*
STEČAJNI POSTUPAK – OPĆE PRETPOSTAVKE ZA POBIJANJE PRAVNIH RADNJI U POVODU STEČAJA
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Članak 127.
Osim posebnih pretpostavaka iz članka 128 – 134 Stečajnog zakona, sud je u postupku radi pobijanja pravnih radnji u povodu stečaja dužan ispitati jesu li ispunjene i sve opće pretpostavke za pobijanje neovisno o kojoj se vrsti pobojnih pravnih radnji radilo.
VTS RH, Pž-5258/06 od 15.prosinca 2009. (TS Rijeka P-379/06 od 29.lipnja 2006.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OPĆE PRETPOSTAVKE POBIJANJA PRAVNIH RADNJI
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Članak 127.
Osim posebnih pretpostavki za pobijanje pravnih radnji u povodu stečaja moraju biti ispunjene i sve opće pretpostavke pa tako i da je pobojnom radnjom došlo do oštećenja vjerovnika odnosno do pogodovanja pojedinih vjerovnika. Dužnost je suda da ispita postojanje i tih općih pretpostavki za pobijanje pravnih radnji neovisno o kojoj se vrsti pobojnih pravnih radnji radilo.
Iz predmetnog spisa proizlazi da je ugovorom o zamjeni dionica koji je predmet pobijanja izvršena zamjena na način da je tužitelj s tuženikom zamijenio dionice Sunca osiguranja d.d. kojih je bio vlasnik (imatelj) za vlastite dionice u tuženikovom vlasništvu.
Prije svega se ističe da je, bez obzira na razloge zbog kojih se dužnikova pravna radnja pobija, potrebno da se za pobijanje ispune opće pretpostavke iz odredbe članka 127. Stečajnog zakona (“Narodne novine” br. 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/00, 197/03 i 187/04, dalje SZ), prema kojima predmet pobijanja mogu biti one dužnikove pravne radnje koje dovode do oštećenja vjerovnika ili do pogodovanja vjerovnika. U pobijanoj presudi navodi se da su ugovorom o zamjeni dionica oštećeni tužiteljevi vjerovnici. Do oštećenja vjerovnika u stečajnom postupku uslijed pobojne pravne radnje doći će ukoliko vjerovnici upravo zbog te radnje neće u stečajnom postupku moći namiriti utvrđene tražbine. Je li ispunjena navedena pretpostavka u prvostupanjskom postupku niti je utvrđeno, niti se o tome govori u obrazloženju pobijane presude.
VTS RH, Pž-7363/04 od 21. veljače 2006. (TS Zagreb P-2743/01 od 8. lipnja 2004.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OPĆE PRETPOSTAVKE POBIJANJA PRAVNIH RADNJI
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Članak 127.
Sud u postupku radi pobijanja pravnih radnji mora ispitati je li radnjom koja se pobija došlo do oštećenja (pogodovanja) stečajnih vjerovnika budući da je oštećenje (pogodovanje) vjerovnika jedna od općih pretpostavki pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika.
Nadalje, pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, jer uopće ne sadrži razloge o općim pretpostavkama za pobijanje pravnih radnji, a razlozi iznijeti u obrazloženju su djelomično proturječni.
Sukladno odredbi članka 127. stavak 1. SZ-a mogu se pobijati pravne radnje stečajnog dužnika poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika).
Opće pretpostavke pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika koje moraju biti ispunjene su: a) otvoren stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, b) prije otvaranja stečajnog postupka (uz određene izuzetke) poduzeta je pravna radnja koja može biti predmetom pobijanja, c) pobijana radnja dovela je do oštećenja ili pogodovanja vjerovnika, te d) krajnji rezultat pobijanja mora se očitovati u povećanju mogućnosti namirenja svih vjerovnika.
Između pobijane pravne radnje i umanjenja imovine dužnika iz koje se mogu namiriti vjerovnici mora postojati uzročna veza, koja bi postojala ako bi namirenje ukupnosti stečajnih vjerovnika bilo uspješnije da pobijana pravna radnja nije poduzeta. Oštećenje vjerovnika pretpostavlja da je pravnom radnjom, ekonomski gledano, smanjena mogućnost namirenja stečajnih vjerovnika. Ako se vjerovnici ne bi mogli bolje namiriti, i kad pobijana pravna radnja ne bi bila poduzeta, takva pravna radnja kojom se doista smanjuje imovina dužnika ne bi bila pobojna. Prema tome, potrebno je utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju je li pobijanom pravnom radnjom došlo do oštećenja ili pogodovanja vjerovnika. Teret dokazivanja da su pobijanom pravnom radnjom oštećeni ili pogodovani vjerovnici snosi pobijatelj.
Iako se navedene opće pretpostavke moraju utvrditi u svakom slučaju pobijanja pravnih radnji, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude uopće nije iznio razloge je li i na temelju kojih činjenica i dokaza utvrdio ispunjenje opće pretpostavke – oštećenja ostalih stečajnih vjerovnika ili pogodovanja tuženika.
VTS RH, Pž-2798/04 od 6. veljače 2007. (TS Zagreb P-7248/02 od 27. siječnja 2004.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OŠTEĆENJE I POGODOVANJE VJEROVNIKA
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Članak 127.
Okolnost da je stečajni dužnik prije otvaranja stečaja ponudio svojim vjerovnicima određen način namirenja njihovih tražbina ne znači da takvom radnjom prema jednom vjerovniku u odnosu na kojeg je ta radnja poduzeta nije došlo do oštećenja odnosno pogodovanja vjerovnika.
VTS RH, Pž-4032/05 od 12. prosinca 2006. (TS Varaždin P-690/04 od 25. travnja 2005.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OŠTEĆENJE ILI POGODOVANJE VJEROVNIKA
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Članak 127.
Sud kao opću pretpostavku pobijanja pravnih radnji mora ispitati je li radnjom došlo do oštećenja ili pogodovanja stečajnih vjerovnika.
Sud prvog stupnja nije dao jasne razloge o odlučnim činjenicama čime je počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 13. ZPP-a. Pobijati se mogu pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika, dakle kojima se vjerovnici oštećuju, odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogoduju). Za pobijanje pravnih radnji moraju biti ispunjene tzv. opće pretpostavke za pobijanje u stečaju. Te su pretpostavke: 1) stečajni postupak mora biti otvoren, 2) prije otvaranja stečajnog postupka trebala je biti poduzeta pravna radnja koja može biti predmet pobijanja, 3) ta je radnja trebala dovesti do oštećenja ili pogodovanja vjerovnika, 4) krajnji rezultat pobijanja morao bi se očitovati u povećanju mogućnosti namirenja ukupnosti vjerovnika. Pored tih pretpostavki, u vezi s pojedinim od razloga zbog kojih se pobijanje može tražiti, trebaju biti ispunjenje i tzv. posebne pretpostavke.
U konkretnom sporu nije upitno da je otvoren stečajni postupak i da je prije otvaranja stečaja sklopljen Sporazum o založnom pravu (nastavno Sporazum) koji može biti predmet pobijanja. Međutim, sud nije dao jasne razloge hoće li Sporazum dovesti do oštećenja vjerovnika već navodi da je „oštećenje razumljivo samo po sebi“ što nije točno. Nije nužno da određena radnja treba dovesti do oštećenja vjerovnika, iako će u najčešćem broju slučajeva doći do oštećenja. Kada bi stečajna masa bila dostatna da se namire sve tražbine stečajnih vjerovnika ne bi se moglo govoriti o oštećenju vjerovnika. Sukladno navedenom, tužitelj je dužan dokazati postojanje pretpostavki pa tako i „oštećenje vjerovnika“ jer u protivnom nema uvjeta za pobijanje pravne radnje.
VTS RH, Pž-4508/03 od 24. listopada 2006. (TS Split P-3228/01 od 25. studenoga 2002.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – PRIJEBOJ KAO POBOJNA PRAVNA RADNJA
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 i 82/06)
Članak 127.
Izjava o prijeboju ne predstavlja pobojnu pravnu radnju koja se može pobijati već je prijeboj način ispunjenja obveze koji se ostvaruje izvan stečaja i neovisno od stečaja.
*
STEČAJNI POSTUPAK – POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOG DUŽNIKA
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Članak 127.
Nisu ostvarene opće pretpostavke pobijanja dužnikovih pravnih radnji i ne može se s uspjehom pobijati ona pravna radnja za koju u postupku nije dokazano da je dovela do oštećenja stečajnih vjerovnika u njihovoj ukupnosti i da će se krajnji rezultat pobijanja očitovati u povećanju mogućnosti namirenja stečajnih vjerovnika.
VTS RH, Pž-4578/09 od 17.kolovoza 2011. (TS Dubrovnik P-178/06 od 1.lipnja 2009.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OPĆE PRETPOSTAVKE POBIJANJA; TUŽBA
Stečajni zakon (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Članak 127. I 141.
Paulijanskom tužbom može se pobijati ona pravna radnja stečajnog dužnika koja je dovela do oštećenja stečajnih vjerovnika, a krajnji rezultat pobijanja mora se očitovati kao povećanje mogućnosti namirenja stečajnih vjerovnika (svrha pobijanja).
Kod složenih pravnih poslova nije dovoljno pobijati osnovni pravni posao ako to nije ona radnja koja je dovela do oštećenja stečajnih vjerovnika i kad se time ne bi postigla svrha pobijanja već je, da bi se postigla svrha pobijanja, potrebno pobijati radnju ispunjenja.
Kad je stjecanje punopravnog vlasništva nekretnine od strane predlagatelja osiguranja posljedica propusta protivnika osiguranja da u zakonskom roku dostavi obavijest o tome zahtijeva li da se predmet osiguranja unovči, tada je protivnik osiguranja trebao pobijati upravo radnju propuštanja davanja izjave o tome da zahtijeva prodaju nekretnine dane u fiduciju. VTS RH, Pž-3506/07 od 24.ožujka 2011. (TS Rijeka P-47/06 od 12.ožujka 2007.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOG DUŽNIKA
Stečajni zakon (Narodne novine br. 44/96), 29/99)
Članak 127 i 131
Pravne radnje stečajnog dužnika poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika ovlašteni su pobijati stečajni vjerovnici, te stečajni upravitelj u ime stečajnog dužnika.
Pretpostavlja se namjera oštećenja vjerovnika, ako je druga strana zna¬la da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje, te da se pravnom radn¬jom oštećuju vjerovnici.
VTS RH, Pž-2982/98 od 26. siječnja 1999.
*
STEČAJNI POSTUPAK – OPĆE PRETPOSTAVKE ZA POBIJANJE PRAVNIH RADNJI U POVODU STEČAJA
Stečajni zakon – Članak 127.
(Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Osim posebnih pretpostavaka za pobijanje pravnih radnji u povodu stečaja, sud mora ispitati jesu li ispunjenje i sve opće pretpostavke: a) da je otvoren stečajni postupak, b) radnje koje su predmet pobijanja (osim u slučaju iz članka 144. Stečajnog zakona) moraju biti poduzete prije otvaranja stečajnog postupka, c) radnjama se remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika ili se njima pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj i d) krajnji rezultat pobijanja očituje se u povećanju mogućnosti namirenja ukupnosti vjerovnika.
Da bi se moglo ispitati je li krajnji rezultat pobijanja povećanje mogućnosti namirenja vjerovnika, potrebno je pribaviti podatke o stanju stečajne mase i priznatim tražbinama stečajnih vjerovnika, troškovima stečajnog postupka i obvezama stečajne mase. VTS RH, Pž-1136/09 od 14.travnja 2010. (TS Bjelovar P-349/07 od 5.studenog 2008.)