Štrajk i štrajk solidarnosti

Članak 205.

(1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća.

(2) U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati kojima je u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora.

(3) Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira.

(4) Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja kada je takav postupak predviđen ovim Zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.

(5) Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva dana od dana početka štrajka u čiju se potporu organizira.

(6) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja.

SUDSKA PRAKSA

__________________________________________________________________

*

Ne može se provoditi prethodni postupak organiziranja štrajka prije nego što su prema važećem zakonu ostvareni razlozi za štrajk, zbog kojih se štrajk poduzima neovisno o tome što se sam štrajk provodio u vrijeme kada su zbog izmijenjenih propisa predviđeni ti razlozi za štrajk (neisplata plaće). Vrhovni sud Republike Hrvatske Gž 11/01 od 17.7.2001.

*

Za prestanak štrajka bitno je da je on faktično prestao a pravni učinci prestanka štrajka prema poslodavcu djeluju od trenutka kad je on upoznat s prestankom štrajka. Vrhovni sud Republike Hrvatske Gž 4/2003-2 od 7.5.2003.

*

Nezakonit je štrajk započet prije okončanja postupka mirenja. Vrhovni sud Republike Hrvatske Gž 9/01 od 15.5.2001.

*

Ne može se provoditi prethodni postupak organiziranja štrajka prije nego što su prema važećem zakonu ostvareni razlozi za štrajk, zbog kojih se štrajk poduzima neovisno o tome što se sam štrajk provodio u vrijeme kada su zbog izmijenjenih propisa predviđeni ti razlozi za štrajk (neisplata plaća). VSRH Gž 11/2001.

*

Štrajk poduzet bez najave poslodavcu, bez provedenog postupka mirenja i bez objavljivanja pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati, nezakonito je poduzet štrajk. VSRH Gž 6/1998.

*

“U ovom predmetu utvrđeno je da su tuženi poduzeli štrajk u cilju ostvarenja pojedinačnih prava iz radnog odnosa. Radi se o pojedinačnim pravima, bez obzira na to što je u pitanju povreda prava većeg broja zaposlenika. Za zaštitu pojedinačnih prava iz radnog odnosa osigurana je sudska zaštita (st. 1. čl. 126. Zakona o radu). Iz izloženog slijedi da su tuženi štrajk poduzeli iz zakonom nedopuštenih razloga i zato je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je štrajk nezakonit, za koje utvrđenje na strani tužitelja postoji pravni interes jer poduzeti štrajk iz zakonom nedopuštenih razloga ugrožava imovinske interese tužitelja.” VSRH Gž 3/1997.

*

Akcija zaposlenika može imati karakter štrajka i u situaciji kad rad nije u cijelosti prekinut. VSRH Gž 16/2000.

*

Kad dopis o najavi štrajka nije dostavljen zbog ponašanja poslodavca, ne može se zaključiti da organizator štrajka ne bi ispunio svoju obvezu najave štrajka, neovisno o tome da li najavu dostavlja u pisanom obliku putem pošte ili istu želi dostaviti u pisanom obliku putem svojih predstavnika u poslovnim prostorijama poslodavca. VSRH Gž 24/2006-2.