Preinaka tužbe

Članak 190.

Tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu.

Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

Smatrat će se da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci.

Ako je parnični sud za preinačenu tužbu stvarno nenadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu, koji će, ako se tuženik protivi preinaci, riješiti je li preinaka dopuštena.

Na način predviđen u stavku 4. ovog članka postupit će se i kad po preinačenoj tužbi treba da sudi isti sud u drugom sastavu (članak 18.).

Kad sud dopusti preinaku tužbe, dužan je ostaviti tuženiku vrijeme potrebno da se može pripremiti za raspravljanje po preinačenoj tužbi, ako za to nije imao dovoljno vremena. Na isti način sud će postupiti ako tuženik koji se ne protivi preinaci zatraži da mu se ostavi potrebno vrijeme radi pripremanja

Ako je tužba preinačena na ročištu na kojem tuženik koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, sud neće odgoditi ročište, već će o preinaci odlučiti neovisno o tome što se tuženik nije izjasnio o preinaci.

Protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba.

______________________________________________________________

U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst), U članku 190. stavku 1. riječi: “glavne rasprave” zamjenjuju se riječima: “prethodnog postupka”.

Stavak 7. mijenja se, ranije je glasio:

Ako je tužba preinačena na ročištu na kojem tuženik nije prisutan, sud će odgoditi ročište i dostaviti tuženiku prijepis zapisnika s tog ročišta.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.

______________________________________________________________

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Isticanje tužbenog zahtjeva za utvrđenje da neki pravni odnos (koji je prije ili tijekom parnice postao sporan) postoji ili ne postoji te od čijeg postojanja ili nepostojanja ovisi odluka o sporu, ne smatra se preinakom tužbe.

Jedna od osnovnih pretpostavki za dosuđenje naknade izmakle koristi je postojanje objektivne vjerojatnost da bi oštećenik zaista stekao dobitak da u tome nije bio spriječen.

Osnovanost zahtjeva da se ukloni opasnost štete nezavisna je od zahtjeva za naknadu štete jer se za naknadu štete odgovara prema načelo subjektivne odgovornost, a tužba za zabranu daljeg vršenja štetne radnje može biti usmjerena i protiv osobe koja može biti u zabludi o nedopuštenosti njezine radnje.

VTS RH Pž-5955/07-3 od 01. listopada 2008.g.

*

Sud može dopustiti objektivnu preinaku tužbe i onda kada se tuženik tome protivi ako ocijeni da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

VTS RH, Pž-5455/08 od 28.studenog 2008. (TS Slavonski Brod P-241/07 od 14.srpnja 2008.)

*

Članak 190. st. 1.

Drugostupanjskom presudom potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži od tuženika isplatu 5,000.000 kn s naslova naknade štete kao i naknadu troška postupka te je ujedno tužitelj obvezan tuženiku naknaditi trošak postupka u iznosu od 53.020,00 kn.

U roku za izjavljivanje revizije tužitelj je dostavio pismeni podnesak nazvan “žalba” koji po svom sadržaju predstavlja reviziju protiv drugostupanjske presude, no ne ističe nijedan revizijski razlog već u reviziji mijenja tužbeni zahtjev. Tužitelj tužbom traži naknadu nematerijalne štete radi povrede časti te uvrede koju mu je nanio tuženik zbog toga što nije ispunio svoje obveze preuzete ugovorom o osiguranju života koji je tužitelj zaključio sa tuženikom 1. prosinca 1993. godine preko posrednika S. Z. zbog čega je bio prinuđen voditi parnični postupak za naknadu štete kod Općinskog suda u Osijeku. U reviziji se međutim poziva na odredbe Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, broj 53/91, 73/91, 3/94 i 7/96 – dalje ZOO) koje se odnose na načelo savjesnosti i poštenja, prijevaru, zahtjev da se prestane s povredom prava ličnosti i otkup i predlaže da revizijski sud donese odluku u kojoj će primijeniti odredbu čl. 157. ZOO i usvoji zahtjev tužitelja da se prestane s povredom prava ličnosti tužitelja od strane O.- Z. kao i prvostupanjskog i drugostupanjskog suda u Osijeku. Međutim, prema odredbi čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje ZPP) tužitelj može promijeniti tužbeni zahtjev samo do zaključenja glavne rasprave pa promjena tužbenog zahtjeva u revizijskoj fazi postupka nije pravno odlučna za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovoj pravnoj stvari, tako da revizijski sud nije ocijenjivao revizijske navode koji se odnose na preinačeni tužbeni zahtjev.

Zahtjev tužitelja za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti i uvrede primjenom čl. 198. ZOO u svezi čl. 200. ZOO nije osnovan iz razloga što se u ovoj pravnoj stvari kao protupravno ponašanje tuženika kojim bi tužitelju bila nanesena šteta smatra protivljenje tuženika zahtjevu tužitelja da ispuni ugovorne obveze po polici osiguranja života te u svezi s time protivljenje zahtjevu tužitelja u parnici u kojoj tužitelj temeljem ugovornog odnosa sa tuženikom i nastupanja osiguranog slučaja traži ispunjenje ugovorne obveze. Međutim, protivljenje tuženika da ispuni svoju ugovornu obvezu sve kada to protivljenje ne bi bilo osnovano, po ocjeni ovog suda ne rezultira povredom časti i ugleda zbog čega je neosnovan tužiteljev zahtjev za dosuđenje naknade štete primjenom čl. 198. ZOO kako to pravilno zaključuju nižestupanjski sudovi.

Zbog navedenog materijalno pravo nije primijenjeno na štetu tužitelja pa kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, to je odredbom čl. 393. ZPP presuđeno kao u izreci. VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Rev-714/1997-2

*

Sud može dopustiti objektivnu preinaku tužbe usprkos protivljenju tuženika. VS, Rev-x 240/2008-2 od 3.2.2009.

*

Članak 190. stavak 2.

Kad je raspravljanje po tužbi s tužbenim zahtjevom za isplatu, koji ima osnovu u podjeli dobiti iz zajedničkog obrta, već došlo u stadij provođenja brojnih dokaza, za konačno rješenje spora među strankama nije svrsishodno dopustiti preinaku tužbe isticanjem uz postojeći novog zahtjeva za utvrđenje vlasništva na nekretnini.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 523/11 od 20.5.2011. (TS Zagreb P-2427/10 od 28.10.2010.)

*

Kada tužitelj tijekom postupka uz tužbeni zahtjev za naknadu štete zbog povrede ugleda časti i osobnosti (čl. 200. st. 1. ZOO-a ) istakne i drugi zahtjev kojim traži objavljivanje presude, odnosno ispravka, takva pravna situacija ukazuje na ispunjenost pretpostavki za dopuštenost preinake tužbe u okviru odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a jer je to svrhovito za konačno rješenje odnosa među strankama. ŽS u Rijeci, Gž 1171/02 od 7.10.2003.

*

Kada se radi o singularnom sljedniku koji bi trebao stupiti u postupak koji je vodio njegov prednik, tada se radi o preinaci tužbe te je potreban pristanak singularnog sljednika da stupi u parnicu, time da pravomoćno rješenje o subjektivnoj preinaci veže sud i stranke postupku.

Zaključak sjednice Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu od 06. listopada 2011.

*

Nakon zaključenja glavne rasprave tužitelj ne može preinačiti tužbu. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 96/2005-2 21.6.2005.

*

Pogrešna uputa suda prvog stupnja o pravu na žalbu navedena u pisanom otpravku rješenja, kada je takva uputa protivna izričitoj odredbi ZPP-a, ne može derogirati pravnu normu koja izričito ne dopušta podnošenje posebne žalbe. ŽS u Rijeci, Gž 485/03 od 1.10.2003.

*

Kad je raspravljanje po tužbi s tužbenim zahtjevom za isplatu, koji ima osnovu u podjeli dobiti iz zajedničkog obrta, već došlo u stadij provođenja brojnih dokaza, za konačno rješenje spora među strankama nije svrsishodno dopustiti preinaku tužbe isticanjem uz postojeći novog zahtjeva za utvrđenje vlasništva na nekretnini.

VTS RH, Pž-523/11 od 20.svibnja 2011. (TS Zagreb P-2427/10 od 28.listopada 2010.)

*

Nakon zaključenja glavne rasprave tužitelj ne može preinačiti tužbu. VS, Rev 96/05 od 21.6.2005.

*

Sud može dopustiti objektivnu preinaku tužbe i onda kada se tuženik tome protivi ako ocijeni da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 5455/08 od 28.11.2008.

*

Sud može dopustiti objektivnu preinaku tužbe usprkos protivljenju tuženika.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x 240/2008-2 od 3.2.2009

*

Sudjelovanje tuženika u raspravljanju o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi ne smatra se njegovim pristankom na preinaku tužbe, ako je on prethodno izrazio svoje protivljenje preinaci.

VTS RH, Pž-523/11 od 20.svibnja 2011. (TS Zagreb P-2427/10 od 28.listopada 2010.)

*

Članak 190. stavak 3.

Sudjelovanje tuženika u raspravljanju o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi ne smatra se njegovim pristankom na preinaku tužbe, ako je on prethodno izrazio svoje protivljenje preinaci.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 523/11 od 20.5.2011. (TS Zagreb P-2427/10 od 28.10.2010.)

*

Tužitelj je preinačio tužbu kad je umjesto utvrđenja ništavosti ugovora zatražio njegovo poništenje. VS, Rev 367/06 od 14.8.2006.