Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu

Članak 107.

(1) Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

(2) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

(3) Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.

SUDSKA PRAKSA

__________________________________________________________________

*

Ukoliko iz činjenica utvrđenih tijekom postupka proizlazi da je poslodavcu šteta prouzročena krajnjom nepažnjom odnosno namjerom, tada sud nije dužan čekati ishod kaznenog postupka, budući je građanskopravna odgovornost za štetu šira od kaznenopravne odgovornosti za počinjenje točno određenog kaznenog djela.   Županijski sud u Varaždinu, Gž. 957/09-2 od 28.IX.2009.

*

Kad je za određene štetne radnje pravilnikom unaprijed određen iznos naknade štete, jer bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nesrazmjerne, troškove poslodavac nije dužan utvrđivati visinu štete. VSRH Rev 2322/1998

*

Radnik odgovara poslodavcu po kriteriju dokazane krivnje, budući se krajnja nepažnja i namjera radniku moraju dokazati, iz kojeg razloga radnica kao poslovođa trgovine ne može odgovarati poslodavcu za štetu zbog inventurnog manjka samo na temelju činjenice da je znala i morala znati da odgovara za zakonito i uredno vođenje svih poslova u trgovini, ukoliko poslodavac nije dokazao namjeru ili krajnju nepažnju na strani radnice, odnosno konkretne propuste ili nepravilnosti u obavljanju poslova radnog mjesta kojibi bili u uzročnoj vezi s nastalim inventurnim manjkom. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 186/10-2 od 22.III.2010.

*

Iznos naknade štete poslodavac ne može ustegnuti radniku od plaće. VSRH Rev 2322/1998

*

Okolnost što iz internih akata poslodavca proizlazi odgovornost radnika za materijalno-financijsko stanje robe, ne otklanja obvezu poslodavca dokazati da je šteta koju mu prouzroči radnik nastalu namjernim postupanjem odnosno krajnjom nepažnjom radnika. Županijski sud u Splitu Gžnš 102/2010 od 17.2.2011.

*

Iako je do štetnog događaja došlo tijekom radnog vremena i u prostorima poslodavca, poslodavac ne odgovara radniku za štetu kad ona nije posljedica utjecaja tehnološkog procesa rada već fizičkog obračuna između radnika istog poslodavca isključivo privatne naravi. VSRH Rev 625/1998

*

Kad prestanak radnog odnosa radnika nije posljedica njegovog nekadašnjeg ozljeđivanja na radu već njegove odluke da iskoristi svoje pravo na invalidsku mirovinu umjesto da stekne status nezaposlenog radnika, tada razlika između plaće koju bi primao i invalidske mirovine koju prima nije prouzročena otkazom ugovora o radu, pa nema odgovornosti poslodavca za naknadu štete u smislu odredbe čl. 102. ZR. VSRH Revr 453/2005-2

*

Okolnost da je poslodavac zakonito otkazao ugovor o radu jer nije imao mogućnost zaposliti radnika na radnom mjestu koje odgovara njegovoj smanjenoj radnoj sposobnosti uzrokovanoj ozljedom na radu, za koju postoji odgovornost poslodavca, ne oslobađa poslodavca odgovornosti za štetu koju radnik trpi zbog razlike između plaće koju bi ostvarivao na radnom mjestu i naknade za vrijeme nezaposlenosti. VSRH Rev 1625/1999