Otpremnina
Članak 126.
(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
SUDSKA PRAKSA
__________________________________________________________________
*
Potvrda koju je sastavio poslodavac istog dana kada je donio odluku o poslovno uvjetovanom otkazu, te u kojoj je navedeno da radni odnos tužiteljice prestaje s određenim danom i da sa tim danom poslodavac nema nikakve obveze prema tužiteljici osim predaje dokumentacije odjave nije od utjecaja na pravo tužiteljice na isplatu otpremnine i naknadu plaće zbog neodrađivanja otkaznog roka. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 28/09-2 od 19.I.2009.
*
Kad je obrt prestao po sili zakona zbog smrti vlasnika obrta njegov radnik nema pravo na isplatu otpremnine. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 935/2010-2 od 28.3.2012.
*
Kad je radnik istovremeno prihvatio ponudu navedenu u odluci o otkazu ugovora o radu da sukladno Programu rješavanja viška radnika nastavi s radom kod drugog poslodavca ne pripada mu pravo na otpremninu u smislu čl. 118. Zakona o radu. VSRH Rev 3372/1999
*
Pravo na otpremninu prema čl. 79. Zakona o radu može ostvariti radnik kod kojeg je nastupila nesposobnost za rad zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti kad zbog toga nije vraćen na rad nakon završenog liječenja. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1218/00 od 25.10.2000.
*
Podnošenje tužbe radi utvrđivanja prava na razliku plaće zbog posebnih uvjeta rada ne utječe na rok zastare glede prava na isplatu otpremnine. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 427/10-2 od 10.V.2010.
*
Zaposlenik ima pravo na otpremninu i u slučaju osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu. VSRH Rev 52/1999
*
Zaposlenici koji su tijekom procesa rada pretrpjeli kakvu povredu na radu ili oboljeli od profesionalne bolesti pa su nakon završetka liječenja i oporavka vraćeni na rad ali na drugo radno mjesto ne ulaze u krug osoba kojima pripada pravo na dvostruku otpremninu u slučaju otkaza ugovora o radu. Županijski sud Koprivnica Gž 937/00 od 28.9.2000.
*
Pitanje zastare prava iz radnog odnosa državnih službenika regulirano je Zakonom o radu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 427/10-2 od 10.V.2010.
*
Državnom službeniku kome je državna služba prestala po sili zakona istekom roka raspolaganja, a ne zbog njegove invalidnosti, ne pripada pravo na otpremninu kao u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 292/2007-2 od 4.11.2008.
*
Zahtjevi za naknadu plaće i otpremninu ne temelje se na istoj pravnoj osnovi. VSRH Rev 526/2001
*
Državni službenik kojem je o pravu na otpremninu odlučeno pravomoćnim upravnim aktom nema pravo na otpremninu u iznosu većem od utvrđenog tim upravnim katom. Županijski sud u Zagrebu Gžr 91/2012-2 od 31.1.2012.
*
Pri utvrđivanju visine otpremnine ne uzima se u obzir renta koju radnik prima kao naknadu štete s naslova gubitka zarade. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 2704/00 od 12.12.2000.
*
Radnik ima pravo na otpremninu i u slučaju kad se radi o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora. Županijski sud u Zagrebu Gž 7318/00 od 13.11.2001.
*
Kad u slučaju otkaza zbog organizacijskih promjena zaposlenik nije prihvatio ponudu za sklapanje izmijenjenog ugovora o radu ne može se smatrati da je otkaz posljedica skrivljenog ponašanja zaposlenika zbog čega bi gubio pravo na otpremninu. VSRH Rev 1991/1997
*
Odricanje od otpremnine nakon što je radnik stekao pravo na otpremninu uručenjem otkaza, valjano je i ima karakter otpusta duga. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 2702/98 od 7.6.2001.
*
Dodatna zaštita invalida rada ostvarivanjem prava s naslova mirovinskog osiguranja ne isključuje njegova prava na stečenu otpremninu. Vrhovni sud Republike Rev 1216/00 od 29.5.2001.
*
Kad je prije isteka otkaznog roka određenog odlukom o otkazu ugovora o radu radnik otišao u mirovinu radni odnos prestao je umirovljenjem. VSRH Rev 2943/2000
*
Ugovornim preuzimanjem radnika od stane drugog poslodavca nije ostvaren kontinuitet radnog odnosa u smislu čl. 129. Zakona o radu jer se radi o radnom odnosu kod dva različita poslodavca. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 2398/97 od 30.11.2000.
*
Visina otpremnine utvrđuje se s obzirom na dan isteka otkaznog roka, a ne s obzirom na dan uručenja otkaza. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 36/00 od 18.4.2001.
*
Potraživanje zaposlenika po osnovu otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu dospjeva uručenjem otkaza, a po dospjelosti takvog potraživanja zaposlenik kao vjerovnik može njime slobodno raspolagati. VSRH Rev 3599/1999
*
Radnik kojem poslodavac otkaže ugovor o radu iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika nema pravo na otpremninu. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 4296/05 od 4.3.2008.
*
Potraživanje zaposlenika po osnovu otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu dospjeva uručenjem otkaza, a po dospjelosti takvog potraživanja zaposlenik kao vjerovnik može njime slobodno raspolagati. VSRH Rev 3599/1999
*
Kad je s danom otvaranja stečajnog postupka radniku po sili zakona prestao radni odnos te je nakon toga s istim poslodavcem ponovno zasnovao radni odnos, u neprekidno trajanje radnog odnosa radi utvrđivanja otpremnine ne uračunava se vrijeme provedeno u radnom odnosu prije otvaranja stečajnog postupka. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 2861/99 od 8.11.2000.
*
Kad iznosi isplaćeni s osnova otpremnine podliježu oporezivanju obveznik plaćanja poreza na dohodak je zaposlenik, pa kad je taj porez platio poslodavac pripada mu pravo na povrat tog iznosa za koji može umanjiti iznos koji isplaćuje zaposleniku s naslova otpremnine. VSRH Rev 2699/1998.
*
Okolnost da je otkazni rok istekao nakon što je stupio na snagu Zakon o radu (“Narodne novine”, broj 38/95) ne dovodi do primjene tog Zakona u pogledu prava na otpremninu kad je rješenje o prestanku radnog odnosa doneseno temeljem ranije važećih propisa. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1819/99 od 3.11.2000.
*
Kada radniku prestane radni odnos prema čl. 13. st. 1. Zakona o zapošljavanju stranaca radi se o zakonskom prestanku radnog odnosa pa odluka poslodavca o prestanku ugovora o radu ima samo deklaratorni karakter i ne može biti osnov za stjecanje prava na otpremninu. Županijski sud Koprivnica Gž 9/00 od 1.6.2000.
*
Ništava je odredba ugovora o radu na određeno vrijeme kojom se predviđa produženje trajanja ugovora ako poslodavac ne isplati otpremninu i razliku plaća. VSRH Rev 2610/1999.
*
Ostvarivanje prava na otpremninu vezano je uz otkaz ugovora o radu radniku što znači da to pravo radnika ne može nastati prije nego mu je poslodavac otkazao ugovor o radu. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 91/2009-2 od 11.3.2009.
*
Obveza poslodavca na isplatu otpremnine radnika u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu dospijeva s danom prestanka radnog odnosa, tj. istekom otkaznog roka. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 228/2011-2 od 20.4.2011.
*
Kad je radnik umro tijekom otkaznog roka ugovor o radu prestaje smrću, a ne otkazom, te njegovi nasljednici nemaju pravo na isplatu otpremnine. ŽS Zg Gž 6953/2001.