Članak 260.
Sud će odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili ih podnijeti i u pisanom obliku prije rasprave. Sud će odrediti rok za podnošenje nalaza i mišljenja koji ne može biti duži od 60 dana u pisanom obliku.
Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje.
Sud će dostaviti strankama pismeni nalaz i mišljenje najkasnije petnaest dana prije ročišta na kojem će se o njima raspravljati
Odredba članka 255. stavka 3. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način i kada vještak svoj nalaz i mišljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio.
Člankom 132. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.
______________________________________________________________
U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst), u članku 260. stavku 1. iza riječi: “mišljenja” dodaju se riječi: “koji ne može biti duži od 60 dana”.
Stavak 3. mijenja se, ranije je glasio:
Sud će, po mogućnosti, dostaviti strankama pisani nalaz i mišljenje prije ročišta na kojem će se o njima raspravljati.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.
______________________________________________________________
________ ** ________
Sud će u rješenju kojim se određuje vještačenje odrediti i način na koji će vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje. Vještak se može izjasniti neposredno na ročištu za glavnu raspravu ili u pismenoj formi.
Rok u kojem je vještak dužan dati sudu svoj nalaz sa mišljenjem je sudski rok i njegova dužina ovisi od složenosti predmeta vještačenja i od drugih objektivnih okolnosti (koje mogu biti i na strani vještaka).
Vještak mora obrazložiti nalaz i mišljenje a ukoliko oni nisu potpuni, vještak ih može naknadno dopuniti na zahtjev suda, na prijedlog stranaka, kao i samoinicijativno.
Zakon radi razliku između nalaza i mišljenja vještaka:
– u nalazu se daju osnovni podaci o predmetu vještačenja i pronađenom stanju,
– iz mišljenja vještaka treba se vidjeti na temelju kojih pravila nauke, vještine ili ispitivanja ponašanja je vještak izveo zaključak.
Ako vještak dostavi samo sudu svoj nalaz sa mišljenjem, on treba predati i primjerke za stranke, koje će sud odmah po prijemu dostaviti strankama, odnosno njihovim punomoćnicima, da bi se sa istim upoznali i pripremili eventualna pitanja vještaku i od njega tražili objašnjenja.
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
*
Nalaz i mišljenje kojeg je sudski vještak sačinio po zahtjevu stranke, a ne po rješenju suda, nema dokaznu snagu sudskog vještačkog nalaza, već on predstavlja privatnu ispravu koju sud, osim što je treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza, treba dostaviti protivnoj stranci da se očituje na taj nalaz.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Paž 6184/06 od 14.3.2007.
*
Vještak mora obrazložiti svoj nalaz i mišljenje usmeno na glavnoj raspravi, a sud može odlučiti da ga podnese i u pisanom obliku prije rasprave. Svrha je usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka da se time omogući strankama da se postavljanjem pitanja vještaku razjasne eventualne primjedbe na vještakov nalaz i mišljenje. VTSRH, Pž 2274/03 od 17.1.2006.
*
Nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji nije izrađen po nalogu suda, već ga je za potrebe postupka pribavila jedna od stranaka, nema dokaznu snagu sudskog vještačkog nalaza. Međutim, taj nalaz i mišljenje je privatna isprava koja također predstavlja valjano dokazno sredstvo koje sud treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza. VTS RH, Pž-7326/07 od 12.listopada 2010. (TS Split P-1306/06 od 11.rujna 2007.)
*
Stranci je onemogućeno raspravljanje pred sudom kada njeni prigovori na nalaz i mišljenje vještaka nisu dostavljeni vještaku, niti je on o njima saslušan na glavnoj raspravi. VS, Rev 54/07 od 5.9.2007.
BILJEŠKE
______________________________________________________________
*
Okolnost da vještak nije pozvan na raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja, ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka kad stranke nisu imale primjedbi ni pitanja u vezi s nalazom i mišljenjem koji je on pismeno podnio.
*
Vještak svoj nalaz i mišljenje daje usmeno na raspravi, a može i dati pismeno prije rasprave, dakle pismeno i usmeno na raspravi, ali ne i samo pismeno.
*
Kad je šteta nastala u prometnoj nezgodi u kojoj je sudjelovalo vozilo mobilizirano za potrebe HV potrebno je, s obzirom na sve okolnosti slučaja, ocijeniti radi li se o ratnoj šteti.
*
Nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji nije izrađen po nalogu suda je privatna isprava koja predstavlja dokazno sredstvo i sud ga ocjenjuje zajedno s ostalim dokazima.