Ograničenje ovrhe
Članak 173.
(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika.
(3) Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.
(5) Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.
(6) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.
(7) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina, niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.
SUDSKA PRAKSA
____________________________________________________________
*
Ako je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu predložio određivanje ovrhe na jednoj trećini ovršenikove plaće koju prima kod poslodavca, takav ovršni prijedlog nije suprotan prisilnom propisu o izuzimanju od ovrhe jer je na taj način od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. (Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž- 6924/2010 od 1.2.2011.)
*
Što se tiče žalbenih navoda ovršenice da je prvostupanjski sud prodajom nekretnina opisanih u toč. I izreke postupio protivno odredbi čl. 86 OZ-a, valja ukazati da je odredbom čl. 86 st. 1 OZ-a određeno da poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca ne mogu biti predmet ovrhe u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji, te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Dakle, citiranom odredbom čl. 86 st. 1 OZ-a ograničena je mogućnost ovrhe na određenom dijelu imovine poljodjelca u svrhu zaštite ovršenika – poljodjelca. Međutim, pravila o izuzimanju i ograničenju ovrhe na određenim predmetima koja su propisana u cilju zaštite ovršenika, relativne su prirode, jer sud na povredu tih pravila ne pazi po službenoj dužnosti, već isključivo po prigovoru ovršenika, a tijekom ovršnog postupka do donošenja pobijanog rješenja ovršenica se uopće nije pozivala na činjenicu da je predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i da se ona bavi poljoprivredom i da je stoga mogućnost ovrhe na tom zemljištu ograničena, sukladno odredbi čl. 86 st. 1 OZ-a, zbog čega prvostupanjski sud nije niti bio ovlašten ocjenjivati i utvrđivati da li nekretnine koje su predmet ovrhe mogu biti predmet ovrhe i da li je ovrha na tim nekretninama ograničena, slijedom čega je žalbena tvrdnja da je prvostupanjski sud postupao protivno odredbi čl. 86 OZ-a, potpuno neutemeljena. Gž 213/2008-2
*
Kada je vrijednost predloženog novog sredstva ovrhe približno jednaka tražbini ovrhovoditelja smatra se da novo sredstvo ovrhe nije dovoljno za ostvarenje tražbine. Gž 53/2003-2
*
Ukoliko ovrhovoditelj predlaže provesti ovrhu na plaći ovršenice a u prijedlogu za ovrhu ne navodi niti jednu ovršnu radnju koja se ima provesti, sud će takav prijedlog za ovrhu odbaciti. (ŽS Vž Gž- 813/10-2 od 19. 10. 2010.)
*
Dakle, ako ovršenik prima mirovinu koja je manja od prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 mirovine koju ovršenik stvarno prima, a ne iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, kako to pogrešno smatra žalitelj. (VTSRH Pž-719/09-3 od 6.3.2009.)
*
Činjenica da se ovršenica nalazi na porodnom dopustu a ovrha je određena na plaći ovršenice, nema utjecaja na zakonitost rješenja o ovrsi u odnosu na sredstvo i predmet ovrhe na kojima je ista određena, iz razloga što i naknada plaće koju ovršenica ostvaruje za vrijeme porodnog dopusta predstavlja naknadu na kojoj se može odrediti ovrha.Gž 1193/2007-2
*
U ovoj pravnoj stvari nema osnove za odbačaj ovrhovoditeljevog prijedloga sukladno odredbi članka 35. Ovršnog zakona/96 jer u skladu s navedenom odredbom prijedlog za ovrhu sadrži sve zakonom predviđene elemente. Ukoliko prvostupanjski sud nalazi da je radi promjene ograničenja ovrhe na plaći ovršenika, a do koje je došlo izmjenom odredbi članka 149. Ovršnog zakona (ovrhovoditelj je zatražio da se provede ovrha preko iznosa određenim noveliranim člankom 149. Ovršnog zakona). U tom dijelu je valjalo odbiti ovrhovoditelja, a ne odbaciti ovršni prijedlog. (VTSRH Pž-5996/08-3 od 24.9.2008.)