*
STEČAJNI POSTUPAK- UGOVORI O RADU Stečajni zakon – Članak 120. (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03)
Zakon o radu – Članak 115. st. 1. (Narodne novine br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/03).
Svi ugovori o radu otvaranjem stečajnog postupka ne prestaju.
Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naredit će vraćanje radnika na posao. Ovo se primjenjuje i u slučaju kada je poslodavac – trgovačko društvo – u stečaju.
Sud može u parnici donijeti odluku kojom se radnika vraća na posao, a stečajni upravitelj može otkazati nakon toga ugovor o radu uz davanje otkaznog roka.
“Ovdje valja ukazati na odredbu članka 115. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03) prema kojoj ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naredit će vraćanje radnika na posao.
Prema stajalištu ovoga suda ovu zakonsku odredbu valja primijeniti i u slučaju kad je otvoren stečajni postupak nad poslodavcem. Naime, ako je sud u parnici utvrdio da otkaz poslodavca učinjen prije otvaranja stečajnog postupka nije bio dopušten, a stečajni upravitelj nije otkazao ugovor o radu temeljem članka 120. stavak 2. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03. (jer smatra daje radniku valjano otkazan ugovor prije otvaranja stečaja), proizlazi da se radnik i dalje nalazi u radnom odnosu i stečajni upravitelj bi ga morao vratiti na posao ako je to moguće. Ako to nije moguće jer nema posla, stečajni upravitelj može odmah otkazati ugovor o radu, a u tom će slučaju radniku radni odnos prestati nakon isteka otkaznog roka od mjesec dana propisanog člankom 120. stavak 3. SZ-a. Valja napomenuti da prema članku 120. stavak 1. SZ-a otvaranjem stečajnog postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne prestaju, pa dakle svi radnici stečajnog dužnika nastavljaju raditi kao da stečaj nije otvoren, sve dok njihov ugovor o radu ne prestane na jedan od propisanih načina.
I iz odredbe članka 120. stavak 4. SZ-a proizlazi da sud može u parnici donijeti odluku kojom se naređuje vraćanje radnika na posao. Prema toj odredbi, ako radnik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije pravno valjan, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu. Dakle, ako radnik kojemu je stečajni upravitelj nakon otvaranja stečaja otkazao ugovor o radu ima pravo tražiti od suda utvrđenje da otkaz nije dopušten i da radni odnos nije prestao te da naredi njegovo vraćanje na posao, onda nema razloga da se isto pravo ne prizna i onom radniku kojem je ugovor o radu otkazao poslodavac prije otvaranja stečaja. ” VTS RH PŽ-2562 04 od 29. lipnja 2004. godine
*
STEČAJNO PRAVO – TRAŽBINE ZAPOSLENIKA (RADNIKA) U STEČAJNOM POSTUPKU Stečajni zakon – Članak 96., 70., 85., i 120. (Narodne novine” broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03)
Namirenje tražbina zaposlenika (radnika) u stečajnom postupku koji se vodi nad njihovim poslodavcem Zaposlenici ostvarju svoje tražbine od poslodavca u stečaju na dva načina:
- a) kao stečajni vjerovnici \
- b) kao vjerovnici stečajne mase,
a što se utvrđuje i prosuđuje od slučaja do slučaja.
Kao stečajni vjerovnici zaposlenici ostvaruju (namiruju) u stečajnom postupku, u pravilu, one tražbine koje su dospjele do dana otvaranja stečajnog postupka, i to, prema isplatnim redovima u koje tražbine spadaju, a sve to temeljem podnesenih prijava tih tražbina. U takve tražbine spadaju sve one zaposleničke tražbine za koje nije posebno propisano da se iznimno namiruju iz stečajne mase.
Po odredbama članka 87. stavak 1. točka 5. Stečajnog zakona (citat): 5. tražbine zaposlenika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka spadaju u ostale obveze stečajne mase – pa takve tražbine zaposlenici namiruju kao vjerovnici stečajne mase temeljem odredbi članka 85. SZ-a. a što je određeno i odredbama članka 120. stavak 7. SZ-a, citat: (7) Plaće i ostala primanja iz radnog odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne mase.” (Nn 129/00)
Za tražbine koje ostvaruju kao vjerovnici stečajne mase, zaposlenici ne podnose prijavu stečajnom upravitelju.
Citiranim člankom 86. Zakona o radu, koji je vrijedio do 19.7.2003, bilo je propisano koje se zaposleničke tražbine namiruju kao troškovi stečajne mase.
VTS RH Pž. 4489/05, od 20. srpnja 2005.
*
STEČAJNI POSTUPAK – UGOVORI O RADU Stečajni zakon – Članak 120. stavak 3. (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00)
Stečajni upravitelj koji je otkazao radni odnos radniku uz otkazni rok od trideset dana zbog otvaranja stečajnog postupka kao posebno opravdanog otkaznog razloga postupio je u skladu sa Stečajnim zakonom.
Nije osnovan zahtjev radnika za naknadu štete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa (u odnosu na otkazni rok prema zakonskim ili ugovorenim odredbama o zaštiti radnika) jer na strani stečajnog dužnika nema protupravnosti.
“I sama žaliteljica zaključuje da su odredbe Stečajnog zakona lex specialis i da se ne primjenjuju odredbe članka 133. Zakona o radu (Narodne novine broj 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04) o trajanju otkaznog roka, te da «stečajni upravitelj može otkaz izjaviti u kraćem roku od mjesec dana samo ako je zakonom predviđen kraći rok». – Znači ako je Zakonom o radu predviđen kraći otkazni rok od mjesec dana, tada će i stečajni upravitelj otkazati ugovor o radu s otkaznim rokom kraćim od mjesec dana.
To praktički znači da je Stečajnim zakonom, koji je u ovom slučaju lex specialis, u stečajnom postupku propisan otkazni rok u trajanju od mjesec dana (ili kraći) i to bez obzira da li ugovor o radu otkazuje poslodavac ili zaposlenik.
Točan je navod žaliteljice da je zakonom propisano da ako otkaz izjavi stečajni upravitelj druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa (članak 120. stavak 3. SZ-a). – Međutim, prethodno je u istom stavku iste zakonske odredbe propisano je da nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i zaposlenik mogu otkazati ugovor o radu bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorne odredbe o zaštiti zaposlenika te da otkazni rok iznosi mjesec dana ako zakonom nije propisan kraći otkazni rok.
To znači da ako otkaz izjavi stečajni upravitelj zaposleniku pripada pravo na naknadu štete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa, ako je do prestanka radnog odnosa došlo prijevremeno tj. unutar otkaznog roka koji je predviđen istom zakonskom odredbom (mjesec dana ako zakonom nije predviđen kraći rok). – Ako otkaz izjavi zaposlenik bez otkaznog roka koji je propisan ili s kraćim, stečajni dužnik nema pravo na naknadu štete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa.
Iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da zaposlenik ima pravo zahtijevati naknadu štete za razdoblje razlike između otkaznog roka predviđenog Zakonom o radu i roka od mjesec dana iz te odredbe Stečajnog zakona. – Da je to bila namjera, tada bi to bilo tako i napisano. – Ne bi se propisivao istom odredbom i otkazni rok od mjesec dana i naknađivanje štete u visini plaće za period do isteka otkaznog roka prema Zakonu o radu, nego bi se jednostavno propisala primjena rokova iz Zakona oradu.
Žaliteljičinim tumačenjem, otkazni rok od mjesec dana propisan istom odredbom ne bi imao svrhe ni smisla, jer tada zaposlenik ne bi radio a primao bi naknadu kao da radi za period otkaznog roka prema Zakonu o radu. ” VTS RH PŽ-3878 04 od 28. rujna 2004.