Članak 215.
Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članku 212. toč. 1. do 5. ovog Zakona nastavit će se kad nasljednik ili skrbnik ostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.
Člankom 111. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. brojka: »4« zamijenjena je brojkom: »5«.
Člankom 111. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 2.
Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članku 212. točki 6. ovoga Zakona nastavit će se kad stranka koja se nalazila na području koje je zbog izvanrednih događaja odsječeno od suda preuzme postupak ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti pozove da to učini.
Člankom 111. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 3.
Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u članku 213. ovog Zakona, postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završi postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.
U svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti čim prestanu razlozi prekida.
Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku teći u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka rješenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama članka 142. ovog zakona.
______________________________________________________________
U Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08. i 123/08.), u članku 215. stavak 2. briše se. Dosadašnji stavci 3. do 7. postaju stavci 2. do 6., stavak 2. ranije je glasio:
U slučaju iz članka 214. stavka 3. ovoga Zakona smatrat će se da je postupak nastavljen dostavom rješenja o prekidu postupka i o oglašavanju suda nenadležnim stranci kojoj je kasnije dostavljen.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 57/2011.
______________________________________________________________
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
*
Nakon prekida parničnog postupka do kojega je došlo temeljem zakona, u smislu čl. 212. st. 1. t. 4. Zakona o parničnom postupku, budući da je stranka koja je pravna osoba prestala postojati, postupak se može nastaviti tek ako postoji univerzalni pravni sljednik takve stranke. Ako sud utvrdi da ne postoji univerzalni pravni sljednik stranke, obustavit će postupak, analognom primjenom čl. 215.b Zakona o parničnom postupku. ŽS u Virovitici, Gž 908/04 od 1.10.2004.
*
Općinski sud u Zagrebu rješenjem od 29. lipnja 2001. godine broj XXXX-P-11209/99 oglasio se stvarno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu i po pravomoćnosti rješenja predmet ustupio Trgovačkom sudu u Zagrebu, a iz razloga što je nad tužiteljem otvoren stečaj.
Trgovački sud u Zagrebu svojim dopisom od 29. siječnja 2002. godine broj V-P-421/2002 izaziva sukob jer smatra da je Općinski sud preuranio s donošenjem rješenja kojim se oglasio stvarno nenadležnim, jer je Općinski sud mogao donijeti samo rješenje o prekidu postupka, a tek nakon što se za to steknu uvjeti rješenje o nastavku postupka, nakon čega se mogao oglasiti stvarno nenadležnim (čl. 212. i 215. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje ZPP).
Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Općinski sud u Zagrebu.
Budući je postupak prekinut po sili zakona jer je nad tužiteljem otvoren stečaj nakon što je postupak pokrenut pred Općinskim sudom u Zagrebu, to je Općinski sud trebao donijeti rješenje kojim se utvrđuje prekid postupka (čl. 218. st. 1. a u svezi s čl. 212. toč. 4. ZPP).
Za vrijeme trajanja prekida postupka Općinski sud u Zagrebu nije mogao poduzimati nikakve radnje, pa ni donijeti rješenje kojim se oglasio stvarno nenadležnim (čl. 214. st. 2. ZPP).
Tek kada se ispune uvjeti za nastavljanje postupka i donese rješenje o nastavljanju postupka općinski sud se mogao oglasiti stvarno nenadležnim i predmet ustupiti trgovačkom sudu (čl. 215. ZPP i 19. toč. 2. Zakona o sudovima – “Narodne novine”, broj 3/94, 100/96, 131/97 i 129/00).
Radi naprijed navedenog temeljem odredbe čl. 23. st. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci.
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Gr1-89/02-2
*
Članak 215. stavak 1.
U slučaju prekida parničnog postupka zbog smrti stranke sud će pozvati nasljednika da preuzme postupak tek kada rješenje o nasljeđivanju iza umrle stranke postane pravomoćno jer je tek tada poznato tko je naslijedio umrlu stranku. Županijski sud u Koprivnici Gž 2071/2009-2 od 14.1.2010.
*
Odredba čl. 179. st. 1. Stečajnog zakona (NN br. 44/96, 23/99) ne uređuje pitanje kada dolazi do nastavljanja postupka prekinutog otvaranjem stečajnog postupka. VS, Gr 761/01 od 3.4.2002. Članak 215. stavak 1.
*
Kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati u tijeku glavne rasprave, presuda se može donijeti samo u odnosu na njenog pravnog slijednika i to nakon nastavljanja postupka koji je bio po sili zakona prekinut prestankom postojanja stranke.
“Kada u tijeku parničnog postupka pravna osoba prestane postojati, po sili zakona dolazi do prekida postupka (čl. 212. toč. 3. ZPP) koji se nastavlja kada pravni slijednik pravne osobe preuzme postupak, ili kada ga sud na prijedlog protivne strane pozove da to učini (čl. 215. st. 1. ZPP).
Sukladno tome, budući je tuženik kao pravna osoba prestao postojati u tijeku glavne rasprave koja je prethodila donošenju nižestupanjskih presuda, presude su mogle biti donesene samo u odnosu na tuženikovog pravnog slijednika, a ne u odnosu na tuženika kao nepostojeću pravnu osobu, i to nakon nastavljanja prekinutog postupka, a ne u tijeku trajanja prekida.” VSRH, Rev 1079/00, 29.11.2000.
*
Budući da ostavina prelazi na nasljednike u trenutku smrti ostavitelja (čl. 135. ZN), to znači da zakonski nasljednici ulaze u prava i obveze ostavitelja samom činjenicom njegove smrti. Stoga bez obzira što nije doneseno rješenje o nasljeđivanju, sud može primjenom odredbe čl. 215. st. 1. ZPP donijeti rješenje kojim poziva zakonske nasljednike da preuzmu postupak.
Nakon donošenja pravomoćnog rješenja o ovrsi umire ovršenik, pa je ovršni sud ovlašten primjenom čl. 215 st. 1 ZPP-a (čl. 9 st. 1 OZ-a) na prijedlog ovrhovoditelja donijeti rješenje kojim se pozivaju zakonski nasljednici da preuzmu postupak. Činjenica što u vrijeme donošenja takvog rješenja nije doneseno rješenje o nasljeđivanju, ne isključuje primjenu odredbe čl. 215 st. 1 ZPP-a, jer zakonski nasljednici trenutkom smrti ostavitelja (ovršenika) ulaze u njegova prava i obveze, a rješenje o preuzimanju parnice predstavlja procesnopravnu odluku radi daljnjeg mogućeg vođenja (ovršnog) postupka.” ŽS Rijeka, Gž 1927/00, 30.08.2000.
*
Postupak prekinut zbog smrti stranke (a ne radi se o postupku o pravima koja ne prelaze na nasljednike) nastavlja se kada nasljednici preuzmu postupak.
Okolnost da nasljednici umrle stranke ne obavljaju gospodarsku djelatnost nema utjecaja na ustaljenu nadležnost trgovačkog suda pred kojim se postupak prije prekida vodio.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 2631/07 od 30.7.2007.