*

STEČAJNI POSTUPAK – ZADRŽAVANJE PRAVA NA PRIJEBOJ

Stečajni zakon – Članak 103. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)

Otvaranje stečajnog postupka, osim u slučajevima iz članka 105. Stečajnog zakona, nema nikakvog utjecana na građansko pravni prijeboj tražbine stečajnog vjerovnika s tražbinom stečajnog dužnika. Na prestanak međusobnih tražbina stečajnog dužnika i stečajnog vjerovnika građansko pravnim prijebojem nema utjecaja niti činjenica što je stečajni vjerovnik svoju tražbinu prijavio u stečajnom postupku niti što je izjavu o prijeboju dao nakon otvaranja stečajnog postupka ako su ostale pretpostavke za građansko pravni prijeboj prije otvaranja stečaja.

VTS RH, Pž-5627/06 od 12.svibnja 2009. (TS Varaždin P-255/06 od 30.lipnja 2006.)

*

Otvaranje stečajnog postupka je bez utjecaja na pravo na prijeboj stečajnog vjerovnika, koje je stečajni vjerovnik imao na temelju zakona ili ugovora u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.

Stečajni vjerovnik ima pravo svoju tražbinu stečenu prije otvaranja stečajnog postupka prebiti sa protutražbinom stečajnog dužnika nastalom prije toga u skladu sa općim pravilima obveznog prava.

“U smislu članka 103. Stečajnog zakona (“Narodne novine” broj 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03) otvaranje stečajnog postupka je bez utjecaja na pravo na prijeboj koje je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imao na temelju zakona ili ugovora. To znači da stečajni vjerovnik može svoju tražbinu stečenu prije otvaranja stečajnog postupka prebiti sa tražbinom stečajnog dužnika nastalom također prije toga u skladu sa općim pravilima obveznog prava.

Stoga da bi se tražbina vjerovnika mogla prebiti s protutražbinom stečajnog dužnika potrebno je da tražbine budu uzajamne, istovrsne i dospjele.

U konkretnom slučaju radi se upravo o takvim uzajamnim istovrsnim i dospjelim tražbinama.

Pri tome u smislu članka 337. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, broj 53/91, 73/91, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01) prijeboj ne nastaje čim se steknu uvjeti za to nego je potrebno da jedna strana izjavi da vrši prijeboj (notifikacija). Nakon izjave o prijeboju smatra se da je prijeboj nastao onog časa kad su se stekli uvjeti za to (retroaktivni učinak notifikacije). Posebna forma za notifikaciju nije predviđena. Vjerovnik slobodno bira vrijeme notifikacije. Dakle, ako ga stečajni dužnik tuži, kao u ovom slučaju, on može tijekom postupka isticati prigovor radi prebijanja do zaključenja glavne rasprave.

Takvo rješenje je motivirano razlozima pravičnosti, jer bi se teško mogao opravdati stav po kojemu bi se od vjerovnika moglo zahtijevati da u cijelosti ispuni svoju obvezu prema stečajnom dužniku, a da s druge strane svoju tražbinu mora ostvarivati kao stečajni vjerovnik, dakle u redovito u smanjenom iznosu. U prilog takvog rješenja govori i retroaktivna priroda prijeboja, okolnost da do njega dolazi s obzirom na moment kada su se zato ispunili uvjeti, a ne kad je neko od stranaka manifestirao svoju volju da do toga dođe.”

VTS RH Pž-5326/02 od 15. srpnja 2003.