Način provedbe ovrhe

Članak 256.

(1) Ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine iz članka 255. ovoga Zakona provodi se tako da sudski ovršitelj, nakon što udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine, predaje nekretninu u posjed ovrhovoditelju.

(2) Ispražnjenju i predaji nekretnine može se pristupiti nakon proteka osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi ovršeniku i prije njegove pravomoćnosti. Ako se dostava ovršeniku nije mogla uredno obaviti na posljednjoj poznatoj adresi niti na način predviđen u odredbama članka 8. stavaka 1., 2. i 6. ovoga Zakona, sud će mu bez odgode postaviti privremenoga zastupnika, kojemu će se rješenje dostaviti.

(3) Ako je to potrebno, sud će protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izreći novčane kazne ili odrediti pritvor iz članka 16. ovoga Zakona.

(4) Na zahtjev suda policija i služba socijalne skrbi dužni su pružiti svu potrebnu pomoć u provedbi radnji iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Pri provedbi ovrhe primijenit će se odredbe članka 47. ovoga Zakona.

(6) Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe dužan je osigurati ovrhovoditelj na zahtjev sudskoga ovršitelja, koji ovrhovoditelju mora biti priopćen najkasnije osam dana prije provedbe ovrhe.

SUDSKA PRAKSA

____________________________________________________________

*

U odnosu na navode ovršenice kako je predmetnu nekretninu predala u posjed sinu te u posredni suposjed trećoj osobi pa da sukladno tome ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju ovršne isprave protiv nje tražiti ovrhu taj prigovor ne bi bio utemeljen jer okolnost što bi ovršenica predmetnu nekretninu predala u posjed trećoj osobi nikako ne može utjecati na činjenicu da je osnova ovog ovršnog postupka ovršna isprava u kojoj je naloženo ovršenici da nekretninu slobodnu od osoba i stvari preda u posjed ovrhovoditelju, a ne trećim osobama. (ŽS ZD Gž-152/14 od 24. 1. 2014.)

*

Kada je ovršenik u postupku provedbe ovrhe izjavio ovršitelju da ne može namiriti tražbinu radi koje se ovrha provodi, te je spriječio odvoz zaplijenjenih pokretnina tako što je zatvorio vrata dvorišta, u kojem se nalazio veliki pas, tada je na nedozvoljeni način ometao sudskog ovršitelja u radu i takvo se ponašanje ovršenika mora sankcionirati izricanjem novčanih kazni koje će sud izvršiti po službenoj dužnosti. Gž 639/2007-2

*

Ako ovršenik nakon što je provedena ovrha ispražnjenjem i predajom nekretnine, ponovno uđe u posjed te nekretnine, tada ovrhovoditelj ne može provesti ovrhu na temelju iste ovršne isprave, već je ovlašten pokrenuti novi parnični postupak u kojem će ishoditi novu ovršnu ispravu ili ima pravo na institut samopomoći u okviru zaštite posjeda. (ŽS Vž Gž-2359/13-2 od 13.1.2014.)

*

Nakon pravomoćnosti svog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će, ako nije nadležan za provedbu ovrhe, uputiti rješenje o ovrsi nadležnom sudu radi provedbe ovrhe. Gr1 38/2002-2

*

U ovršnom postupku koji se vodi radi predaje nekretnine u posjed ovrhovoditelju, ovršenik kao žalbeni razlog ne može isticati svoje pravo zadržanja nekretnine zbog nužnih i korisnih troškova koje je ulagao u nekretninu ovrhovoditelja. Ovršenik se ne može pozivati na čl. 164. st. 2. ZVDSP i na svoje pravo da stvar zadrži dok mu njegovi nužni i korsini troškovi ne budu naknađeni na to se trebao pozvati u parničnom postupku. (ŽS Kc Gž-1353/01)

*

Za određivanje i provedbu ovrhe na temelju javnobilježničke isprave stvarno je nadležan općinski sud. Gr1 353/2005-2