DOKAZI I IZVOĐENJE DOKAZA
Opće odredbe
Članak 219.
Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
Sud može do zaključenja prethodnog postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rješenje spora, upozoriti stranke na njihovu dužnost iz stavka 1. ovoga članka, a osobito na potrebu iznošenja odlučnih činjenica i predlaganja određenih dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno.
______________________________________________________________
U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst), u članku 219. stavku 2. riječi: “tijekom postupka” zamjenjuju se riječima: “do zaključenja prethodnog postupka”.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.
______________________________________________________________
________ ** ________
Zakon propisuje obvezu stranaka da sudu iznesu sve činjenice i predlože dokaze, na temelju kojih će se utvrditi činjenično stanje. Ova je obveza ustanovljena jer pravilna primjena materijalnog prava ovisi, pored ostalog, i od pravilno utvrđenog činjeničnog stanja. Dakle, teret dokazivanja u parničnom postupku pada na stranke. Svaka od stranaka u postupku treba nastojati sudu pružiti dokaze na temelju kojih se mogu utvrditi činjenice važne za odluku. Prijedloge za izvođenje dokaza stranke mogu staviti u tužbi (čl. 186.), u odgovoru na tužbi (čl. 285.), na pripremnom ročištu (čl. 286.), u podnescima tijekom trajanja postupka (čl. 106.), na glavnoj raspravi (čl. 297.) i u žalbi ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parnićnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352.). Sud je ovlašten izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja.
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
*
Kad stranka nije predložila dokumentaciju na koju se poziva, sud nije povrijedio odredbe parničnog postupka time što nije izvršio uvid u tu dokumentaciju. VS, Gž 26/05 od 24.10.2005.
*
Stranka je dužna predložiti dokaze kojim dokazuje postojanje činjenice koju je iznijela tijekom postupka.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 7122/02 od 12.7.2005.
*
U parničnom postupku se ne smije kao dokaz koristiti snimku telefonskog razgovora načinjenu bez dopuštenja i znanja sudionika tog razgovora. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x 35/2009-2 od 18.3.2009.
*
Teret dokazivanja u parnici ne leži uvijek na tužitelju. Naprotiv, tužitelj je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik svojih navoda ili prigovora. VS, Rev 664/07 od 26.3.2008.
*
U parnici u kojoj tužitelj zahtijeva isplatu zateznih kamata sud treba utvrditi da je tuženik bio dužnik novčane obveze i da je tu obvezu ispunio sa zakašnjenjem. Sam obračun zateznih kamata i knjižne obavijesti ne dokazuju postojanje tih činjenica. Teret dokaza bio je na tužitelju.
»Prigovorom protiv rješenja o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave tuženik je određeno izjavio da ništa ne duguje vjerovniku. Prema tome kad tuženik ospori tužiteljevo potraživanje s naslova obračuna zateznih kamata u cijelosti, sam obračun zateznih kamata i knjižne obavijesti nisu dovoljni dokazi za osnovanost tužbenog zahtjeva. Na tužitelju je teret dokazivanja, kako za osnovanost, tako i za visinu zahtjeva, a prema odredbi čl. 218. Zakona o parničnom postupku. Utvrđenje postojanja obveze plaćanja zateznih kamata ne može se zasnivati na postojanju knjižnih obavijesti odnosno na obračunu zateznih kamata samog tužitelja. Prema odredbi čl. 277. Zakona o obveznim odnosima dužnik koji zakasni s plaćanjem svoje novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate. Prema tome, činjenična podloga za utvrđivanje osnovanosti zahtjeva je utvrđenje postojanja obveze tuženika za plaćanje novčanog iznosa i plaćanje sa zakašnjenjem. Kako u
postupku nisu dokazane ove pretpostavke za utvrđivanje osnovanosti zahtjeva, sud je pravilno primijenio materijalno pravo odbivši zahtjev tužitelja.«
VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, Pž-2391/93 od 29.03.1994.
*
Svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnje o postojanju činjenice koja je za nju povoljna.
Ako tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je tuženik potpisao nagodbu o podmirenju duga (čime bi priznao dug), a tuženik to poriče, na tužitelju je teret dokaza te činjenice. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1564/07 od 23.3.2007.
*
Kad su na ročištu održanim pred novim sucem stranke prihvatile njegovu odluku da se pročita spis a ne saslušavaju ponovno svjedoci koji su svoj iskaz dali prije pred drugim sucem, nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka time što je činjenično stanje utvrđeno na temelju tih iskaza. VS, Rev 664/07 od 26.3.2008.
*
Tužitelj je dužan predložiti izvođenje dokaza na kojima temelji svoj zahtjev. Sama obavijest koju je sačinio tužitelj nije dokaz kojim se može dokazati postojanje pravne osnove tužiteljevog potraživanja kao ni osnovanosti tužbenog zahtjeva. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 5092/04 od 28.12.2006.
*
Stranka koja je tijekom postupka iznijela tvrdnju o postojanju neke činjenice na kojoj zasniva svoje pravo ili prigovor, dužnika je ji predložiti dokaze kojim želi dokazati postojanje te činjenice.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 2198/04 od 14.9.2005.
*
Računi iz kojih nije vidljiv primitak robe kupcu ne predstavlja dokaz činjenice da je prodavatelj ispunio svoju ugovornu obvezu predaje stvari. VTSRH, Pž 7491/03 od 13.12.2006.
*
Kad sud smatra spornom činjeničnu tvrdnju stranke koju protivna stranka ne spori dužan je na to upozoriti stranke i pozvati ih da predlože dokaze s pomoću kojih će utvrditi opstojnost te činjenične tvrdnje. ŽS u Vukovaru, Gž 1380/04 od 6.10.2004.
*
Sudski vještak može primjenom svog stručnog znanja provjeriti pravilnost izračuna kamata, odnosno provjeriti pravilnost obračuna glavnoga duga, samo na temelju isprava koje tužitelj dostavi u spis i na koje se pozove tijekom postupka te na temelju činjeničnih navoda koje mora odrediti tužitelj.
Ako tužitelj nije iznio određene činjenične tvrdnje koje bi potkrijepio odgovarajućim dokazima, vještak ne bi mogao odgovoriti na pitanja koja su odlučna za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva, pa je u takvom slučaju sud pravilno odbio dokazni prijedlog za provođenje financijskog vještačenja.
VTS RH,Pž-4704/09 od 21.studenoga 2012. (TS Dubrovnik, P-264/08 od 1.lipnja 209.)
*
Je li ovisnik o drogama sposoban za rasuđivanje moguće je ocijeniti samo na temelju mišljenja vještaka odgovarajuće struke. Županijski sud u Splitu Gžp 80/2010 od 16.9.2010.
*
Stranka koja je tijekom postupka iznijela neku činjenicu koja njoj ide u prilog dužna je i predložiti izvođenje dokaza kojima bi dokazala postojanje te činjenice. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 5957/06 od 7.4.2009.