*

STEČAJNI POSTUPAK – KONGRUENTNO NAMIRENJE

Stečajni zakon – Članak 128.  (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 I 197/03)

Kongruentno namirenje je pravna radnja poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u skladu sa sadržajem njegova prava.
Ova pravna radnja je pobojna ako je dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik znao za tu nesposobnost.
Osoba koja je bila član uprave trgovačkog društva po svom položaju znala je za nesposobnost za plaćanje tog društva.
“Kongruentno namirenje je pravna radnja koja je poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje namirenje sukladno sadržaju njegova prava.
Ta pravna radnja je pobojna ako je u to vrijeme dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je u isto vrijeme vjerovnik znao za tu nesposobnost.
Pravilno je sud prvoga stupnja primijenio odredbu čl. 128. st. 1. Stečajnog zakona (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 i 197/03), te je vrlo detaljno obrazložio, pa u tom dijelu ovaj sud u cijelosti prihvaća obrazloženje suda prvoga stupnja. Naime, uvidom u stečajni spis Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem St-2/99, utvrđeno je da je vjerovnik Zagrebačka banka prijedlogom od 11. siječnja 1999. godine predložila otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom – tužiteljem, te da je stečajni postupak otvoren dana 16. travnja 1999. godine, a radnja čije se pobijanje traži, poduzeta je 07. siječnja 1999. godine. Isto tako, sud je uvidom u obrazac BON-2, Zavoda za platni promet utvrdio, da je tužitelj na dan 10. prosinca 1998. godine bio neprekidno u blokadi ukupno 917 dana, te da je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje iznosio 87.928.127,00 kn, pa je, prema tome, tužitelj u vrijeme poduzimanja pravne radnje bio nesposoban za plaćanje.
Isto tako je sud prvoga stupnja pravilno utvrdio, uvidom u uvjerenje Zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe Zagreb, za B. L., koja je u svojstvu zakonskog zastupnika tuženika potpisala ugovor čije se pobijanje tužbom traži, da je bila djelatnik tužitelja od 15. ožujka 1996. godine, pa sve do 14. veljače 1999. godine, pa je, prema tome, u vrijeme kada je pravna radnja bila poduzeta, bila zaposlena kod tužitelja.
Prema ocjeni ovoga vijeća, u cijelosti se prihvaća ocjena suda prvoga stupnja da nije bilo potrebe saslušavati B. L., na okolnost da li je znala da je uvrijeme poduzimanja radnji tužitelj bio nesposoban za plaćanje; jer ovaj sud prihvaća ocjenu suda prvoga stupnja, da obzirom na položaj koji je B. L. imala kod tužitelja je svakako znala za nesposobnost tužitelja za plaćanje.”
VTS RH Pž-4067/01 od 29. travnja 2003. godine

*
Pravne radnje poduzete tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon otvaranja stečajnog postupka mogu se uz udovoljenje propisanim pretpostavkama, pobijati bez obzira na to da li su u pitanju radnje stečajnog dužnika ili vjerovnika.

VSRH Gzz 64/2005-2;VSRH Revt 30/2005-2

*

STEČAJNI POSTUPAK – KONGRUENTNO NAMIRENJE

Stečajni zakon – Članak 128. st. 1. (Narodne novine br. 44/96 i 29/99)

Kongruentno namirenje je pravna radnja, koja je poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje namirenje sukladno sadržaju njegova prava.
Ta pravna radnja je pobojna ako je u to vrijeme dužnik bio 1) nesposoban za plaćanje, 2) ako je u isto vrijeme vjerovnik znao za tu nesposobnost.
Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečaja, pa i onu koju će stečajni dužnik steći kroz pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika.
VTS RH Pž-3986/00 od 19. rujna 2000.

*
Pravna radnja kongruentnog namirenja prije pokretanja stečajnog postupka može se pobijati ako je radnja poduzeta tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, ako je dužnik u vrijeme poduzimanja radnje bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik stečajnog dužnika u vrijeme poduzimanja radnje znao da je dužnik insolventan.
Ako je vjerovnik jedini član društva stečajnog dužnika njegovo znanje za insolventnost dužnika se presumira.
VTS RH, PŽ-1230/03 od 28. prosinca 2005.

*

STEČAJNI POSTUPAK – KONGRUENTNO NAMIRENJE NAKON PODNOŠENJA PRIJEDLOGA ZA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA
Stečajni zakon – Članak 128. stavak 2. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Pretpostavke za kongruentno namirenje nakon podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka su: a) da je radnja bila poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i b) da je vjerovnik prema kojem je radnja poduzeta znao za nesposobnost za plaćanje ili (alternativno) za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka s time da se to znanje presumira ako je vjerovnik znao ili morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

*
STEČAJNI POSTUPAK – KONGRUENTNO NAMIRENJE

 Stečajni zakon – Članak 128. st. 1. (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00)

Kongruentno namirenje je pravna radnja, koja je poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, kojom se jednom vjerovniku daje namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava.

Pravna radnja (ugovor o kompenzaciji) poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka sa dužnikom čiji je račun bio u dugotrajnoj blokadi je pobojna.

“Pravilno je sud prvoga stupnja, prema ocjeni ovoga vijeća, primijenio odredbu članka 128. stavak 1. Stečajnog zakona (Narodne novine broj 44/96, 29/99 i 129/00).

Prema članku 128. stavak 1. Stečajnog zakona, pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način ili u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno) namirenje, može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost (članak 128. stavak 1. Stečajnog zakona).

Prema članku 130. stavak 2. Stečajnog zakona, s pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati ili radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko pravni zahtjev.

U obrazloženju pobijane presude, sud prvoga stupnja se ni ne poziva na odredbu članka 130. stavak 2. Stečajnog zakona, pa ovaj sud ocjenjuje neosnovanim navod žalitelja da je sud pogrešno primijenio odredbu članka 130. stavak 2. Stečajnog zakona.

Nakon što je sud prvoga stupnja proveo dokazni postupak u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99 i 88/01), pravilno je, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, zaključio da je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi izjava o prijeboju od 12. siječnja 1999. godine.

Nesporno je da su parnične stranke potpisale izjavu o prijeboju dana 12. siječnja 1999. godine, te da je izjava o prijeboju potvrđena dana 12. siječnja 1999. godine, a prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnesen je sudu 22. siječnja 1999. godine. Iz ovoga, pravilno sud prvoga stupnja zaključuje da se radi o radnji koja je poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Isto tako, tužitelj je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, a što je sud prvoga stupnja zaključio uvidom u obrazloženje rješenja broj St-17/99 od 23. veljače 1999. godine, iz kojeg je vidljivo da je tužitelj bio u blokadi neprekidno od 31. listopada 1998. godine, te da je ukupna blokada na dan 27. siječnja 1999. godine iznosila 295.737.269,46 kn. Iz ovih podataka, pravilno je sud prvoga stupnja zaključio da su ispunjeni uvjeti iz članka 128. Stečajnog zakona.”
VTS RH Pž-5934/01 od 14. siječnja 2003.