*
STEČAJNI POSTUPAK – PROCESNE PRETPOSTAVKE U PARNICI RADI UTVRĐENJA OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
U postupku radi utvrđenja osporene tražbine parnični sud mora ispitati tužiteljevu procesnu legitimaciju, pravovremenost podnošenja tužbe i podobnost tužbenog zahtjeva za raspravljanje.
VTS RH, Pž-409/06 od 16.rujna 2009. (TS Varaždin P-476/05 od 25.studenog 2005.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – UTVRĐENJE OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Zakon o obveznim odnosima – Članak 436. (Narodne novine broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01)
Cesionar na kojeg je ugovorom o cesiji prenesena tražbina prema stečajnom dužniku je stečajni vjeovnik pod uvjetom da dokaže postojanje prenesene tražbine.
Ako je ugovor o cesiji kao cesus potpisao i (kasniji) stečajni dužnik, iako to za valjanost ugovora o cesiji nije bilo potrebno, time je on a) priznao da je u vrijeme svog potpisivanja ugovora o cesiji postojalo njegovo dugovanje prema cedentu u iznosu navedenom u ugovoru o cesiji te b) da je obaviješten o tome da prenesenu tražbinu mora ispuniti cesionaru.
VTS RH, Pž-847/06 od 26.svibnja 2009. (TS Rijeka P-1443/04 od 21.prosinca 2005.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OSPORENE TRAŽBINE; PREINAKA TUŽBE
Stečajni zakon – Članak 178.stavak 6. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Zakon o parničnom postupku – Članak 191. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08)
Osoba koja je rješenjem stečajnog suca upućena u parnicu može u toj parnici snižavati tužbeni zahtjev. Međutim, ako ona u toj parnici nakon proteka roka od osam dana od dana primitka rješenja o upućivanju u parnicu poveća tužbeni zahtjev u pogledu iznosa tražbine, takva preinaka tužbe je podnesena nakon proteka prekluzivnog roka za pokretanje parnice radi utvrđenja osporene tražbine pa tužbu valja odbaciti u odnosu na povećani tužbeni zahtjev.
VTS RH, Pž-165/10 od 28.siječnja 2010. (TS Split P-874/09 od 6.studenog 2009.)
*
Zahtjev stečajnog vjerovnika o pokretanju arbitražnog postupka istim može podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka rješenja o upućivanju u parnicu (čl.178. st.8. SZ-a). U konkretnom slučaju, stečajni vjerovnik je takav zahtjev mogao podnijeti tek kada je primio pobijano rješenje, a ne na ispitnom ročištu. Ako se zahtjev podnese u roku od osam dana od dana primitka rješenja o upućivanju u parnicu, stečajni sudac može rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj. Rješenje stečajnog suca u tom slučaju u cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu. Ako stečajni sudac odbije zahtjev vjerovniku da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj, rok za pokretanje parnica, počinje teći od dostave rješenja kojim je odbijen takav zahtjev vjerovnika (čl. 178. st. 7. SZ-a).
Dakle, sadržaj rješenja o osporenoj tražbini na ispitnom ročištu u smislu odredbe čl. 177. st.3. SZ-a je odluka o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine i odluka o upućivanju na parnicu radi utvrđenja, odnosno osporavanja tražbine. Sadržaj takvog rješenja ne može biti odluka suda o zahtjevu stečajnog vjerovnika da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj, jer takav zahtjev stečajni vjerovnik može podnijeti tek nakon što primi rješenje o osporenoj tražbini i upućivanju u parnicu. O tome zahtjevu stečajni sudac odlučuje posebnim rješenjem, a posljedice donesene odluke stečajnog suca propisane su odredbom čl. 178. st. 7. i 9. SZ-a. Pž-3571/13 od 23. travnja 2013.
*
STEČAJNI POSTUPAK – OSPORENE TRAŽBINE Stečajni zakon – Članak 178 (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03)
U rješenju o utvrđenim i osporenim tražbinama stečajni sudac mora točno označiti iznos utvrđene, kao i osporene tražbine kao i razlog osporavanja.
Ako se iz rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama ne može utvrditi koji dio tražbine je priznat, a koji osporen i zbog čega je vjerovnik upućen na parnicu, rješenje ima nedostataka i ne može se ispitati.
“Ispitujući, temeljem članka 365. stavak 1. i 2. i članka 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92,112/99, 88/01 i 117/03, nastavno: ZPP), a u svezi s člankom 6. Stečajnog zakona (Narodne novine, br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03 nastavno: SZ), zakonitost prvostupanjskog rješenja u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. ZPP-a (“Narodne novine”, br. 53/91 do 88/01).
Iz spisa je između ostalog vidljivo da je stečajna vjerovnica dana 26. 7. 2000., podnijela prijavu za naplatu potraživanja stečajnog postupka u iznosu od 27.232,88 kn i to za naknadu isplaćenog dohotka 25.405,60 kn i zateznu kamatu od 10% u iznosu od 1.827,28 kn. Tražbina se odnosi na mjesečnu plaću od 1. 4.1998. do 1. 5.1998. u iznosu od 1.205,60 kn i mjesečne iznose po 2.200,00 kn za razdoblje od 1. 5.1998. do 1.12. 1998., te isti iznos za razdoblje od 1. 1. 2000. do 1. 5. 2000., u mjesečnim iznosima po 2.200,00, kn (list 6) i iz zapisnika o stečajnom predmetu broj St-202/98 od 8. 7. 2003., ne može se utvrditi koji dio tražbine će se djelomično priznati a koji je osporen i zbog čega je upućena na parnicu.
Iz navedenog je vidljivo da ima nedostataka zbog kojih se prvostupanjsko rješenje ne može ispitati jer u obrazloženju rješenja nisu navedeni razlozi koji dio tražbine stečajnoj vjerovnici je priznat, a koji je osporen i zašto je stečajna vjerovnica upućena na parnicu za osporeni dio, pa je pobijanim rješenjem počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. Zakona o parničnom postupku. (“Narodne novine”, br. 53/91 do 88/01) zbog čega je taj dio rješenja valjalo ukinuti temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a.
U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pozvati stečajnog upravitelja da se precizno očituje koji dio prijavljene tražbine stečajnoj vjerovnici priznaje a koji osporava i iz kojih razloga i donijeti novo rješenje u kojem će navesti razloge za koji dio tražbine je osporen i iz kojih razloga. ” VTS RH PŽ-7939 03 od 23. prosinca 2003. Godine
*
VTS RH, PŽ-4514/04 od 21. ožujka 2006. (TS Šibenik P-580/02 od27. studenog 2003.)
STEČAJNI POSTUPAK – OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178. stavak 5 (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03).
Ako osoba koja je rješenjem stečajnog suca upućena da pokrene parnicu radi utvrđenja osporene tražbine ili radi dokazivanja osnovanosti svog osporavanja ne pokrene parnicu u roku određenim tim rješenjem, smatra se da je odustala od prava na vođenje parnice, a jer se radi o prekluzivnom roku, sud će odbaciti tužbu podnesenu nakon proteka roka određenog rješenjem stečajnog suca.
Pobijanim je rješenjem prvostupanjski sud tužbu tužitelja odbacio, utvrdivši da je ista podnesena nakon isteka roka koji mu je bio određen rješenjem suda u stečajnom postupku nad tuženikom kojim je upućen u parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine.
Protiv tog je rješenja žalbu podnio tužitelj zbog „svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku”, s prijedlogom žalbenom sudu da preinakom osporenog rješenja u cijelosti udovolji postavljenom tužbenom zahtjevu, zahtijevajući trošak žalbe. Žalba nije osnovana…
Razlozi pobijanja prvostupanjskog rješenja, sadržani u ponesenoj žalbi, mogu se sažeti u osnovnu tvrdnju kako je tužitelj protiv rješenja kojim je upućen u parnicu iz stečajnog postupka podnio žalbu o kojoj nije donesena odluka, te je uslijedilo podnošenje predmetne tužbe, uz tvrdnju kako nema zakonskog propisa prema kojem bi takva tužba bila podnesena izvan roka, uslijed čega da je pobijana odluka nezakonita.
Ovakvi su žalbeni navodi neprihvatljivi. Prema izričitoj odredbi članka 178. stavak 4. Stečajnog zakona („Narodne novine” broj 44/96, 29/99 i 129/00), ako osoba koja je upućena na parnicu istu ne pokrene u roku koji joj je za to određen u rješenju o upućivanju, smatrat će se kako je odustala od prava na vođenje parnice. Iz navedenog sadržaja navedene zakonske odredbe, razvidno je kako je rok određen u rješenju o upućivanju, prekluzivni rok, budući da njegovim propuštanjem dolazi do presumpcije odustanka od prava na vođenje parnice, što nužno dovodi do odbačaje tužbe.
VTS RH, PŽ-1667/03 Od 18. listopada 2005. (TS Zadar P-42/03 od 19. veljače 2003.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – ZASTUPANJE STEČAJNOG DUŽNIKA U PARNICI RADI UTVRĐIVANJA OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
U slučaju da je stečajni upravitelj priznao prijavljenu tražbinu, a istu je osporio neki od stečajnih vjerovnika, stečajni sudac će stečajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Tu parnicu osporavatelj vodi u ime i za račun stečajnog dužnika.
Stečajni vjerovnik nije obvezan u tužbi naznačiti zastupnika stečajnog dužnika-osporavatelja (iako je poželjno da to učini), već mora samo navesti tuženika- stečajnog dužnika.
VTS RH, Pž-3654/06 od 26. rujna 2006. (TS Varaždin P-349/05 od 15. svibnja 2006.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Pravomoćna rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja o naplati doprinosa predstavljaju ovršne isprave. Zbog navedenog, sud će, ako je u stečajnom postupku tražbina utvrđena tim rješenjima osporena, uputiti na parnicu osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanja.
VTS RH, Pž-4318/03 od 9. kolovoza 2006. (TS Slavonski Brod St-20/01 od 5. lipnja 2006.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – UPUĆIVANJE NA PARNICU
Stečajni zakon – Članak 175. stavak 2. i 3. i članak 178 stavak 1. i 3. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03,82/06)
Obveza stečajnog suca je da se na ispitnom ročištu raspravi svaka osporena tražbina te ako osporavanje ne bude otklonjeno, u obrazloženju rješenja o upućivanju na parnicu radi utvrđenja odnosno osporavanja tražbine navede i razloge osporavanja.
Odredbom iz članka 175. stavak 2. i 3. propisano je da je stečajni upravitelj dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu te da se tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju posebno raspraviti. Sadržaj i smisao citiranih zakonskih odredbi su nedvojbeni. Oni znače obvezu stečajnog suca da na ispitnom ročištu posebno raspravi svaku osporenu tražbinu, a to pretpostavlja izjašnjenje osporavatelja o razlozima osporavanja prijavljene tražbine. U konkretnom slučaju ovome sudu nisu dostavljeni zapisnici s ispitnog ročišta, no to je bez utjecaja na valjanost rješenja, budući da je stečajni sud, u rješenju kojim utvrđuje osporenom tražbinu i upućuje na parnicu vjerovnike čije su tražbine osporene radi utvrđivanja osnovanim osporenih tražbina bio dužan (argument iz citiranih zakonskih odredbi) navesti razloge osporavanja tražbine. Ovo je zapravo i pretpostavka budućeg opredjeljenja stečajnih vjerovnika o tome hoće li ili ne pokrenuti parnicu. U svakom slučaju, rješenje koje ne sadrži razloge odluke zahvaćeno je bitnom povredom odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. ZPP-a u vezi s člankom 6. SZ-a, jer mu nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama. Kada se tome priključe i prilično nejasni razlozi žalbe, rješenje u pobijanom dijelu nije moguće ispitati pa ga je u pobijanom dijelu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
U ponovljenom postupku stečajni sudac će zakazati posebno ispitno ročište, pozvati stečajnog upravitelja na određeno izjašnjenje o prijavljenoj tražbini vjerovnika, kao i na decidirano izjašnjenje o razlozima osporavanja, omogućiti stečajnom vjerovniku da pokuša osporavanje tražbine otkloniti, a nakon toga donijeti zakonitu i pravilnu odluku, koja će sadržavati razloge osporavanja.
VTS RH, Pž-5896/06 od 7. travnja 2006. (TS Dubrovnik St-32/03 od 4. srpnja 2003.)
*
Zahtjev stečajnog vjerovnika o pokretanju arbitražnog postupka istim može podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka rješenja o upućivanju u parnicu (čl.178. st.8. SZ-a). U konkretnom slučaju, stečajni vjerovnik je takav zahtjev mogao podnijeti tek kada je primio pobijano rješenje, a ne na ispitnom ročištu. Ako se zahtjev podnese u roku od osam dana od dana primitka rješenja o upućivanju u parnicu, stečajni sudac može rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj. Rješenje stečajnog suca u tom slučaju u cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu. Ako stečajni sudac odbije zahtjev vjerovniku da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj, rok za pokretanje parnica, počinje teći od dostave rješenja kojim je odbijen takav zahtjev vjerovnika (čl. 178. st. 7. SZ-a). Dakle, sadržaj rješenja o osporenoj tražbini na ispitnom ročištu u smislu odredbe čl. 177. st.3. SZ-a je odluka o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine i odluka o upućivanju na parnicu radi utvrđenja, odnosno osporavanja tražbine. Sadržaj takvog rješenja ne može biti odluka suda o zahtjevu stečajnog vjerovnika da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj, jer takav zahtjev stečajni vjerovnik može podnijeti tek nakon što primi rješenje o osporenoj tražbini i upućivanju u parnicu. O tome zahtjevu stečajni sudac odlučuje posebnim rješenjem, a posljedice donesene odluke stečajnog suca propisane su odredbom čl. 178. st. 7. i 9. SZ-a.
St-352/10 od 13. rujna 2012. potvrđeno rješenjem Pž-3571/13 od 23. travnja 2013.
*
Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako ovaj to ne učini. Ako se jamac obvezao platiti kao jamac platac odgovara kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njeno ispunjenje bilo od glavnog dužnika, bilo od jamca platca, bilo od obojice istodobno. Za trgovačke ugovore, ako nije što drugo ugovoreno, jamac odgovara kao jamac platac tj. solidarno. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu dao u pisanom obliku. Iz izjave o jamstvu od 25. rujna 2007. jasno je da se radi o samostalnoj privatnoj ispravi kojom se jamac (stečajni dužnik) obvezao u roku od osam dana od primitka poziva podmiriti svaki iznos koji dude a+zatražen. Potpis na izjavi jamac je ovjerio kod javnog bilježnika, međutim, da bi takva privatna isprava bila ovršna isprava nije dovoljno da je potpis ovjerio javni bilježnik, nego se moraju ispuniti i druge pretpostavke, U ispravi mora biti utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi te mora sadržavati izjavu obveznika o tome da se na temelju te isprave može radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti ovrha (tzv. clausula exequendi). Kako predmetna isprava ne sadrži ovršnu klauzulu nedostaje joj jedna od pretpostavki da bi se mogla smatrati ovršnom ispravom. Osim toga, tražbina u njoj nije određena, a (kako navodi vjerovnik) nije ni dospjela, a što je sve u obrazloženju pobijane odluke naveo i prvostupanjski sud.
St-608/14 od 17. prosinca 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-1294/15-3 od 4. ožujka 2015. godine
*
Prilikom prethodnog ispitivanja tužbe sud u parničnom postupku radi utvrđivanja osnovanim osporene tražbine ili radi utvrđivanja osnovanosti osporavanja mora ispitati je li tužba pravovremena, to jest je li tužitelj tužbom pokrenuo postupak (ili nastavio voditi ranije započeti postupak – članak 179. stavak 1. Stečajnog zakona) u roku kojeg mu je rješenjem o upućivanju u parnicu radi utvrđivanja odnosno osporavanja tražbine odredio stečajni sudac (članak 177. stavak 3. Stečajnog zakona).
Taj je rok nakon Novele Stečajnog zakona zakonski (a ne više sudski) rok i on iznosi osam dana.
VTS RH, Pž-7794/04 od 22. ožujka 2007. (TS Slavonski Brod P-168/04 od 2. studenoga 2004.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OSPORENE TRAŽBINE; PREINAKA TUŽBE Stečajni zakon – Članak 178. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 i 82/06)
Zakon o parničnom postupku – Članak 191. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05)
U parničnom postupku radi utvrđenja osnovanom osporene tražbine nije moguća preinaka tužbe. Po proteku roka od osam dana od tužiteljeva primitka rješenja o upućivanju u parnicu, tužitelj ne može nakon što je povukao tužbu ponovno podnijeti tužbu, jer se smatra da je odustao od prava na vođenje parnice. VTS RH, Pž-2666/07 od 4. rujna 2007. (TS Split P-3012/01 od 19. prosinca 2006.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OSPORENE TRAŽBINE – TUŽBA ZA UTVRĐENJE
Stečajni zakon – Članak 178.stavak 1. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Okolnost što nakon nastavljanja parničnog postupka na temelju odredbe čl.179.st.1. SZ-a tužitelj nije ispravio, odnosno preinačio tužbu isticanjem zahtjeva za utvrđenje osporene tražbine umjesto ranijeg kondemnatornog zahtjeva za isplatu, ne predstavlja procesnu smetnju za donošenje meritorne odluke. U tom slučaju, pitanje kondemnatornog zahtjeva, umjesto zahtjeva za utvrđenje, postaje pitanje osnovanosti, a ne dopuštenosti toga zahtjeva.
VTS RH, Pž-991/09 od 6.svibnja 2010. (TS Rijeka P-384/05 od 17.prosinca 2008.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OSPORAVATELJ U PARNICI RADI UTVRĐENJA OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178.stavak 2. i članak 179.stavak 1.
(Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Ako je stečajni upravitelj u stečajnom postupku priznao prijavljenu tražbinu pojedinog stečajnog vjerovnika, ali je tu tražbinu osporio drugi stečajni vjerovnik, taj stečajni vjerovnik-osporavatelj u parnici radi utvrđenja osnovanom osporene tražbine nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika; dakle, dolazi do promjene u zastupanju stečajnog dužnika na način da ga zastupa onaj vjerovnik koji je osporio tražbinu. Međutim, taj vjeovnik ne može biti stranka u toj parnici već to može biti samo stečajni dužnik.
VTS RH, Pž-933/06 od 29.rujna 2009. (TS Rijeka P-838/05 od 29.prosinca 2005.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – OTKLONJENO OSPORAVANJE TRAŽBINE; PONOVNA PRIJAVA TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178.stavak 6. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Zakon o parničnom postupku – Članak 333. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08)
Ako osporavatelj u roku od osam dana od dana primitka rješenja o upućivanju u parnicu ne pokrene parnicu radi dokazivanja osnovanosti svog osporavanja, smatra se da je osporavanje otklonjeno. U tom slučaju, stečajni vjerovnik ne može naknadno podnijeti novu prijavu iste tražbine, a ako je podnese, stečajni sudac tu prijavu mora odbaciti budući da se radi o pravomoćno utvrđenoj tražbini.
VTS RH, Pž-5785/07 od 8.srpnja 2008. (TS Zagreb St-275/00 od 14.lipnja 2007.)