*
Pravo na podnošenje brisovne tužbe ima nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, pa u slučaju kada je tužiteljica i nadalje ostala upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnica, u istom suvlasničkom omjeru, kao i prije provedbe ugovora o darovanju, tada njezino knjižno prvo nije povrijeđeno.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1375/2008-2 od 15.5.2012.
*.
Upis povećanja površine jedne smanjenjem površine druge zemljišne čestice, izvršen bez donošenja rješenja kojim se takav upis određuje i nalaže njegova provedba u zemljišnoj knjizi, nije pogrešan već nevaljan upis za koji nisu bile ispunjene potrebne pretpostavke, pa se zaštita od takvog upisa ne ostvaruje zahtjevom za ispravak već zahtjevom za brisanje.
Županijski sud u Bjelovaru Gž-2272/2012 -2 od 15.11.2012.
*
Podnošenje brisovne tužbe ograničeno trogodišnjim prekluzivnim rokom iz čl. 129. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama odnosi se samo na daljnjeg (trećeg) poštenog stjecatelja, koji je knjižno pravo stekao u dobroj vjeri postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, a ne i na univerzalne sukcesore (nasljednike) neposrednog stjecatelja čijim nevaljanim (neistinitim) upisom je povrijeđeno knjižno pravo tužitelja, prema kojima se tužba može podnijeti bez vremenskog ograničenja sve do nastupa činjenica uslijed kojih bi tužiteljevo knjižno pravo i inače prestalo.
Županijski sud u Bjelovaru Gž 3035/2011-2 od 3.5.2012.
*
Na podnošenje brisovne tužbe aktivno legitimirana je osoba koja je nositelj nekog knjižnog prava koje je povrijeđeno nezakonitom uknjižbom u korist neke osobe.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1400/2009-2 od 21.8.2012.
*
Brisovnu tužbu može podnijeti samo osoba koja je prije osporavane promjene u zemljišnim knjigama bila upisana kao nositelj knjižnog prava i to samo protiv osobe koja je u zemljišnim knjigama uknjižena kao nositelj knjižnog prava.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1092/07 od 9. 8.2010. (TS Dubrovnik P-3/07 od 27.2.2007.)
*
Tužitelj koji na temelju sudske odluke nastoji ishoditi upis svog vlasništva nekretnine u zemljišnu knjigu mora postaviti tužbeni zahtjev sukladan stanju nekretnine u zemljišnim knjigama. To se ne odnosi samo na oznaku katastarske čestice, broj zemljišno knjižnog uloška pojedine katastarske općine, već i na naziv, površinu, izgrađenost i druga svojstva čestice koja čini zemljišno knjižno tijelo navedeno u posjedovnici zemljišno knjižnog uloška.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1037/07 od 18.2.2010. (TS Zagreb P-3784/97 od 6.10.2006.)
*
Nositelj knjižnog prava kojemu je to pravo povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe svoju zaštitu knjižnog prava može ostvarivati brisovnom tužbom. Protivna strana, osim što može osporavati postojanje povrijeđenog prava nositelja knjižnog prava, može u tom postupku isticati prigovor da su nastupile činjenice na temelju kojih je nositelju knjižnog prava povrijeđeno knjižno pavo i tako trebalo prestati.
Ako je nositelj knjižnog prava s osobom koja je kasnije upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnina sklopio ništav ugovor o prijenosu vlasništva nekretnine (na temelju kojeg je i upisana promjena vlasništva u zemljišnoj knjizi), ali su stranke tog ugovora naknadno sklopile valjan ugovor o prijenosu vlasništva nekretnine, nositelj knjižnog prava više ne može uspjeti u postupku pokrenutom brisovnom tužbom jer sklapanje novog valjanog ugovora o prijenosu vlasništva nekretnine predstavlja činjenicu na temelju koje bi njegovo povrijeđeno knjižno pravo i tako prestalo.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Paž 815/06 od 9.3.2010. (TS Osijek P-1319/05 od 16.12.2005.)
*
Tužbeni zahtjev u brisovnoj tužbi kojim tužitelj traži brisanje uknjižbe koja vrijeđa njegova prava i uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog prava mora biti određen. To znači da tužitelj mora točno navesti koji upis u zemljišnim knjigama se treba brisati i koje se ranije zemljišno knjižno stanje treba uspostaviti.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 3945/07 od 26.2.2008.
*
Brisovnu tužbu (tužbu radi brisanja uknjižbe koja vrijeđa prava tužitelja i uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja) može podnijeti samo osoba koja je kao nositelj knjižnog prava bila upisana prije osporavane promjene u zemljišnim knjigama. Tu tužbu ne može podnijeti osoba koja nikada nije ni bila upisana u zemljišne knjige premda je nekretninu stekla određenim pravnim poslom i ima valjan titulus.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 91/05 od 4.9.2007.
*
Brisovna tužba je stvarnopravna tužba kojom se štite samo upisana knjižna prava, zbog čega je brisovnu tužbu ovlaštena podići samo osoba koja je u zemljišnoj knjizi (bila) upisana kao nositelj knjižnog prava.
Županijski sud u Varaždinu Gž 104/2008-2 od 2.9.2009.
*
Nositelj knjižnoga prava ostvaruje pravo na brisanje uknjižbe kojom mu je to pravo povrijeđeno, sam ako nisu nastupile činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo.
Županijski sud u Virovitici Gž 118/2008-2 od 13.10.2008.
*
Kad je knjižno pravo brisano na temelju presude donesene u parnici u kojoj nositelj knjižnog prava nije bio stranka, on ima pravo brisovnom tužbom osporavati valjanost upisa provedenog na temelju te presude.
Županijski sud u Šibeniku Gž 1075/2009 od 12.4.2010.
*
Trogodišnji rok zastare vrijedi samo za savjesnog stjecatelja nekretnina, dok prema nesavjesnom nije vremenski ograničen.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 734/2006-2 od 14.2.2008.
*
Brisovna tužba je stvarnopravna tužba kojom se štite samo upisana knjižna prava, zbog čega je brisovnu tužbu ovlaštena podići samo osoba koja je u zemljišnoj knjizi (bila) upisana kao nositelj knjižnog prava.
Županijski sud u Varaždinu, Gž. 104/08-2 od 02.IX.2008.
*
Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 386. u svezi sa čl. 508. st. 1. ZPP ovaj sud je utvrdio da u provedenom postupku nije ostvarena bitna povreda odredbe ZPP iz čl. 354. st. 2. toč. 10., dakle nije ostvaren taj razlog za reviziju u bitnoj povredi odredbi ZPP na čije ostvarenje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Što se tiče drugih bitnih povreda odredaba ZPP iz čl. 354. u svezi sa čl. 385. st. 1. toč. 1. i 2. ZPP, valja reći da revident nije naveo koje bi to bitne povrede odredbi ZPP bile ostvarene i na koji način, već je samo općenito naveo kao razlog za izjavljivanje revizije bitne povrede odredbi ZPP, pa zbog toga ovaj sud nije ispitivao ostvarenje drugih bitnih povreda odredaba ZPP tijekom postupka.Ovaj sud međutim smatra da su nižestupanjski sudovi u primjeni materijalnog prava ostvarili pogrješan pravni pristup.Naime, u ovoj parnici radi se o tužbi za brisanje u smislu pravnog pravila paragrafa 68. bivšeg Zakona o zemljišnim knjigama, koji se primjenjivao kao pravno pravilo na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (“Narodne novine”, broj 53/91), do stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama 1. siječnja 1997. godine (“Narodne novine”, broj 91/96 i 114/01). Prema odredbi čl. 129. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama nositelj knjižnog prava, koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe može radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe, koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno. Brisovnu tužbu, dakle, može podnijeti samo nositelj knjižnog prava kojemu je povrijeđeno, odnosno zemljišnoknjižni ovlaštenik. U provedenom postupku nije utvrđeno zemljišnoknjižno stanje, kako sadašnje koje je sporno, tako i ono koje je prethodilo tom sadašnjem stanju, makar je prvostupanjski sud zatražio izvadak iz zemljišnih knjiga (list broj 11).Nižestupanjski sudovi svoje presude temelje na činjenici da nije sklopljen ugovor iz čl. 51. Zakona o građevinskom zemljištu (“Narodne novine”, broj 42/86, 41/88, 16/90 i 53/90) smatrajući tužbeni zahtjev osnovanim na temelju te činjenice.Zbog takvog pristupa nižestupanjskih sudova u primjeni materijalnog prava činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno. Naime, u smislu odredbe čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama, pa i pravnog pravila paragrafa 68. bivšeg Zakona o zemljišnim knjigama brisovnu tužbu mogla je podnijeti samo osoba, koja je nositelj knjižnog prava koje joj je povrijeđeno, tj. osoba koja je neposredno prije osporavanoga zemljišnoknjižnog upisa bila upisana kao nositelj knjižnog prava. Sadržaj spisa ne upućuje na zaključak da su tužitelji aktivno legitimirani na brisovnu tužbu, odnosno tužbu koja je predmet ove parnice, odnosno da su bili nositelji zemljišnoknjižnog prava, koje je predmet parnice. Zbog toga je zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni materijalnog prava od strane nižestupanjskih sudova činjenično stanje za donošenje zakonite presude u ovom pravnom odnosu ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je ovaj sud na temelju čl. 395. st. 2. ZPP prihvatio reviziju i ukinuo presude nižestupanjskih sudova, te predmet vratio na ponovno suđenje.U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi sve činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovoj parnici, posebno vodeći računa o odredbi čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama. Rev 1421/01-2
*
Brisanje upisanog založnog prava nije ovlaštena zahtijevati osoba koja neposredno prije osporavanog upisa nije bila upisana kao nositelj knjižnog prava.
VSRH Rev 1430/2000
*
Pogrješka u upisu prilikom provedbe uknjižbe prava vlasništva ispravlja se na način određen odredbama čl. 117. do 119. Zakona o zemljišnim knjigama a zaštita od povrede knjižnog prava uknjižbom u korist neke druge osobe može se zahtijevati samo brisovnom tužbom.
ŽS Vž Gž 461/2006-2
*
Predmet spora je zahtjev tužitelja za brisanje uknjižbe prava vlasništva predmetnih nekretnina na prvog-tuženika i upisa u korist drugog i trećeg tuženika koji su svoje pravo izveli iz nevaljane prednikove uknjižbe i uspostava ranijeg knjižnog stanja. Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio sve činjenice i okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom sporu i na temelju takvih utvrđenja donio pravilnu odluku da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za podnošenje brisovne tužbe. U konkretnom slučaju ne radi se o neistinitoj uknjižbi jer je provedena na temelju pravomoćne presude pa se takav upis ne može s uspjehom pobijati brisovnom tužbom. Zbog žalbenih prigovora potrebno je istaknuti da temelji zahtijevanja sudske zaštite brisovnom tužbom moraju postojati i biti dokazani u tijeku postupka, a ne mogu se temeljiti na činjenicama i okolnostima koje će se eventualno utvrditi naknadno. Tuženici u postupku imaju položaj jedinstvenih suparničara jer se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja može uspostaviti jedino brisanjem uknjižbe u korist neposrednog stjecatelja, ali i upisa u korist osobe koja je svoje pravo izvela iz nevaljane prednikove uknjižbe. Kod toga je potrebno naglasiti da se brisovna tužba na temelju čl. 129. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine” br. 91/96) protiv neposrednog stjecatelja s uspjehom može podići, sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige.”
ŽS Sk Gž 988/2001
*
Brisovna tužba protiv neposrednog stjecatelja knjižnog prava može se podići, sve dok ne nastupe činjenice temeljem kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige.
ŽS Sk Gž 988/2001
*
Ovo zato što se u konkretnom slučaju ne radi ni o kakvoj grešci prilikom provedbe upisa koju bi bio ovlašten naknadno ispraviti zemljišnoknjižni sud primjenom odredaba čl. 116-119 ZZK, jer se kroz institut ispravka pogreške u upisu prema citiranim zakonskim odredbama ne može ispravljati upis za čiju provedbu nisu eventualno bile ispunjene sve pretpostavke odredjene zemljišnoknjižnim pravom, odnosno čijom provedbom je eventualno povrijedjeno nečije knjižno pravo, kako to čini sud prvog stupnja donoseći pobijano rješenje. Stoga bez pristanka predlagatelja nije bilo osnova za donošenje pobijanog rješenja o stavljanju izvan snage rješenja tog suda posl.br. Z-907/98-3 od 9. veljače 2001. godine, već je zahtjev predloženika za ispravak pogreške u provedbi navedenog zemljišnoknjižnog upisa brisanje hipoteke valjalo odbiti kao neosnovan, a predloženicima pristoji pravna mogućnost zaštitu svog eventualno povrijedjenog knjižnog prava ostvarivati tužbom za brisanje sukladno odredbi čl. 129 ZZK, a u svezi s odredbom iz čl. 342 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 i 68/98 – u nastavku: ZV). Slijedom obrazloženog valjalo je uvaženjem žalbe predlagatelja uz pravilnu primjenu materijalnog prava sadržanog u citiranim odredbama ZZK pobijano rješenje preinačiti i odbiti kao neosnovan zahtjev predloženika za ispravak pogrešnog upisa – uknjižbe brisanja hipoteke dozvoljenog i provedenog u zemljišnoj knjizi temeljem rješenja suda prvog stupnja posl.br. Z-907/98-3 od 9. veljače 2001. godine, kako je to odlučeno u točki I izreke ovog rješenja. Ujedno je valjalo prvostupanjskom sudu naložiti brisanje uknjižbe založnog prava na predmetnoj nekretnini koja je u zemljišnoj knjizi provedena temeljem pobijanog rješenja od 2. srpnja 2001. godine, uz istovremenu uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje zabilježbe žalbe protiv ovog pobijanog rješenja, kako je to i odlučeno u točki II izreke ovog rješenja. Ovo rješenje u točki I i II njegove izreke temelji se na odredbi čl. 127 ZZK.”
Županijski sud u Rijeci ŽS Ri Gž 2266/2001
*
Zahtjev za utvrđenje “da je tuženik namiren sa svojim kreditom” je zahtjev na utvrđenje da pravni odnos nastao ugovorom o kreditu više ne postoji. Zato je dopuštena deklaratorna tužba s takvim zahtjevom.
VSRH Revt 128/2005-2
*
Knjižno je pravo povrijeđeno ako u vrijeme podnošenja prijedloga za njegovu promjenu, ograničenje i sl. upisom u zemljišnu knjigu nisu bile ispunjene materijalnopravne i zemljišnoknjižne pretpostavke za izvršeni uknjižbu, tj. ako je upis nevaljan. U konkretnom sporu to znači da bi upis hipoteke u korist tuženika na predmetnim nekretninama bio neistinit, ako je u trenutku podnošenja prijedloga tuženika za upis hipoteke u zemljišnu knjigu odredba ugovora o osiguranju tražbine hipotekom bila stavljena izvan snage, odnosno ako se je tuženik tog prava odrekao. Stoga se prava i obveze stranaka u ovom sporu mogu procjenjivati samo na temelju sadržaja odredaba sklopljenih ugovora (ugovora o kreditu i aneksa tom ugovoru), te dopunskih pravila obveznog prava.
VSRH Revt 120/2004-2
*
Nije ispunjena pretpostavka za podnošenje brisovne tužbe ukoliko tužitelj nije nikada bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik ili nositelj nekog drugog stvarnog prava, iz razloga što brisovnu tužbu može podnijeti samo nositelj knjižnog prava koje je povrijeneno uknjižbom.
Županijski sud u Varaždinu, Gž. 813/08-3 od 25.XI.2008.
*
Pogrješka u upisu prilikom provedbe uknjižbe prava vlasništva ispravlja se na način odrenen odredbama čl. 117-119 Zakona o zemljišnim knjigama a povreda knjižnog prava uknjižbom u korist neke druge osobe može se zahtijevati samo brisovnom tužbom.
Županijski sud u Varaždinu, Gž. 461/06-2 od 19.II.2008.
*
Članak 129. stavak 2.
Kad je osoba u čiju je korist provedena uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja, rok za podnošenje brisovne tužbe, je tri godine, a počinje teći od knjižnog upisa.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1092/2008-3 od 20.4.2011.
*
Na tužbu za brisanje zemljišnoknjižnog upisa ovlašten je samo onaj tko je povrijeđen u svom knjižnom pravu.
Županijski sud u Zagrebu Gž 3389/2006 od 29.4.2008.