Vrste privremenih mjera radi osiguranja novčane tražbine
Članak 345.
(1) Radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito:
- zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi,
- oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira i sl. u sud, odnosno kod javnoga bilježnika,
- zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu,
- zabrana dužniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama,
- nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.
(2) Privremenom mjerom ne stječe se založno pravo.
(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga članka smatraju se provedenima dostavom osobi kojoj su izrečene, odnosno zemljišnoknjižnom odjelu suda.
(4) Otuđenje i opterećenje pokretnina iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje protivnik osiguranja obavi protivno zabrani bez pravnoga su učinka, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti poštenoga stjecatelja.
(5) Učinak zabilježbe zabrane iz stavka 1. točke 3. ovoga članka je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjiženom na nekretnini predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnoga prava uknjiženoga na nekretnini, na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koje je zabrana zabilježena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine, odnosno pravo na nekretnini nakon zabilježbe zabrane.
(6) Učinak zabrana iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka je u tome što predlagatelj osiguranja može od dužnika protivnika osiguranja, odnosno banke i druge banke tražiti u parnici naknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno zabrani. Predlagatelju osiguranja pripadaju i druga prava protiv tih osoba po općim pravilima obveznoga prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.
(7) U slučaju potrebe sud može odrediti mjere propisane člankom 16. ovoga Zakona.
SUDSKA PRAKSA
____________________________________________________________
*
Sama činjenica da je tuženik cesije vršio nakon što je primio rješenje kojim mu je određena privremena mjera zabrane u predmetu Pr-62/00, valja naglasiti da takvo postupanje može eventualno predstavljati osnovu za naknadu štete, ali nikako ne čini ništavim same cesije. No, činjenični navodi tužbe ne ukazuju da bi tužiteljica u ovom predmetu potraživala naknadu štete. (VSRH Rev 134/09 od 8. 5. 2013.)
*
Radi osiguranja tražbine s osnove naknade štete, nastale smrću radnika koji je sudjelovao u poslovima ukrcaja i iskrcaja tereta s broda, može se odrediti privremena mjera zaustavljanjem tog broda. To iz razloga što je, iako nije riječ o članu posade broda, gubitak ljudskog života nastupio tijekom obavljanja poslova na iskorištavanju broda. Pž 6694/2006-3
*
Predmeti na kojima je izvršena zabilježba zabrane otuđenja nisu izuzeti od ovrhe. (ŽS Vž Gž-2162/13-2 od 26. 8. 2013)
*
Nedopušten je zahtjev za određivanje privremene mjere kojom bi se zemljišnoknjižnom sudu zabranilo donošenje sudskog rješenja određenog sadržaja (zabrane uknjižbe prava vlasništva i promjene stanja površine i izgrađenosti zemljišta). (Županijski sud u Splitu Gž-2359/2008 od 12.12.2008.)
*
Predlagatelj osiguranja treba u prijedlogu za osiguranje, istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži (novčanu ili nenovčanu), s time da predlagatelj osiguranja nije ovlašten zahtijevati osiguranje tražbina koje će eventualno nastati u budućnosti, bez obzira na postojanje okolnosti koje ukazuju da bi tražbina predlagatelja osiguranja mogla nastati u budućnosti. Gž 1538/2006-2