrhe u spisu Ovr-336/98.. Nadalje, sud prvog stupnja poklanjajući vjeru iskazu I. tužene, koja je u svojem iskazu tvrdila da tužiteljica nije bila vlasnica spornih pokretnina, a čije navode su potvrdili i podaci iz pravomoćne presude broj P.683/94. utvrđuje da tužiteljica nije vlasnica popisanih i zaplijenjenih pokretnina. Nadalje, sud prvog stupnja također utvrđuje da je pravomoćnim rješenjem istog suda broj Ovr.336/98. od 30. travnja 1999. godine ovršni postupak obustavljen, a predmetom ovršnog postupka bile su upravo sporne pokretnine u ovom postupku. Iz tih razloga sud prvog stupnja tužbeni zahtjev tužiteljice odbio je u cijelosti.
U svojoj žalbi tužiteljica u bitnom analizira činjenična utvrđenja suda prvog stupnja tvrdeći da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje, te da je iz tih razloga presuda suda prvog stupnja nije pravilna. Ne upuštajući se u ocjenu činjeničnih utvrđenja suda prvog stupnja u pogledu vlasništva spornih nekretnina, protivno tvrdnjama iz žalbe po ocjeni ovog suda, sud prvog stupnja je pravilno odlučio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice i to iz razloga jer je utvrđeno da je ovršni postupak broj Ovr.336/98., u kojem ovršnom postupku je tužiteljica upućena na ovu parnicu, obustavljen, zbog čega tužiteljica više nema pravni interes za utvrđenje da je nedopustiva ovrha na spornim pokretninama jer one više nisu predmet ovrhe.” ŽS Koprivnica, Gž 1177/99, 09.03.2000.
*
U slučaju kada je tužba protiv Republike Hrvatske podnesena prije isteka roka od tri mjeseca iz čl. 186.a st. 5. ZPP-a, sud će odbaciti tužbu u bilo kojem stadiju postupka, čak i kada je cijeli dokazni postupak proveden. ŽS u Koprivnici, Gž 1512/07 od 13.9.2007.
*
Obraćanje državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora treba biti učinjeno u pisanom obliku. VS, Rev 456/2008-2 od 22.4.2009.