Oblik oporuke kao pretpostavka valjanosti
Članak 29.
(1) Valjana je ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom.
(2) Svatko može u redovitim okolnostima oporučiti u bilo kojem od zakonom predviđenih oblika.
(3) Zbog nedostatka u obliku poništenje oporuke može zahtijevati nakon otvaranja nasljedstva samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je saznala za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglašenja oporuke. Rok od godinu dana ne može početi teći prije proglašenja oporuke.
SUDSKA PRAKSA
__________________________________________________________________
*
Prema odredbi članka 205. stavak 1. ZN sud kad utvrdi da je osoba koja je ostavila oporuku umrla i da je proglašena umrlom, otvoriti će njenu oporuku bez oštećenja pečata, pročitat će je i o tomu sastaviti zapisnik. Zapisnik o proglašenju oporuke prema odredbi članka 206. stavak 3. ZN potpisuju sudac, zapisničar i svjedoci. Iz navedenih odredbi ZN proizlazi da je proglašenje oporuke strogo formalna procesna radnja suca koja se obavlja obvezno na ročištu u prisutnosti dvaju punoljetnih građana, stim da toj procesnoj radnji mogu prisustvovati nasljednici, zapisničari i druge zainteresirane osobe. Zbog izloženoga, neformalno proglašenje oporuke koje obavi osoba koja nije ovlaštena da proglasi oporuku a to je i sudski pripravnik nema značenje proglašenja oporuke i “tako proglašenje oporuke” smatra se nepostojećim. Upravo zbog navedenoga i oporuku čiji je sadržaj objavljen nasljednicima od strane sudskog pripravnika mora proglasiti sudac na propisani način. Pritom valja istaknuti da obavljanje drugih procesnih radnji suca i istom ostavinskom postupku (uzimanje nasljedničke izjave i slično) ne konvalidira procesnu radnju “proglašenje oporuke” koju nije izvršio sudac. Kako se, dakle, priopćavanje sadržaja oporuke nasljednicima od strane sudskog pripavnika ne može izjednačiti sa službenim proglašenjem oporuke i izvršenim u skladu s odredbama ZN, to takvo saznanje za sadržaj oporuke nema učinak na započinjanje zastarnog roka koji se treba računati od akta proglašenja oporuke.” VSRH Rev 2062/1990
*
Rokovi u kojima se može tražiti poništenje oporuke zastarni su rokovi. VSRH Rev 2490/1999
*
Oporuka je jednostrana izjava volje iz kojeg razloga se na istu ne primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima koje normiraju pretpostavke za pobojnost odnosno poništaj ugovora. Županijski sud u Varaždinu, Gž.1205/07-2 od 01.IV.2008.
*
Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je neosnovan prigovor tužitelja glede nevaljanosti oblika oporuke. Naime, tužitelji opravdano ističu da oporuka «na sebi» nosi dva datuma. Jedan je datum 9. svibnja 1989.g., a nakon toga slijedi potpis oporučiteljice, a na dnu oporuke je napisan datum 8. svibnja 1989.g., a nakon teksta koji se odnosi na svjedoke, te ispod kojeg teksta su potpisi svjedoka. Ovo stoga što ovako napisani različiti datumi još uvijek ne predstavljaju bitnu manjkavost koja bi oporuku činila nevaljanom. Sud se nije upuštao u raspravljanje o tome zbog čega su na oporuci navedena dva datuma oporuke. Dopušta se mogućnost da se radi o grešci kod pisanja. Međutim, uz uvažavanje svih drugih relevantnih okolnosti koje su nesporno utvrđene, a to su da oporučiteljica zna čitati i pisati, da su svjedoci uredno potpisali oporuku, da je oporuka sačinjena i pročitana u prisutnosti svjedoka, da je oporuka potpisana u prisutnosti svjedoka od strane oporučiteljice, da je oporučiteljica oporuku prethodno pročitala, da je u trenutku sačinjenja oporuke oporučiteljica bila svjesna radnji koje obavlja, da je znala postupak i pravne posljedice sačinjenja oporuke (svjedoci iskazuju da im je osobno rekla kako zna o čemu se radi), te da na oporuci ne postoje nikakvi drugi elementi koji bi upućivali da bi oporuka bila precrtavana, tekstualno nadodavana ili brisana, svi prigovori tužitelja koji se odnose na valjanost sadržaja oporuke, te oblika oporuke ukazuju se neosnovanima, pa ih je sud valjano odbio. Prema tome, pravilan je činjenični i pravni zaključak prvostupanjskog suda da se radi o pismenoj oporuci pred svjedocima (testamentum alographum), dakle, o takvoj oporuci koju oporučitelju koji zna čitati i pisati netko drugi sastavi, a oporučitelj je vlastoručno potpiše u prisutnosti dvaju svjedoka izjavljujući pred njima da je to njegova oporuka. ŽS Gs Gž 292/2003-2
*
Poništenje oporuke zbog nedostatka oblika vezano je za rok od godine dana od saznanja za oporuku, a najduže deset godina od proglašenja oporuke. VSRH Rev 2816/1999-2
*
Zastarijevanje zahtjeva za poništenje oporuke zbog nedostatka oblika prekida se osporavanjem oporuke i ponovno teče po pravomoćnosti rješenja o prekidu ostavinskog postupka i upućivanju zakonskih nasljednika na parnicu. VSRH Rev 22/1992