*

STEČAJNI POSTUPAK – NAKNADNE PRIJAVE

 Stečajni zakon – Članak 176. st. 2., 4. i 5.  (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03)

Obveza je stečajnog vjerovnika, pa i kada ima ovršni naslov, prijaviti svoju tražbinu u stečajnom postupku.
Ukoliko prijava bude podnesena izvan zakonskog roka, stečajni sudac će je odbaciti.
“Stečajni vjerovnik može svoju tražbinu ostvarivati samo u stečajnom postupku, pa čak kad i ima ovršnu ispravu. To znači da svoju tražbinu mora prijaviti stečajnom upravitelju. Tražbine prijavljene nakon roka odbacit će se, kao što je rješenjem učinio i prvostupanjski sud.
Krivo navodi žalitelj da je dužnost stečajnog dužnika preuzeti ovršni postupak.
Pravila o prekidu parničnog postupka kao pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka na odgovarajući način primjenjuju se i u ovršnom postupku. U smislu odredbe članka 215. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” broj 53/91, 112/99, 88/01, 117/03) postupci prekinuti radi nastupa pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, nastavit će se kad stečajni upravitelj preuzme postupak ili kad ga sud na prijedlog protivne strane pozove da to učini. Dakle, nema obveze stečajnog upravitelja preuzeti sve prekinute postupke. U pravilu stečajni upravitelj će nastaviti one postupke za koje ima pravni interes.
Obveza i pravo stečajnog vjerovnika, pa čak i kada ima ovršni naslov, je prijaviti ili ne prijaviti svoje potraživanje u stečajnom postupku. Nesporno je i to jedini pravni put kojim može ostvariti svoju tražbinu (članak 96. Stečajnog zakona – “Narodne novine” broj 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03). Obzirom da je vjerovnik svoju prijavu podnio nakon isteka roka, neovisno o naslovu, prvostupanjski sud ju je pravilno odbacio.”
VTS RH Pž-1804/03 od 23. rujna 2003. godine

*
STEČAJNI POSTUPAK – NAKNADNE PRIJAVE
Stečajni zakon – Članak 176. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Svi vjerovnici koji svoje tražbine prijave stečajnom upravitelju u roku od tri mjeseca nakon održanog prvog ispitnog ročišta, dužni su u roku od 15 dana od primitka rješenja kojim ih je stečajni sudac pozvao na uplatu predujma za pokriće troškova posebnog ispitnog ročišta solidarno uplatiti taj predujam. Pri tome iznos prijavljenih tražbina nema nikakvog utjecaja jer se predujam ne uplaćuje razmjerno iznosu prijavljenih tražbina već solidarno. Ako predujam ne bude uplaćen, posebno ispitno ročište neće se održati, a prijave će sud odbaciti.
VTS RH, Pž-3574/09 od 7.srpnja 2009. (TS Zagreb St-127/08 od 31.ožujka 2009.)

*

Stečajni zakon – Članak 176.  (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Tražbinu prijavljenu nakon proteka roka od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta sud je dužan odbaciti neovisno o tome što prije podnošenja te prijave tražbine još nije objavljen poziv za završno ročište. Zakonska odredba u dijelu u kojem je propisano da se prijave ne mogu podnijeti poslije objavljivanja poziva za završno ročište ne znači da će se rok od tri mjeseca produžiti, već upravo suprotno, da taj zakonom propisani rok od tri mjeseca može biti i kraći i to samo u onom slučaj kad bi završno ročište bilo određeno unutar roka od tri mjeseca nakon što je održano prvo ispitno ročište. Samo u tom slučaju prekluzija prava na podnošenje prijave istječe ranije, a to je danom objave poziva za završno ročište.
VTS RH, Pž-7579/09 od 23.prosinca 2009. (TS Bjelovar St-54/08 od 25.studenog 2009.)

*

STEČAJNI POSTUPAK – NAKNADNE PRIJAVE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 176. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03)

Tražbine prijavljene nakon proteka roka od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta sud je dužan odbaciti.
Prema odredbi čl. 176. st. 2. SZ tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom ročištu te tražbine prijavljene najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvoga ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog vjerovnika koji nisu pravodobno prijavili svoje tražbine, odrediti stečajni sudac rješenjem uz uvjet da u roku od petnaest dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova toga ročišta. Odredbama čl. 176. st. 4. i 5. propisano je da će prijave podnesene nakon isteka rokova iz stavka 2. ovoga članka stečajni sudac odbaciti rješenjem.
Nje sporno daje prvo ispitno ročište u ovom stečajnom postupku održano 27. svibnja 2003. godine, a iz prijamnog štambilja prvostupanjskoga suda na žaliteljičinoj prijavi tražbine razvidno je da je prijava podnesena 4. siječnja 2005. godine, dakle više od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta. Stoga je pravilno prvostupanjski sud predmetnu prijavu odbacio kao nepravodobnu, kako je to propisano odredbom čl. 176. st. 4. SZ.
Pri tome nije odlučno žaliteljičino pozivanje na činjenicu da nije obaviještena o prvom ispitnom ročištu, odnosno da nije dobila poziv na to ročište. Odredbom čl. 64. st. 2. SZ propisano je da se oglas o otvaranju stečajnog postupka, koji sadrži i poziv vjerovnicima da u određenom roku prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju, te vrijeme i mjesto održavanje ispitnog ročišta (čl. 64. st. 3. točke 6. i 7. SZ) objavljuje u „Narodnim novinama” i na sudskoj oglasnoj ploči, a isti način publikacije za sva javna priopćenja u stečajnom postupku propisuje i odredba čl. 9. st. 1. SZ. Nije dakle predviđeno pozivanje svakog od stečajnog vjerovnika ponaosob, a to nije ni moguće, jer prilikom otvaranja stečajnog postupka i određivanja ispitnog ročišta stečajnom sudu ne može biti poznato tko su stečajni vjerovnici.
Neosnovano žaliteljica ističe da je na predmetnu prijavu tražbine trebalo primijeniti odredbe čl. 176. st. 1. i 3. SZ. Odredba čl. 176. st. 1. SZ propisuje mogućnost ispitivanja nepravodobno prijavljenih tražbina već na prvom ispitnom ročištu, no ta se mogućnost po prirodi stvari odnosi samo na tražbine prijavljene nakon isteka roka, ali prije početka prvog ispitnog ročišta. Odredbom čl. 176. st. 3. propisano je da vjerovnici čije se tražbine naknadno ispituju nisu dužni drugim vjerovnicima naknaditi troškove postupka. Međutim, za prijave tražbina koje su podnesene nakon proteka roka od tri mjeseca od prvog ispitnog ročišta odredbom čl. 176. st. 4. SZ izričito je propisano da će se odbaciti.
VTS RH, PŽ-6774/05 Od 2. prosinca 2005. (TS Zadar St-290/03 od 20. siječnja 2005.)

*
Tražbine koje su prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje i koje nisu ispitane na ispitnom ročištu te tražbine prijavljene najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta, koja će, na prijedlog vjerovnika koji nisu pravodobno prijavili svoje tražbine, odrediti stečajni sudac rješenjem uz uvjet da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova tog ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno se ispitno ročište neće održati, a nepravodobne prijave će biti odbačene.
Citirana zakonska odredba ne ostavlja nikakvu dvojbu o tome koje naknadne prijave i pod kojim uvjetima, mogu biti predmetom ispitivanja na posebnom ispitnom ročištu. Stečajni sudac će rješenjem odbaciti prijave tražbina, podnesene nakon isteka rokova iz stav. 2. čl. 176. SZ-a. Ovaj rok je prekluzivne naravi te je njegovima istekom vjerovnik izgubio pravo prijavljivanja tražbine u stečajnom postupku.
Prema tome, krajnji zakonski rok za podnošenje prijave tražbina je tri mjeseca, računajući od dana održavanja ispitnog ročišta. Taj rok može biti i kraći, ako je poziv za završno ročište objavljen prije isteka roka od tri mjeseca računajući od dana održavanja ispitnog ročišta, ali nikad ne može biti dulji. Na protek tog roka, bez utjecaja je to što završno ročište nije određeno ili održano, odnosno što je stečajni postupak još u tijeku. Nakon isteka tog roka, vjerovnici više ne mogu prijavljivati. St-1200/11 od 9. rujna 2013. godine potvrđeno rješenjem Pž-9550/13-3 od 25. studenog 2013.

*

Krajnji rok za prijavljivanje tražbina je tri mjeseca nakon održanog prvog ispitnog ročišta, s tim da je taj rok i kraći ako je u tom roku objavljen poziv za završno ročište – tada vjerovnici nakon objavljivanja poziva za završno ročište više ne mogu podnositi prijave svojih tražbina neovisno od toga što tromjesečni rok od dana održavanja prvog ispitnog ročišta nije prošao. Prema tome, navedeni tromjesečni rok od dana održavanja prvoga ispitnog ročišta u kojem vjerovnici stečajnog dužnika moraju prijaviti svoje tražbine prema stečajnom dužniku je prekluzivne naravi te je stečajni sudac dužan odbaciti prijave tražbina podnijete nakon proteka tog roka kao nepravodobne.
U odnosu na pozivanje žalitelja na to da je stečajni upravitelj imao knjigovodstvene podatke za njegovo potraživanje i da je trebao sastaviti popis svih tražbina radnika i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka, takva je obveza stečajnog upravitelja doista i propisana u čl. 173. st. 2. SZ-a, međutim, u ovome slučaju, iz navoda stečajnog vjerovnika kao i iz spisa ne proizlazi da je stečajni upravitelj to i učinio pa je u tom slučaju stečajni vjerovnik kao bivši radnik trebao postupiti sukladno čl. 173. st. 1. SZ-a i svoju tražbinu prijaviti stečajnom upravitelju u dva primjerka. Činjenica da stečajni upravitelj nije postupio po odredbi iz čl. 173. st. 2. SZ-a, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja budući da je u konačnici njegova prijava tražbine podnesena izvan roka propisanog u čl. 176. st. 2. SZ-a.
St-1001/12 od 9. prosinca 2013. godine potvrđeno rješenjem Pž-9330/14 od 20. siječnja 2015

*
STEČAJNI POSTUPAK – PREDUJAM TROŠKOVA POSEBNOG ISPITNOG ROČIŠTA
Stečajni zakon – Članak 176. stavak 2. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Vjerovnici koji su u roku od tri mjeseca nakon održanog prvog ispitnog ročišta prijavili svoje tražbine (ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište) moraju solidarno u roku od 15 dana uplatiti predujam za pokriće troškova posebnog ispitnog ročišta čiju visinu određuje stečajni sudac.
Taj iznos predujma mora biti u cijelosti uplaćen u navedenom zakonskom roku, dakle u roku koji se na prijedlog stečajnog vjerovnika ne može produljiti. Sud će odbaciti sve prijave podnesene nakon održanog prvog ispitnog ročišta ako predujam nije uplaćen ili je samo djelomično uplaćen.

*

STEČAJNI POSTUPAK – NAKNADNE PRIJAVE

Stečajni zakon – Članak 176.  (Narodne novine br. 44/96, 29/99 i 129/00)

Rok od tri mjeseca računajući od dana održanog prvog ispitnog ročišta je krajnji rok do kojega se može podnijeti prijava.
Rok od tri mjeseca je prekluzivne naravi, a sve prijave podnesene nakon isteka navedenog roka stečajni sudac odbacit će kao nepravodobne.
“Prema članku 176. stavak 2. Stečajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00) tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom ročištu, te tražbine prijavljene najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koje će, na prijedlog vjerovnika koji nisu pravodobno prijavili svoje tražbine odrediti stečajni sudac rješenjem uz uvjet da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova toga ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno se ispitno ročište neće održati, a nepravodobne će prijave biti odbačene. Prijave podnesene nakon isteka toga roka odbaciti će se, a o odbacivanju nepravodobno podnesenih prijava odlučuje rješenjem stečajni sudac (članak 176. stavak 4. i stavak 5. SZ-a).
Prema tome rok od 3 mjeseca je krajnji rok do kojega se može podnijeti prijava, računajući od dana održanog prvog ispitnog ročišta. U pitanju je prekluzivni rok i sve prijave podnesene nakon isteka toga roka odbacuju se kao nepravodobne.”
VTS RH Pž-6246/01 od 18. prosinca 2001. godine