Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih obroka

Članak 201.

(1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka.

(3) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku.

(4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 200. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.

SUDSKA PRAKSA

____________________________________________________________

*

Postupak prisilne naplate od ovršenikova poslodavca onih iznosa koje je propustio obustaviti od ovršenikove plaće, pretpostavlja postojanje sudskog ovršnog postupka protiv ovršenika te ne postupanje njegova poslodavca po rješenju o ovrsi koje je donio sud, pa stoga nema mjesta pokretanju ovog postupka protiv poslodavca kod izvan sudske ovrhe na temelju ovršenikova pristanka o zapljeni njegove plaće. (ŽS Bj Gž-1301/11-2 od 2. 6. 2011.) 

*

Na dospjele iznose plaće čija je isplata izvršena sa zakašnjenjem zaposleniku pripada pravo na zatezne kamate.   Rev 75/1994-2

*

Rješenje ovršnog suda, kojim se poslodavcu ovršenika nalaže da ovrhovoditelju plati sve ono što je propustio obustaviti od ovršenikove plaće temeljem dostavljenog mu rješenja o ovrsi, ima pravni značaj ovršne isprave, pa ovršni sud prije njegova donošenja mora poslodavcu ovršenika omogućiti očitovanje o ovrhovoditeljevom konkretno postavljenom zahtjevu za isplatu. (ŽS BJ Gž-1306/10-2 od 26. 11. 2010.)

*

Ovrhovoditelj koji je u ovršnom postupku predložio da sud naloži ovršenikovu poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi, ne može u posebnom parničnom postupku radi naknade štete podnijeti isti takav zahtjev. (Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž-3438/08 od 2.1.2009.)

*

To konkretno znači da ovrhovoditelj može predložiti sudu da – u posebnom incidentalnom kognicijskom postupku u okviru ovršnog postupka – rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi. Taj prijedlog, koji bi sadržajno trebao korespondirati kondemnatornoj tužbi, može se podnijeti do završetka ovršnog postupka, a žalba protiv takvog rješenja ima suspenzivno djelovanje (čl. 186. ZPP-a u vezi s čl. 177. st. 3. OZ-a/96). Tek nakon što navedeno rješenje postane pravomoćno, ovrhovoditelj može u istom ovršnom postupku (ili u posebnom ovršnom postupku) zatražiti ovrhu izravno protiv poslodavca. Ukoliko ovrhovoditelj tu zakonsku mogućnost iskoristi u istom ovršnom postupku, tada se radi se o specifičnom adhezijskom ovršnom postupku. S obzirom na žalbene navode ovrhovoditelja, napominje se kako se ovrha u tom slučaju provodi protiv poslodavca koji time i sam postaje ovršenik (a ne protiv ovršenika kao njegovog vjerovnika, za kojeg je poslodavac propustio obustaviti i isplatiti sve obroke prema rješenju o ovrsi). Zbog toga se, kako to pogrešno smatra žalitelj, ne radi o istom ovršeniku niti se radi o novom sredstvu ili predmetu ovrhu u smislu odredbe čl. 5. OZ-a. (VTSRH Pž-7128/08-3 od: 28.1.2009)