*
STEČAJNI POSTUPAK – RADNICI MOGU BITI STEČAJNI VJEROVNICI I VJEROVNICI STEČAJNE MASE
Stečajni zakona – Članak 180. (Narodne novine broj 44/96,29/99,129/00,123/03)
Radnici svoj zahtjev iz radnog odnosa ostvaruju kao stečajni vjerovnici i kao vjerovnici čije tražbine terete troškove stečajnog postupka, pa se mora utvrditi po kojoj je od te dvije osnove nastala tražbina koju radnici žele ostvariti tužbom.
Kako se radi o zahtjevima iz radnog odnosa (otpremnina), te kako u stečajnom postupku radnici kao vjerovnici ostvaruju svoje pravo na dva načina: kao stečajni vjerovnici i kao vjerovnici čije tražbine terete troškove stečajnog postupka, nije razvidno po kojem od ova dva osnova je nastala tražbina koju tužitelji žele ostvariti pokrenutom tužbom niti je iz obrazloženja prvostupan-jske odluke razumljivo traže li tužitelji isplatu onog dijela otpremnine koja tereti troškove stečajnog postupka prema Zakonu o radu ili traže utvrđenje osporene tražbine po osnovu dijela otpremnine kao stečajni vjerovnici čije tražbine se po tom osnovu svrstavaju u isplatne redove.
Konačno, vrijednost predmeta spora u parnicama na utvrđenje osporene tražbine utvrđuje se primjenom stavka drugog članka 180. Stečajnog zakona kojim je određeno da se vrijednost premeta spora radi utvrđivanja tražbine koju je osporio stečajni upravitelj ili stečajni vjerovnik utvrđuje prema iznosu koji se za tu tražbinu može očekivati pri razdiobi stečajne mase. Stoga ni vrijednost predmeta spora nije valjano utvrđena kao što to pravilno u žalbi navodi tuženik.
Radi se stoga, ne samo o pogrešnoj primjeni materijalnog prava nego i o nerazumljivom rješenju koje se ne može ispitati slijedom čega je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a pa je temeljem odredbe članka 380. st. 1. točka 3. rješenje valjao ukinuti i vratiti predmet na ponovno postupanje.
U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud prije svega utvrditi tko je od tužitelja stranka u ovom postupku, nakon čega će omogućiti tužiteljima dokazivanje potrebnih pretpostavki za vođenje ove parnice, utvrditi vrijednost predmeta spora i zatim donijeti pravilnu i zakonitu odluku.
VTS RH, PŽ-1124/06 od 28. veljače 2006. (TS Split P-1493102 od 25. svibnja 2005.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – LEGITIMACIJA ZA VOĐENJE PARNICE RADI UTVRĐENJA OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 178. i 180. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03)
Sud u parnici radi utvrđenja osnovanom osporene tražbine mora izvršiti uvid u rješenje stečajnog suca kojim je tužitelj (vjerovnik) upućen u parnicu kako bi ispitao njegovu procesnu legitimaciju za vođenje parnice.
Iz spisa proizlazi daje tužitelj u tužbi naveo daje rješenjem prvostupanjskog suda St 7/01 od 14. lipnja 2001. godine tužitelju sukladno navodima stečajnog upravitelja osporena tražbina u iznosu od 14.847.140,16 kn, te je kao dokaz svog navoda tužitelj predložio uvid u spis St 7/01. Međutim, spisu ne prileže rješenje stečajnog vijeća kojim je tužitelj upućen u parnicu radi utvrđivanja osnovanosti osporene tražbine, a niti je sud prvog stupnja prema podacima u spisu izvršio uvid u navedeno rješenje.
Zbog navedenog, neovisno o tome što je u ovom sporu nesporna činjenica da je tužitelj u stečajnom postupku prijavio svoju tražbinu koju mu je stečajni upravitelj stečajnog dužnika (tuženika) osporio na ročištu održanom dana 14. lipnja 2001. godine, a što proizlazi iz preslike zapisnika s ispitnog ročišta (list 10-12. spisa), sud prvog stupnja je morao izvršiti uvid u stečajni spis i rješenje kojim je tužitelj upućen u parnicu radi utvrđenja osnovanim prijavljenog potraživanja kako bi mogao ispitati je li tužitelj uopće stečajnim rješenjem upućen u parnicu radi utvrđivanja osnovanosti tražbine, te pravovremenost same tužbe, kao i to je li tužbeni zahtjev uredan, tj. je li on podnesen sukladno odredbi članka 180. stavak 1. Stečajnog zakona.
Naime, prema odredbi članka 180. stavak 1. Stečajnog zakona («Narodne novine» broj 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03) u parnici se utvrđenje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je ono označeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.
Budući da spisu ne prileže prijava tužitelja u stečajnom postupku, a niti je sud prije zaključenja glavne rasprave izvršio uvid u tužiteljevu prijavu i rješenje stečajnog suca (članak 178. stavak 1. Stečajnog zakona), ne može se ispitati je li tužitelj u stečajnom postupku uopće upućen u parnicu radi utvrđenja osnovanim tražbine osporene od strane stečajnog upravitelja tuženika, te po kojoj osnovi i u kojem isplatnom redu, a što je tužitelj tvrdio u tužbi (list 1. spisa). Stoga je sud prvog stupnja pobijanom presudom počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu člankom 354. stavak 2. točka 13. Zakona o parničnom postupku.
VTS RH, PŽ-4514/04 od 21. ožujka 2006. (TS Šibenik P-580/02 od27. studenog 2003.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – TUŽBENI ZAHTJEV U PARNICI RADI UTVRĐENJA TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 180. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03)
Tužbeni zahtjev na utvrđenje osporene tražbine mora biti istovjetan s rješenjem kojim je tužitelj upućen na parnicu, a izreka presude kojom se utvrđuje postojanje osporene tražbine mora biti istovjetna s tužbenim zahtjevom.
VTS RH, PŽ-6511/04 Od 28. veljače 2006. (TS Zagreb P-4540/01 od 20.5.2004.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – TUŽBENI ZAHTJEV U PARNICI RADI UTVRĐENJA TRAŽBINE
Stečajni zakona – Članak 180. stavak 1. (Narodne novine broj 44/96, 29/99,129/00,123/03)
Tužbeni zahtjev u parnici radi utvrđenja osnovanom osporene tražbine mora sadržavati činjeničnu osnovu, iznos i isplatni red tražbine kako je označeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.
Ako tužbeni zahtjev to ne sadrži, sud ne može po tužbi postupati, već je mora mora tužitelja pozvati na ispravak.
VTS RH, PŽ-4302/04 od 14. ožujka 2006. (TS Rijeka P-2460/03 od 4. svibnja 2004.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – TUŽBENI ZAHTJEV U PARNICI RADI UTVRĐENJA TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 180. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Stečajni vjerovnik kojem je u stečajnom postupku osporena prijavljena tražbina za koju nema ovršnu ispravu može samo deklaratornim tužbenim zahtjevom zahtijevati utvrđenje prijavljene tražbine i to temeljem osnova, u visini i isplatnom redu kako je označeno u prijavi ili na ispitnom ročištu. Stečajni vjerovnik kao tužitelj, neovisno o tome je li parnica pokrenuta prije ili nakon otvaranja stečaja, ne može kondemnatornim tužbenim zahtjevom zahtijevati od suda da stečajnog dužnika obveže na isplatu novčane tražbine, a pogotovo ne tražbine izražene u stranoj valuti.
Iz spisa proizlazi da je prvostupanjski sud nakon preuzimanja ustupljenog parničnog predmeta od Općinskog suda u Splitu, a zbog atrakcije stvarne nadležnosti, nastavio raspravljanje, posve ignorirajući procesno pravne posljedice koje su nastupile zbog otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom.
Ovo stoga, što je sud i meritorno odlučio o tužiteljevom kondemnetornom zahtjevu za isplatu protuvrijednosti novčane tražbine izražene u stranoj valuti zajedno s pripadajućom kamatom,dakle o zahtjevu koji je bio istaknut u parnicu pokrenutoj prije otvaranja stečajnog postupka, o kojem se zahtjevu, nakon što tužitelj nije ostvario tražbinu u stečajnom postupku, nije moglo raspravljati, a niti odlučivati, već se mogao isticati samo deklaratorni tužbeni zahtjev, odnosno zahtjev na utvrđenje osnovanosti potraživanja tužitelja prema tuženiku kao stečajnom dužniku, za što je zbog osporavanja u stečaju, tužitelj ostvario pravni interes.
Zahtjev na utvrđenje osporene tražbine tužitelja na temelju osnove, te u svoti i u isplatnom redu kako je to tužitelj označio u prijavi ili na ispitnom ročištu (čl. 180. st. 1. SZ), gdje je tražbina i osporena u cijelosti, kao tražbina drugog višeg isplatnog reda u svoti od 3.079.451,91 kn, u ovoj parnici nije nikada ni postavljen, niti je sud o njemu meritorno odlučivao, a što je bio dužan, unatoč tomu što je u ovom slučaju odluka o deklaratornom zahtjevu mogla proizvesti iste konzekvencije, stoga što je sporno pitanje postojanja pravnog odnosa iz kojega tužitelj izvodi svoje pravo na potraživanje i sada u žalbi, te što je eventualno nastupila i zastara potraživanja.
Konačno, o tom potraživanju je svoje stajalište izrazio i stečajni upravitelj kada se o tužiteljevoj tražbini izjašnjavao na ispitnom ročištu, te je upravo zato što je tražbina u cijelosti osporena, upućen na parnicu, u smislu članka 178. stavak 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 44/96, 29/99, 129/00 – dalje SZ) rješenjem stečajnog vijeća St-207/00 od 25. lipnja 2001. godine, ali ne zbog ostvarivanja tražbine izražene iskazane u stranoj valuti, već zbog ostvarivanja tražbine preračunate u kune, kakve se u smislu članka 77. SZ mogu isticati u stečaju.
VTS RH, Pž-523/03 od 9. svibnja 2006. (TS Split P-73/02 od 11. rujna 2002.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – RASPRAVLJANJE U PARNICI RADI UTVRĐENJA OSPORENE TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 180. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Da bi sud mogao raspravljati o osnovanosti tražbine osporene u stečajnom postupku mora izvršiti uvid u rješenje stečajnog suca kojim je stečajnog vjerovnika uputio na parnicu radi utvrđivanja te tražbine odnosno osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanja.
Ako vjerovnik stečajne mase tužbenim zahtjevom traži utvrđenje tražbine na ime troškova stečajnog postupka sud takvu deklaratornu tužbu mora odbaciti zbog nedostatka pravnog interesa. Iz predmetnog spisa proizlazi da je tužitelj ovu parnicu pokrenuo prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom. U parnici je zahtijevao isplatu 54.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom s osnove naknade nematerijalne štete zbog profesionalne bolesti, tvrdeći da se razbolio zbog uvjeta rada kod tuženika. Tužitelj je tijekom parnice naveo da je nakon otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom prijavio tražbinu u navedenom iznosu u stečajnom postupku, ali da je stečajni upravitelj osporio tražbinu, zbog čega je tužitelj rješenjem stečajnog suda broj St-358/03 od 15. travnja 2004. godine upućen na parnicu radi utvrđenja tražbine drugog isplatnog reda (list 94. spisa). Navedeno se rješenje ne nalazi u spisu, pa nije moguće utvrditi postojanje navedene činjenice, a u spisu nema niti tužiteljeve prijave. Međutim, podneskom od 25. srpnja 2005. godine (list 98. spisa) tužitelj je postavio tužbeni zahtjev za utvrđenje tražbine od 54.000,00 kn na teret troškova stečajnog postupka. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odlučio o ovom tužbenom zahtjevu. Odredbom čl. 180. st. 1. Stečajnog zakona (“Narodne novine” br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03, dalje SZ) propisano je da se u parnici utvrđenje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je ono označeno u prijavi ili na ispitnom ročištu, pa ako je tužitelj predmetnu tražbinu prijavio, i ona mu je osporena kao tražbina drugog isplatnog reda, tužitelj nije mogao zahtijevati utvrđenje tražbine koja se isplaćuje na teret troškova stečajnog postupka. Iz predmetnog spisa ne može se utvrditi namiruje li se tražbina po osnovi profesionalne bolesti na teret troškova stečajnog postupka ili kao tražbina stečajnog vjerovnika, a s obzirom da nije poznat podatak o vremenu pokretanja stečajnog postupka. Naime, do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona («Narodne novine» broj 123/03) te su se tražbine namirivale kao troškovi stečajnog postupka, a nakon toga kao tražbine prvog višeg isplatnog reda (a ne drugog isplatnog reda). Ukoliko bi se predmetna tražbina namirivala kao trošak stečajnog postupka, kao što to traži tužitelj, valja reći da tužitelj uopće nema pravni interes zahtijevati u parnici utvrđenje takve vrste tražbine, niti ga je stečajni sud trebao upućivati na parnicu radi utvrđenja tražbine, pa bi takvu tužbu valjalo odbaciti pozivom na odredbu čl. 187. ZPP-a. Ovo stoga što vjerovnik čija se tražbina namiruje kao trošak stečajnog postupka, nakon što se stečajnom upravitelju obratio radi isplate tražbine, a ovaj je takav zahtjev otklonio, ima pravo na kondemnatornu pravnu zaštitu, odnosno na tužbu za isplatu takve tražbine.
Zbog navedenoga pobijanu presudu nije moguće ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.
VTS RH, Pž-7649/05 od 20. lipnja 2006. (TS Split P-855/05 od 29. rujna 2005.)
*
Stečajni zakon – Članak 180. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Stečajni vjerovnik kojem je u stečajnom postupku osporena tražbina može u parničnom postupku tužbenim zahtjevom zahtijevati utvrđenje prijavljene tražbine na temelju osnove, u iznosu i isplatnom redu kako je označeno u prijavi ili ispitnom ročištu.
Pobijanom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da postoji potraživanje tužitelja prema tuženiku u iznosu od 404.920,83 kn. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 68.994,40 kn u roku od 8 dana.
Sud u obrazloženju presude izlaže zahtjeve stranaka i njihove navode o bitnim činjenicama na kojima se temelje ti zahtjevi, dokaze koje je izveo, što proizlazi iz njih, činjenično stanje koje je utvrdio i na temelju čega je utemeljio presudu. (…)
Odredba čl. 180. st. 1. Stečajno zakona („Narodne novine“ br. 44/96,29/99, 129/00 i 123/03, dalje: SZ) propisuje da u parnici se utvrđivanje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je to naznačeno u prijavili ili na ispitnom ročištu.
Odluka je zahvaćena i daljnjom bitnom povredom pravila postupka, na koju ukazuje žalitelj, jer nije poštivao prednje navedenu odredbu Stečajnog zakona, zbog koje također presuda sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Naime, niti je tužitelj u svom tužbenom zahtjevu pravilno formulirao opseg utvrđivanja predmetne tražbine budući da je izostavio naznačiti isplatni red kako je to trebalo biti naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu, a niti je prvostupanjski sud ukazao tužitelju na navedeni nedostatak zbog kojeg ga je trebao pozvati na sređivanje tužbenog zahtjeva sukladno odredbi čl. 180. st. 1. SZ-a pod prijetnjom posljedica iz čl. 109. st. 4. ZPP-a, ali naravno pod uvjetom da je prethodno otklonio svaku dvojbu o dopustivosti ovog prijepora među istim strankama.
VTS RH, Pž-670/04 od 6. veljače 2007. (TS Split P-693/98 od 7. veljače 2007.)
*
STEČAJNI POSTUPAK – TUŽBENI ZAHTJEV U PARNICI RADI UTVRĐENJA TRAŽBINE
Stečajni zakon – Članak 180. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Stečajni vjerovnik kojem je u stečajnom postupku osporena tražbina može u parničnom postupku zahtijevati utvrđenje prijavljene tražbine na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je označeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.
Sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka usvajanjem tužbenog zahtjeva u kojem nije naveden isplatni red utvrđene tražbine. Na temelju takve presude (kada bi postala pravomoćna) tužitelj ne bi mogao od stečajnog suca tražiti ispravak tablice ispitanih tražbina.
VTS RH, Pž-6503/05 od 6.svibnja 2008. (TS Zagreb P-2712/04 od 18.siječnja 2005.)