Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku
Članak 111.
(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
(2) Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
SUDSKA PRAKSA
__________________________________________________________________
*
Poslodavac ima pravo od osiguravajućeg društva potraživati iznos isplaćene naknade plaće koju je isplatio radniku za 42 dana bolovanja, ukoliko je radnik bio na bolovanju zbog štetne radnje za koju je odgovorno osiguravajuće društvo. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 452/10-2 od 10.V.2010.
*
Svrha dosuđenja naknade štete zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu i sudskog raskida tog ugovora o radu je materijalno osiguranje radnika u određenom vremenskom periodu, s time da je sud dužan prilikom utvrđivanja visine naknade štete uzeti u obzir osim zakonskih kriterija i druge okolnosti vezane za konkretne radne, životne, ekonomske prilike radnika, odnosno konkretne okolnosti načina uvjeta i okolnosti prestanka radnog odnosa. ŽS Vž Gž 1672/2005-2
*
Poslodavac koji tijekom postupka nije isticao prigovore koji ga mogu osloboditi od odgovornosti, odgovara radniku za štetu koju je ovaj pretrpio na radu primjenom općih propisa obveznog prava po načelu objektivne odgovornosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 582/2007-2 od 15.10.2008.
*
Profesionalno oboljelom radniku u pravilu se dosuđuje jedan cjelovit iznos naknade štete po svim odštetnim osnovama neimovinske štete (naknada štete s naslova pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti) iz razloga što posljedice profesionalnog oboljenja nastaju postupno, zbog čega nije moguće precizno odrediti vrijeme nastanka mjerodavnih simptoma oboljenja, niti precizno odrediti vrijeme i intenzitet zdravstvenih tegoba niti njihovu vezanost za vršenje određenih radnji radnog mjesta, odnosno trenutak i način pojavljivanja tih posljedica u svakodnevnom životu profesionalno oboljele osobe. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1325/09-2 od 5.I.2010.
*
Kada su odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu radniku u sudskom postupku pravomoćno utvrđene nedopuštenima, tada isto samo po sebi ne ukazuje na odgovornost poslodavca za naknadu neimovinske štete radniku, budući da bi poslodavac odgovarao za štetu samo u slučaju da se utvrdi da su postupci u vezi otkazivanja ugovora o radu pokrenuti i vođeni iz razloga da se radnika ponizi, odnosno povrijedi ili da se na taj način šikanira. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 579/09-3 od 09.IX.2009.
*
Za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 8067/08 od 3.3.2009. (TS Split P-779/07 od 28.10.2008.)
*
Iako je do štetnog događaja došlo tijekom radnog vremena i u prostorima poslodavca, poslodavac ne odgovara radniku za štetu kad ona nije posljedica utjecaja tehnološkog procesa rada već fizičkog obračuna između radnika istog poslodavca isključivo privatne naravi. Vrhovni sud Republike Hrvatske Reve 625/98 od 7.3.2001.
*
Radnica koja se nalazi na bolovanju do 42 dana, ima pravo na naknadu troškova prijevoza za vrijeme bolovanja ukoliko je takvo pravo propisano kolektivnim ugovorom, time da navedeno može potraživati od poslodavca ali ne i od osiguravajućeg društva tuženika koji je prouzročio štetnu radnju zbog koje se radnica nalazi na bolovanju. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 306/10-2 od 01.IV.2010.
*
Okolnost da je poslodavac zakonito otkazao ugovor o radu jer nije imao mogućnost zaposliti radnika na radnom mjestu koje odgovara njegovoj smanjenoj radnoj sposobnosti uzrokovanoj ozljedom na radu, za koju postoji odgovornost poslodavca, ne oslobađa poslodavca odgovornosti za štetu koju radnik trpi zbog razlike između plaće koju bi ostvarivao na radnom mjestu i naknade za vrijeme nezaposlenosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1625/99 od 22.11.2000.
*
Poslodavac je odgovoran za posljedice ponovnog povređivanja radnika ukoliko je povreda istoga uzrokovana zbog prvobitne povrede koju je radnik pretrpio na radu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1386/09-2 od 26. I. 2010.
*
Ukoliko se štetni događaj zbio na putu radnice od mjesta njezinog prebivališta do posla, time da je isti posljedica njenog pada sa bicikla, tada se nisu na strani radnice ispunile pretpostavke za naknadu štete, iz razloga što šteta nije nastala na radu, niti u svezi s radom, a niti na mjestu koje se može smatrati njezinim radnim mjestom, a niti postoji uzročno-posljedična veza između radnje ili propuštanja poslodavca i nastale štete radnici. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 165/09-2 od 28.VIII.2009.
*
Ocijenjeno je da radnik koji je obučen za rad na siguran način na svojim poslovima koje obavlja niz godina mora biti svjestan posljedica obavljanja poslova suprotno propisima o zaštiti na radu, što je od utjecaja na oslobađanje poslodavca od objektivne odgovornosti za štetu. VSRH Revr 518/2007-2
*
Ukoliko poslodavac nije osigurao adekvatno sredstvo za rad a šteta je radnici nastala uslijed pokliznuća koje je uzrokovano objektivnim razlogom, tada za takvu slučajno nastalu štetu odgovara poslodavac, budući je isti potencijalno odgovorna osoba za nastanak konkretne štete. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 125/10-2 od 9.III.2010.
*
Kada su odluke poslodavca, za koje radnik smatra da su njima povrijeđena njegova prava iz radnog odnosa postale konačne, jer radnik protiv njih nije tražio zaštitu prava, nema osnova za odštetnu odgovornost poslodavca. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 22/2011-2 od 29.5.2012.
*
Ukoliko poslodavac nije poduzimao potrebne mjere radi promjene radnog mjesta radnice iako je ista višekratno boravila na bolovanju tijekom bolesti, time da je imala simptome koji su ukazivali na potrebu promjene njezinog radnog mjesta, na što je upućivala i preporuka nadležnog specijaliste, tada je poslodavac isključivo odgovoran za profesionalno oboljenje radnice. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1325/09-2 od 5.I.2010.
*
Otpočinjanje tijeka zastarnog roka na povremena, mjesečno dospijevajuća davanja ne teku od dana konačnosti upravnog rješenja iz razloga što u tom slučaju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protekom roka od 3 godine od dana konačnosti upravnog rješenja kojim je njegovom osiguraniku priznato pravo na primanje iz mirovinskog osiguranja, više ne bi mogao ostvariti zahtjev radi naknade štete od odgovorne osobe u smislu odredbe čl. 161. – 163. Zakona o mirovinskom osiguranju, iz razloga što bi izvjesno sva buduća (nakon tri godine dospjela) isplaćena novčana davanja bila u zastari, već naprotiv tražbina tužitelja za naknadu štete koju trpi u vidu mjesečnih isplata invalidske mirovine bivšem zaposleniku tuženika smatra se povremenim davanjima koja dospijevaju mjesečno zbog čega ista zastarijeva istekom rokova određenim Zakonom o obveznim odnosima. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1423/08-2 od 20.I.2009.
*
Pravo na naknadu štete u smislu čl. 116. Zakona o radu pripada radniku neovisno o tome što mu zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa pripada pravo na plaću i na ostala prava iz radnog odnosa. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 3296/99 od 5.4.2001.
*
Sud nije ovlašten ocjenjivati zakonitost i pravilnost pravomoćnog rješenja o invalidskoj mirovini (upravnih rješenja) kao niti postupak koji je prethodio donošenju rješenja u upravnom postupku. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1423/08-2 od 20.I.2009.
*
Visina naknade štete utvrđuje se prema prosjeku plaća isplaćenih u posljednja tri mjeseca prije otkaza ugovora o radu, a ne za posljednja tri mjeseca prije sudskog raskida ugovora o radu. VSRH Revr 399/2003-2
*
Trening na zaleđenom terenu smatra se opasnom djelatnošću. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 86/05 od 15.III.2005.
*
Poslodavac odgovora radniku za štetu koju je isti pretrpio prilikom obavljanja poslova koji nisu u opisu njegovog radnog mjesta, a koje je obavljao na zahtjev i u korist poslodavca za vrijeme trajanja radnog vremena. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1421/05-2 od 15.XI.2005. Potvrđeno VSRH, Revr 319/07-2 od 30.IX.2008.
*
Ukoliko iz tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja nije razvidno o kakvoj se vrsti štete radi, ugovornoj (zbog povrede ugovorne obveze) ili vanugovornoj (deliktnoj) tada je činjenična osnova tužbenog zahtjeva tužitelja, potpuno neodređena i nepotpuna, zbog čega ista ne opravdava zahtjev za naknadu štete. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1909/05-2 od 06.III.2006. Potvrđeno VSRH, Revr 769/07-2 od 21. svibnja 2008.