Čanak 208.

Umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu. U daljnjem tijeku parnice on je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio.

Ako je umješač stupio u parnicu nakon pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, ovlašten je podnijeti i izvanredni pravni lijek.

Ako umješač podnese pravni lijek, primjerak njegova podneska dostavit će se i stranci kojoj se pridružio.

Parnične radnje umješača imaju za stranku kojoj se pridružio pravni učinak ako nisu u suprotnosti s njezinim radnjama.

Nakon pristanka obiju parničnih stranaka umješač može stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridružio.

________ ** ________

Zakon omogućava umješaču da u parnici poduzima samo one procesne radnje koje su u interesu stranke kojoj se pridružio (npr. umješač može predlagati izvođenje dokaza, može isticati sve prigovore materijalno-pravne prirode, koje može isticati stranka kojoj se pridružio, kao i prigovore procesno-pravne prirode). Sve procesno-pravne radnje umješača kreću se u okvirima zahtjeva stranke kojoj se pridružio i u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzeti stranka kojoj se pridružio. Umješač sve radnje poduzima u svoje ime, ali je njihovo pravno djelovanje isto kao da ih sama stranka poduzima. Ako stranka ospori procesne radnje umješača, sud ih neće uvažiti, ali može izvoditi dokaze koje je umješač predložio ako zaključi da bi ti dokazi bili značajni za utvrđivanje činjeničnog stanja važnog za odluku o predmetu spora. Umješač koji stupa u parnicu poslije pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, dostavlja prvostupanjskom sudu izjavu o stupanju u parnicu i izvanredni pravni lijek protiv pravomoćne presude. Prvostupanjski sud će ispitati postojanje pravnog interesa umješača za miješanje u parnicu i zakazat će ročište, na koje će biti pozvane parnične stranke i umješač, dostavljajući strankama podnesak umješača u kojem traži stupanje u parnicu i uloženi pravni lijek. Na ročištu će sud uzeti izjave stranaka o pristupanju umješača i odlučiti o njegovom učešću. Ako dozvoli učešće, postupat će sukladno odredbama ovog zakona koje se odnose na izvanredne pravne lijekove. Ako odbije učešće umješača, po pravomoćnosti rješenja odbacit će izvanredni pravni lijek koji je uložila osoba kojoj nije prihvaćeno miješanje u spor. Umješač nije stranka u postupku pa se djelovanje presude nikad ne odnosi na njega. Ako stranka kojoj se umješač pridružio izgubi spor, umješač ne može biti obvezan protivnoj stranci naknaditi troškove postupka. Međutim, umješaču se mogu dosuditi parnični troškovi na teret stranke koja je izgubila spor.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Kad su protiv prvostupanjske presude žalbe podnijeli i stranka i obični umješač koji joj se pridružio, pa stranka naknadno odustane od svoje žalbe, sud će umješačevu žalbu odbaciti kao nedopuštenu. Odustankom stranke od izjavljene žalbe, žalba umješača postala je, naime, radnja koja je u suprotnosti s radnjom stranke. VS, Revt 171/06 od 3.4.2007. – IO 1/07-245; VTSRH, Pž 7758/05 od 19.9.2006.

*

Nije dopuštena revizija osobe koja tek izjavljivanjem revizije želi kao obični imješač stupiti u parnicu. VS, Rev 2216/95 od 5.10.1999.

*

Članak 208. st. 5.

Rješenjem prvostupanjskog suda odbačena je žalba umješača izjavljena protiv presude toga suda od 19. travnja 1999. godine broj P-166/99 kao nedopuštena.

Drugostupanjski sud je potvrdio rješenje prvostupanjskog suda.

Protiv rješenja drugostupanjskog suda umješači na strani tuženika su izjavili reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava ne stavljajući konačni prijedlog.

Na reviziju nije odgovoreno, a ni državni odvjetnik Republike Hrvatske se o njoj nije izjasnio.

Revizija nije osnovana.

M. i D. B. su u svojstvu umješača izjavili žalbu protiv presude prvostupanjskog suda od 19. travnja 1999. godine broj P-166/99 pozivom na odredbe čl. 206. i 208. Zakona o parničnom postupku – ZPP (“Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 i 112/99).

Prvostupanjski sud je tu njihovu žalbu u smislu odredbe čl. 208. st. 3. ZPP-a dostavio stranci kojoj se pridružuju tj. tuženici Općini Vela Luka time da je od nje zatraženo izjašnjenje da li pristaje na stupanje umješača u parnicu.

Budući da tuženica nije dala takav pristanak prvostupanjski sud je odbacio žalbe umješača.

Drugostupanjski sud je potvrdio rješenje prvostupanjskog suda izrazivši stav da je žalba umješača u ovom slučaju u suprotnosti s radnjama stranke kojoj se žele pridružiti pa da treba takvu žalbu odbaciti kao nedopuštenu.

Pravno stajalište nižestupanjskih sudova je pravilno.

Po odredbi čl. 206. st. 1. ZPP-a osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci. Odredba čl. 207. st. 1. toga zakona propisuje da svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se umješač odbije.

Po odredbi čl. 208. st. 5. istoga zakona umješač može stupiti u parnicu nakon pristanka obiju parničnih stranaka.

Prema tome revidenti nisu unatoč protivljenju tuženice mogli stupiti u parnicu kao umješači, pa su stoga sudovi nižega stupnja pravilno odlučili kad su njihovu žalbu odbacili kao nedopuštenu.

Neosnovano umješači u reviziji iznose da sud nije dostavio njihovu žalbu Državnom pravobraniteljstvu u Korčuli jer je naprotiv to sud učinio (list 10), a na koji prigovor je umješačima već i odgovorio drugostupanjski sud u razlozima svoga rješenja. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Rev 372/04-2

*

Nisu ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog izostanka (čl. 332. st. 1. t. 3. ZPP-a) kada umješač na strani tuženika ospori osnovanost tužbenog zahtjeva. ŽS u Rijeci, Gž 3047/02 od 7.10.2003.

*

Određenoj osobi sud će dopustiti sudjelovanje u postupku u svojstvu umješača ako utvrdi da bi se uspjeh stranke kojoj se pridružio u parnici posredno odrazio i na njegovu pravnu situaciju.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1823/06 od 25.5.2007.

*

Članak 208. stavak 1.

Umješač koji nema položaj jedinstvenog suparničara nema pravo na posebne rokove za podnošenje revizije, već reviziju može podnijeti u roku u kojem bi revizija mogla podnijeti stranka kojoj se pridružio.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1525/2010-2 od 20.2.2012.

*

Umješač može izjaviti žalbu protiv presude samo u roku za žalbu protiv te presude u odnosu na stranku kojoj se pridružio u parnici.

Izuzetak je situacija kada se radi o umješaču s položajem jedinstvenog suparničara (čl. 209. st. 1. ZPP), kada umješaču rok za žalbu protiv presude počinje teći od dana kada mu je presuda dostavljena.

“Odredbom čl. 208. st. 1. ZPP propisano je da je umješač u parnici ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio.

Iz takvog sadržaja citirane odredbe ZPP proizlazi da umješač može izjaviti žalbu protiv presude samo u tijeku roka za žalbu protiv te presude u odnosu na stranku kojoj se pridružio, što u konkretnom slučaju znači da je protiv pobijane presude umješač mogao izjaviti žalbu samo u roku za žalbu protiv te presude u odnosu na tuženika.

Kako je utvrđeno da je rok za žalbu protiv pobijane presude u odnosu na tuženika istekao s danom 14.

siječnja 1997. godine, a da je umješač na njegovoj strani žalbu protiv te presude izjavio tek 31. siječnja 1997. godine, to je njegova žalba nepravovremena (čl. 358. st. 2. u svezi s odredbom iz čl. 208. st. 1. ZPP), pa kako je istu propustio odbaciti prvostupanjski sud, učinio je to ovaj drugostupanjski sud odlučivši kao u točki I. izreke ovog rješenja, osnovom odredbe čl. 380. st. 1. toč. 1. ZPP.

Za ocjenu pravovremenosti žalbe umješača u ovoj parnici nije od značenja okolnost što je on žalbu protiv

pobijane presude podnio u roku od 15 dana računajući od dana kada je ta presuda njemu dostavljena. To stoga što iz sadržaja podneska umješača o stupanju u ovu parnicu na strani tuženika (list 41 i 42 spisa), te razloga navedenih u rješenju prvostupanjskog suda od 27. travnja 1994. godine posl. br. P-439/92-27 o prihvaćanju njegovog miješanja u ovoj parnici na strani tuženika (list 47 spisa) proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o običnom umješaču a ne o umješaču s položajem jedinstvenog suparničara (čl. 209. ZPP) u kojem slučaju bi se rok za žalbu umješaču računao od dana kada mu je presuda dostavljena.

Svoje eventualno vlasničko pravo na predmetnoj nekretnini umješač može ostvarivati podnošenjem posebne tužbe protiv stranaka iz ove parnice i u postupku po toj tužbi može isticati sve one prigovore koje je istakao u žalbi protiv pobijane presude.” Županijski sud Rijeka, Gž-740/97. Izbor 2/97.

*

Umješač na strani tuženika nije ovlašten podnijeti protutužbu. ŽS u Rijeci, Gž 1890/02 od 2.7.2002.

*

Za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude umješaču nije potreban poseban pristanak stranke kojoj se pridružio. VS, Gž 32/05 od 5.12.2005.

*

Nije dopuštena revizija osobe koja tek izjavljivanjem revizije želi kao obični imješač stupiti u parnicu. VS, Rev 2216/95 od 5.10.1999.

BILJEŠKE

______________________________________________________________

*

Kad su protiv prvostupanjske presude žalbe podnijeli i stranka i obični umješač koji joj se pridružio, pa stranka naknadno odustane od svoje žalbe, sud će umješačevu žalbu odbaciti kao nedopuštenu. Odustankom stranke od izjavljene žalbe, žalba umješača postala je, naime, radnja koja je u suprotnosti s radnjama stranke.

*

Ovo stoga, što se nisu ispunile pretpostavke iz čl. 201. ZPP-a prema kojima bi se mogao umješač zajedno s tuženikom smatrati jednom parničnom strankom, bilo prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa, a što bi uvjetovalo da se spor mora riješiti na jednak način prema jednome i drugome. Nije u pravu revident kada smatra da je u situaciji kada je tuženik odustao od ranije podnesene žalbe, žalba umješača na strani tuženika, unatoč te činjenice, dopuštena. Naime, nižestupanjski sudovi pravilno smatraju da umješač može poduzimati samo one radnje koje se mogu smatrati kao povoljne za stranku, a to je svakako i žalba. No, u situaciji kada je stranka kojoj se umješač pridružio podnijela žalbu, a nakon toga odustala od svoje žalbe, samom tom činjenicom žalba umješača u suprotnosti je s radnjom stranke kojoj se pridružio. Naime, žalba umješača u suprotnosti je s radnjom stranke kojoj se pridružio, jer je stranka od svoje žalbe odustala čime je manifestirala svoju volju za nastupom pravomoćnosti presude pa bi žalba umješača, da nije odbačena, nastup pravomoćnosti odgodila. Utoliko su nižestupanjski sudovi pravilno primijenili odredbu iz čl. 208. st. 4. ZPP-a, i zato žalbu umješača kao nedopuštenu odbacili.

*

Kad su protiv prvostupanjske presude žalbe podnijeli i stranka i obični umješač koji joj se pridružio, pa stranka naknadno odustane od svoje žalbe, sud će umješačevu žalbu odbaciti kao nedopuštenu. Odustankom stranke od izjavljene žalbe, žalba umješača postala je, naime, radnja koja je u suprotnosti s radnjom stranke.

*

Nisu ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog izostanka (čl. 332. st. 1. t. 3. ZPP-a) kada umješač na strani tuženika ospori osnovanost tužbenog zahtjeva.

*

Umješač na strani tuženika nije ovlašten podnijeti protutužbu.

*

Za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude umješaču nije potreban poseban pristanak stranke kojoj se pridružio.