Stečajni zakon – Članak 206 (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Ako vjerovnik stečajne mase podnese prijedlog za ovrhu radi naplate obveza stečajne mase nakon što je stečajni upravitelj prijavio nedostatnost stečajne mase, takav prijedlog treba odbaciti kao nedopušten, jer u ovom stadiju stečajnog postupka ovrha protiv stečajnog dužnika više nije dopuštena.
Iz spisa proizlazi da je ovrhovoditelj 16.travnja 2010 godine podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave, presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-1152/07 od 26.lipnja 2008 godine, potvrđene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5924/08 od 12.siječnja 2010 godine, koji prijedlog je prvostupanjski sud odbacio budući da je stečajni upravitelj 4.prosinca 2009 godine prijavio nedostatnost stečajne mase u stečajnom postupku.
U konkretnom slučaju nije sporno da je stečajni upravitelj stečajnog dužnika 4.prosinca 2009 godine prijavio nedostatnost stečajne mase u stečajnom postupku, kao i da je prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnesen prvostupanjskom sudu nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase.
Pravilno je pravno stajalište prvostupanjskog suda da u slučaju kada stečajni upravitelj stečajnog dužnika podnese prijavu stečajnom sucu o nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje dospjelih obveza stečajne mase, više nije dopuštena ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz čl. 205. SZ-a, a kako je to propisano odredbom čl. 206. SZ-a.
Naime, budući da je ovrhovoditelj u odnosu na predmetno potraživanje koje je nastojao prisilno ostvariti u ovom ovršnom postupku vjerovnik stečajne mase, to nakon podnošenja prijave stečajnog upravitelja o nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje obveza stečajne mase, ovrha više nije dopuštena. To znači da u slučaju kada vjerovnik stečajne mase nakon podnošenja prijave nedostatnosti stečajne mase podnese ovršni prijedlog, ovršni sud taj prijedlog vjerovnika stečajne mase – ovrhovoditelja mora odbaciti, a što je u konkretnom predmetu učinio prvostupanjski sud.
Osim toga, odredbu čl. 206. SZ-a treba primijeniti i u slučaju obustave zbog nedostatnosti mase za pokriće troškova stečajnog postupka jer se do navedenog zaključka dolazi argumentom „manje je u većem“ ili u konkretnom slučaju primjerenijem izrazu „uže je u širem“ kada se uzme u obzir da Stečajni zakon razlikuje dva slučaja obustave postupka zbog nedostatnosti stečajne mase – u užem (čl. 203. SZ-a) i širem (čl. 204. SZ-a) smislu.
Stoga neosnovano žaliteljica smatra da treba razlikovati dopustivost ovrhe radi naplate troškova stečajnog postupka od ovrhe radi naplate ostalih obveza stečajne mase.
U odnosu na žaliteljičin navod da je stečajni upravitelj nezakonito podnio prijavu nedostatnosti stečajne mase u stečajnom postupku na temelju koje je prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj St-13/02 od 10.ožujka 2010 godine obustavio i zaključio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, ističe se da navedeni razlozi ne mogu biti predmetom ispitivanja u ovom žalbenom postupku.
S obzirom na to da ovrhovoditelj razlozima svoje žalbe nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je na temelju odredbe čl. 380.t.2.ZPP-a u vezi s čl.19. OZ-a, odbiti njegovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
VTS RH, Pž-4070/10 od 16.srpnja 2010. (TS Split Ovr-376/10 od 4.svibnja 2010.)