*

Kada je ovršni sud u rješenju o ovrsi označio nasljednike uknjiženog vlasnika nekretnine kao ovršenike i protiv njih dopustio zabilježbu ovrhe, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten odbiti upis uz obrazloženje da upis nije provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige i pozivom na odredbu čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama o knjižnom predniku. Pitanje knjižnog prednika, naime, riješio je ovršni sud, a o tome da li je to pitanje ispravno riješeno može se raspravljati samo u ovršnom postupku.

Županijski sud u Šibeniku Gž 342/00 21.6.2000.

*

 stavak 2.

Pravomoćna presuda o prijenosu prava vlasništva nekretnina, donesena u parnici protiv tuženika koji je u presudi označen kao nasljednik u zemljišnim knjigama upisanog vlasnika, može se provesti u zemljišnim knjigama jedino ako zahtjeva za prijenos prava vlasništva prileži i dokaz na okolnost pravnog sljedništva između njih.

Županijski sud u Splitu Gžzk 470/2009 od 9.11.2009.

*

Članak 108. stavak 2.

Članak 10. stavak 2.

Kad je ostavinski sud propustio naznačiti točnu oznaku zemljišta, odnosno broj katastarske čestice, već je označio zemljišnoknjižni uložak, ima se smatrati da je ostavinski sud obuhvatio sve nekretnine koje su upisane u zemljišnoknjižni uložak i to je pretpostavka koju zemljišnoknjižni sud ne ispituje.

Županijski sud u Splitu Gžzk 107/2009 od 26.8.2009.

*

Članak 108. stavak 1. u vezi s člankom 52. i člankom 54.

Moguće je dopustiti upis suvlasništva iako je prijedlogom za upis zahtijevan upis prava vlasništva.

Županijski sud u Splitu Gžzk 42/2009 od 5.3.2010.

*

Članak 108.

Članak 109.

Kod predlagatelja pojedinačnog ispravnog postupka dovoljno je da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje opravdanog razloga predviđenog odredbom čl. 108. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova.

Županijski sud u Varaždinu 11 Gž 2985/2011-2 od 16.2.2012.

*

čl. 108. st 2.

Prema odredbi čl. 92. Zakon o zemljišnim knjigama (u daljnjem tekstu ZZK) zemljišnoknjižni sud odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka, osim u slučajevima za koje je zakonom nešto drugo određeno, a kada je predložena uknjižba prava vlasništva, kao što je to u konkretnom slučaju, zakon ništa drugo, glede provođenja postupka ne propisuje. Prema tome, zemljišnoknjižni sud, prilikom odlučivanja o prijedlogu za uknjižbu prava vlasništva, niti je dužan, niti je ovlašten pribavljati podatke glede zahtijevanog upisa od drugih tijela ili pravnih osoba, pa motrište izraženo u žalbi da je sud trebao konzultirati državno pravobraniteljstvo i lokalnu upravu, te staviti upit poduzeću za ceste o karakteru predmetnih putova, ne može se prihvatiti. Nadalje, zemljišnoknjižni sud dopušta upis ako su ispunjene pretpostavke propisane odredbom iz st. 1. čl. 108. ZZK, a jedna od njih je da iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu. i po ocjeni ovoga suda zapreka upisu nije bilo, jer predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi nosile su naziv put i bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom upravljanja Mjesnog narodnog odbora u P., dakle nisu bile upisane kao opće dobro ili javno dobro, a pogotovo ne javne ceste razvrstane u neku od skupina prema čl. 4. Zakona o javnim cestama.

Županijski sud u Bjelovaru ŽS Bj Gž 1638/1998

*

Pod udar Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća iz 1946. godine došli su i sve bankarske i osiguravajuće organizacije u privatnom vlasništvu, pa tako i Hrvatska poljodjelska banka d.d. Zagreb, čija imovina je po samom zakonu postala državno vlasništvo i Republika Hrvatska za upis svog prava vlasništva nije dužna uz prijedlog priložiti ispravu iz koje bi proizlazilo njezino pravo za upis vlasništva.

Gž-51/07-2, od 12. veljače 2007

*

Ovršni sud će odrediti prisilno zasnivanje založnog prava uknjižbom u zemljišnoj knjizi ako je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik nekretnine na koju se taj prijedlog odnosi. Pri tome ovršni sud nije ovlašten ispitivati da li je uknjižba založnog prava provediva s obzirom na stanje zemljišne knjige, već je o tome ovlašten odlučivati zemljišno-knjižni sud u postupku upisa sukladno odredbi čl.108. st.2. Zakona o zemljišnim knjigama.

ŽS Ri Gž 2271/1999

*

Zemljišnoknjižni sud nakon što primi prijedlog za upis s potrebnim prilozima utvrđuje uvidom u zemljišnu knjigu da li glede predmeta upisa postoje zapreke tom upisu i nije dužan niti ovlašten prikupljati druge podatke

ŽS Bj Gž 1638/1998

*

Kada je ovršni sud u rješenju o ovrsi označio nasljednike uknjiženog vlasnika nekretnine kao ovršenike i protiv njih dopustio zabilježbu ovrhe, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten odbiti upis uz obrazloženje da upis nije provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige i pozivom na odredbu čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama o knjižnom predniku. Pitanje knjižnog prednika, naime, riješio je ovršni sud, a o tome da li je to pitanje ispravno riješeno može se raspravljati samo u ovršnom postupku.

ŽS Ši Gž 342/2000

*

U ovom predmetu zabilježba ovrhe je određena rješenjem o ovrsi, dakle, ovršni sud je odlučio o dopuštenosti upisa (odredio upis), a zemljišnoknjižni ga sud provodi. Ovlaštenja zemljišnoknjižnog suda u takvom slučaju su propisana odredbom članka 108. stavak 2. ZZK, prema kojoj odredbi, kada zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.

Županijski sud u Šibeniku ŽS Ši Gž 342/2000

*

Zapreka zatraženom upisu glede predmeta upisa, postoji kada je zatražena uknjižba prava vlasništva na jednom dijelu zgrade (prizemlju), u kojoj suvlasnici nisu izvršili uspostavu vlasništva na posebnim dijelovima, pa tako ni na onom dijelu glede kojeg je zatražen upis vlasništva.

Gž-1977/08-2 od 23. I. 2009.

*

Budući je u provedenom postupku utvrđeno, a što se žalbom niti ne osporava, da je prema stanju u zemljišnim knjigama protivnik osiguranja upisan kao vlasnik nekretnine na koju se odnosi prijedlog predlagatelja osiguranja za zasnivanje založnog prava, pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbe čl. 258. do 260. Ovršnog zakona (“Narodne novine”, broj 57/96 i 29/99, dalje OZ) kada je tom prijedlogu udovoljio. Pri tome nije odlučna činjenica da je u vrijeme donošenja pobijanog rješenja u zemljišno-knjižnom ulošku u kojem je upisana predmetna nekretnina bila učinjena vidljivom činjenica da je podnesen prijedlog za upis (plomba) kojim se temeljem kupoprodajnog ugovora traži uknjižba prava vlasništva predmetne nekretnine s imena protivnika osiguranja na ime trgovačkog društva “S.” d.o.o. Matulji. To stoga što od te činjenice ovisi odgovor na pitanje da li je upis koji je pobijanim rješenjem određen (uknjižba založnog prava) provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, o čemu nije ovlašten odlučivati ovršni sud koji je navedeni upis odredio, već je o tome ovlašten odlučivati zemljišnoknjižni sud u postupku upisa sukladno odredbi čl. 108. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine”, broj 91/96, dalje ZZK) u kojem postupku će taj sud voditi računa o stanju zemljišne knjige u momentu kada mu je ovršni sud dostavio pobijano rješenje na provedbu (čl. 107. ZZK), te o prvenstvenom redu do tada zatraženih zemljišnoknjižnih upisa (čl. 45. ZZK).

Županijski sud u Rijeci ŽS Ri Gž 2271/1999

*

Zemljišnoknjižni sud će odbiti provedbu upisa koji je utemeljen na stranoj sudskoj odluci donesenoj u stvari u kojoj postoji isključiva nadležnost suda u Republici Hrvatskoj.

ŽS Ši Gž 648/2002

*

Zemljišnoknjižni sud dopustit će upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene zakonom propisane pretpostavke, a jedna od tih pretpostavki je, da nema osnove za sumnju, je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena, što ne mora biti vidljivo samo iz priloženih isprava jer takvu ispravu zamjenjuje izričita zakonska odredba, kao što je to odredba čl. 2. Zakona o grobljima, prema kojima su groblja kao komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem području se nalaze.

Gž-1644/07-2, od 28. prosinca. 2007.