Dužnosti skrbnika
Članak 252.
(1) Skrbnik je dužan poduzimati mjere da se štićenik osposobi za samostalan život i rad, savjesno se brinuti o osobnim i imovinskim pravima i obvezama te o dobrobiti štićenika, a u skladu s odlukom o lišenju poslovne sposobnosti.
(2) Prije poduzimanja mjera zaštite osobe štićenika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je uvijek dužan razmotriti mišljenje, želje i osjećaje štićenika te ih uzeti u obzir, osim ako to nije u suprotnosti s dobrobiti štićenika.
(3) O poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga članka te eventualnim razlozima odbijanja želja štićenika skrbnik je dužan sastaviti bilješku kao sastavni dio izvješća o radu skrbnika.
(4) Skrbnik će nastojati punoljetnog štićenika uključiti u svakodnevni život i slobodne aktivnosti, ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima.
(5) O poduzetim mjerama iz stavka 4. ovoga članka skrbnik je dužan sastaviti bilješku kao sastavni dio izvješća o radu skrbnika.
SUDSKA PRAKSA
__________________________________________________________________
*
Ukoliko zakonska zastupnica mlljt. djeteta traži putem suda da otac mlljt. djeteta doprinosi uzdržavanju mlljt. djeteta, uz istodobno traženje da se ocu uskrati roditeljsko pravo, tada takav zahtjev ne predstavlja zahtjev za lišenje roditeljske skrbi u smislu odredbe čl. 114 st. 3 Obiteljskog zakona, već predstavlja zahtjev za uzdržavanje o kojem je sud ovlašten odlučivati u posebnom parničnom postupku temeljem odredbe čl. 300 st. 1 Obiteljskog zakona, a kojom odredbom je izmenu ostalog propisano da će sud donijeti odluku o uzdržavanju mlljt. djeteta i u drugim slučajevima odvojenog života roditelja. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1251/06-2 od 31.VIII.2006.
*
U slučaju kad se uzdržavanje određuje za maloljetnu ili punoljetnu djecu koja nisu sposobna za rad, početni dan za uzdržavanje je uvijek dan pokretanja bračnog spora, jer u bračnom sporu sud odlučuje po službenoj dužnosti o uzdržavanju. ŽS Sk Gž 1514/2001
*
“Osnovano je stoga, a što također neutemeljeno spori žalba, prvostupanjski sud utvrdio i visinu mjesečnih potreba mlljt. djece stranaka od 1.800,00 kn za svakog, jer iako prema podacima o prosječnim potrebama djeteta s obzirom na troškove života su te potrebe navedene u iznosu od 1.600,00 kn mjesečno (NN 106/03), to ne znači da se te potrebe, s obzirom na konkretne pojedinačne mogućnosti, ne mogu utvrditi i višima. To je, po ocjeni ovoga suda, a što je pravilno zaključio i prvostupanjski sud, slučaj doprinosa tuženika za uzdržavanje njegove mlljt. djece, jer njegove mogućnosti, a isto tako i mogućnosti tužiteljice kao majke, upućuju da se potrebe njihove mlljt. djece mogu utvrditi i u višem iznosu nego što su prosječne potrebe djece toga uzrasta, to stoga što su i iznadprosječne mogućnosti roditelja stranaka, koji su tada to dužni i omogućiti svojoj djeci. Naime, prema odredbi čl. 231 st. 1 Obiteljskog zakona (dalje: OBZ) sud u parnici u uzdržavanju utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, a nakon što u smislu odredbe čl. 231 st. 3 OBZ-a ocijeni mogućnosti uzdržavatelja uzimanjem u obzir svih njezinih primanja i stvarnih mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i zakonske obveze uzdržavanja, pa kada u smislu odredbe čl. 232 st. 1 OBZ-a uzme u obzir dob djeteta i potrebe za obrazovanje tada ima mogućnost u skladu sa st. 3 iste odredbe potrebe djeteta za uzdržavanjem utvrditi i u povećanom iznosu ako je to u skladu s povećanim mogućnostima pojedinog roditelja. U konkretnom slučaju, iz rečenih razloga, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio potrebe mlljt. djece u povećanom iznosu jer na to upućuju kako mogućnosti tuženika, tako i mogućnosti tužiteljice kao majke, dakle mogućnosti oba roditelja. Podaci o prosječnim potrebama za uzdržavanje nisu obvezatnog karaktera nego samo određuju okvir prosječnih potreba za djecu predškolskog i školskog uzrasta. Stoga su također neosnovane tvrdnje i protivne stanju predmeta o tome da tužiteljica ima novčani doprinos od 300,00 kn mjesečno, što je posljedica toga što je tuženik u žalbi pogrešno naveo da su potrebe djece 1.600,00 kn mjesečno, a to je pogrešno učinio, jer potpuno neosnovano smatra da se zbog podataka objavljenih u NN 106/03 ne mogu utvrditi i više potrebe mlljt. djece, ako za to ima osnova u utvrđenim mogućnostima roditelja, a što je upravo konkretan slučaj.” ŽS Vž Gž 33/2006-2
*
Tužba radi promjene odluke o uzdržavanju treba sadržavati određen zahtjev za povišenje doprinosa uzdržavanja, točno naznačenu raniju odluku o uzdržavanju i dosuđenom iznosu uzdržavanja, te iznos koji tužbenim zahtjevom traži, s time da tužbeni zahtjev treba biti postavljen kao kondemnatorni tužbeni zahtjev sa određenim glavničnim mjesečnim iznosima i sporednim potraživanjima, kako bi takav zahtjev, za slučaj njegovog prihvaćanja, bio ovršiv. ŽS Vž Gž 912/2006-2
*
Nadležni sud je dužan u bračnom sporu donijeti odluku o uzdržavanju djece ako o uzdržavanju već ranije nije odlučeno ili ako je o uzdržavanju već odlučeno, ukoliko ocijeni da izmijenjeno činjenično stanje opravdava novu odluku o uzdržavanju ili ako novu odluku o uzdržavanju zatraži stranka. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 687/07-2 od 28.VIII.2007.