Članak 192.

Tužitelj može sve do zaključenja prethodnog postupka svoju tužbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu.

Za preinaku tužbe prema stavku 1. ovog članka potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika, a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuženika.

Nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, umjesto tužitelja može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako tuženik na to pristane.

Člankom 101. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 3.

Osoba koja stupa u parnicu umjesto stranke mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

Člankom 101. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 3. koji postaje stavak 4. riječ: »tuženik« zamijenjena riječju: »stranke«.

______________________________________________________________

U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst), u članku 192. stavku 1. riječi: “glavne rasprave” zamjenjuju se riječima: “prethodnog postupka”.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.

______________________________________________________________

________ ** ________

Kad u tijeku postupka utvrdi (na temelju rezultata postupka) da je pogriješio u izboru tuženika jer taj nije pasivno legitimiran, nije u obvezi ispuniti činidbu iz zahtjeva, odnosno da tužba za utvrđenje prema njemu ne može biti usvojena, tužitelj je ovlašten sve do zaključenja prethodnog postupka, preinačiti tužbu kako bi u parnicu uveo osobu za koju smatra da bi bila pasivno legitimirana.

Osnovni uvjet za subjektivno preinačenje tužbe je pristanak osobe koja treba stupiti u parnicu umjesto prvobitno tuženog. Preinačenje može biti izvršeno podneskom ili na zapisnik ročišta za glavnu raspravu (koji se dostavlja tuženom u prijepisu). U slučaju da novi tuženi izjavi da ne pristaje stupiti u parnicu kao tuženi, sud će rješenjem odlučiti da se preinačenje ne dozvoljava.

Ako se preinačenje vrši nakon što je parnica već počela teći prema prvobitno tuženom, nužno je da za preinačenje pristanak da i prvobitno tuženi. Takav pristanak neće biti potreban ako tužitelj, uz preinačenje tužbe na novog tuženog, izjavi da se odriče tužbenog zahtjeva prema prvobitno tuženom.

Novi tuženi, koji stupa u parnicu na mjesto prvobitno tuženog, prima parnicu u stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad u nju stupa. To znači da u odnosu na novog tuženog vrijedi sve što je vrijedilo u odnosu na prvobitno tuženog od časa pokretanja postupka. Novom tuženom pripada pravo stavljanja svih procesnopravnih i materijalnopravnih prigovora, na koje je imao pravo prvobitno tuženi, ali ga zahvaća i prekluzija u odnosu na sve parnične radnje, za koje je prekluzija zahvatila prvobitno tuženog.

Osoba koja je odbila da kao novi tuženi stupi u parnicu, ne može spriječiti tužitelja da protiv njega ostvaruje isti zahtjev, koji je istakao u tužbi protiv prvobitno tuženog. Tužitelj protiv te osobe može podići novu tužbu.

Tijek glavne rasprave – Članak 294. – Članak 305.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Sud može dopustiti subjektivnu preinaku tužbe samo ako su za to svoj pristanak dali osoba koja treba stupiti u parnicu umjesto tuženika i tuženik (ako se već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari). Ako nema tog pristanka, sud mora nastaviti voditi parnični postupak ne dopuštajući preinaku tužbe te donijeti odluku u kojoj je stranka prvobitno označeni tuženik. VTSRH, Pž 1337/07 od 22.5.2007.

*

Članak 192. stavak 1.

Članak 77. stavak 1.

Naknadno označavanje osobe koja može biti stranka u postupku umjesto one koja to ne može biti (fizičke osobe umjesto obrta) nije subjektivna preinaka tužbe nego ispravak tužbe.

Županijski sud u Splitu Gžx 242/2008 od 8.1.2010.

*

Članak 193. st. 2.

Kad je tužba podnesena protiv samostalne obrtničke radnje koja nema svojstvo pravne osobe pa tužitelj naknadno kao tuženika naznači vlasnika te radnje, time tužba nije preinačena nego ispravljena. VS, Revt 8/07 od 22.5.2007.

*

Kada tužitelj umjesto prvobitno označenog tuženika kao tuženika označi drugu osobu (čl. 192. st. 1. ZPP-a) tada se na troškove postupka glede prvobitno označenog tuženika primjenjuju odredbe čl. 158. st. 1. u vezi s čl. 193. st. 2. ZPP-a, bez obzira na to je li sud prvog stupnja formalno donio rješenje o povlačenju tužbe u odnosu na njega ili nije. ŽS u Rijeci, Gž 1782/03 od 2.7.2003.

*

Subjektivna preinaka tužbe tako da umjesto tužitelja u parnicu stupi novi tužitelj i pristupanje novog tužitelja uz postojećeg u parnicu, nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, nije moguće bez tuženikova pristanka.

Jednako tako, osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja samo ako i tuženik na to pristane.

VTS RH, Pž-2956/07 od 8.ožujka 2011. (TS Osijek P-935/06 od 12.veljače 2007.)

*

Kad tuženik umre i tužitelj kao tuženike označi nasljednike umrlog tuženika, ne radi se o subjektivnoj preinaci tužbe, niti je za to potreban pristanak nasljednika. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1025/2003-2 od 26.1.2005.

*

Kod subjektivnog preinačenja tužbe, za ocjenu osnovanosti prigovora zastare potraživanja od značaja je vrijeme podnošenja tužbe. ŽS u Varaždinu, Gž 178/03 od 3.2.2003.