Koga se upućuje na parnicu. Trajanje prekida
Članak 225.
(1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud.
(3) Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen.
(4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, a i u slučaju da je ostavinu raspravio a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.
SUDSKA PRAKSA
__________________________________________________________________
*
Kod spora o pravnoj valjanosti usmene oporuke (čl.225.st.1. Zakona o nasljeđivanju – „Narodne novine“ broj 48/03, 163/03 i 35/05) U slučaju spora o pravnoj valjanosti usmene oporuke – postojanja izvanrednih okolnosti zbog kojih oporučitelj nije bio u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku – ostavinski sud će na parnicu uputiti nasljednika koji svoje nasljedno pravo temelji na toj oporuci, jer je njegovo pravo manje vjerojatno od prava zakonskih nasljednika. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-350/12-2 od 1. III. 2013. godine.
*
Okolnost što je na parnicu upućeni nasljednik pokrenuo parnicu, ali po proteku roka u kojem je to trebao učiniti, i nakon što je ostavinski sud već odlučio o nastavku prekinutog ostavinskog postupka, nije od utjecaja na nastavljeni postupak, i na njegovo dovršenje neovisno o toj pokrenutoj parnici. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1750/09-2, od 24. II. 2010.
*
Kada je među nasljednicima sporno da li naknadno pronađena imovina spada u ostavinu, sud predlagatelje za raspored naknadno pronađene ostavinske imovine upućuje da u parnici ostvaruju svoja prava. ŽS Vž Gž 352/2003-2
*
Okolnost što je na parnicu upućeni nasljednik pokrenuo parnicu, ali po proteku roka u kojem je to trebao učiniti, i nakon što je ostavinski sud već odlučio o nastavku prekinutog ostavinskog postupka, nije od utjecaja na nastavljeni postupak, i na njegovo dovršenje neovisno o toj pokrenutoj parnici. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1750/09-2, od 24. II. 2010.
*
Tužbom se može tražiti utvrđenje da imovina ulazi u ostavinu, a ne i nalaganje suprotnoj strani da to u određenom roku prizna pod prijetnjom ovrhe. ŽS Zg Gž 11435/2000
*
U ostavinskoj raspravi, sud ne ispituje i ne utvrnuje postojanje i visinu dugova ostavitelja, osim kada se radi o izračunavanju nužnog djela, iz kojeg razloga niti nije dužan u rješenju o nasljenivanju utvrnivati dugove ostavitelja a to zbog toga što je rješenje o nasljenivanju deklaratorna a ne kondemnatorna sudska odluka, pa takova odluka ne može sadržavati izreku u kojoj bi se nasljednicima nalagala obveza na činidbu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 220/05-2 od 15. II. 2005.
*
Ne smatra se ovršnom ispravom pravomoćno rješenje o nasljenivanju u kojem su navedeni troškovi pogreba ostavitelja kao dugovanje ostavitelja, iz razloga što u tom rješenju nije navedeno o čijem se potraživanju radi, niti isto sadrži kondemnatorni dio iz kojeg bi slijedila obveza na isplatu dijela dugovanja. Menutim, na takvom rješenju se može temeljiti odluka suda o obvezi sunasljednika za naknadu dijela dugovanja drugog sunasljednika koje je imao s osnove pogrebnih troškova, iz razloga što je to dugovanje utvrneno u ostavinskom postupku, a Zakon o nasljenivanju obvezuje nasljednike na namirenje dugovanja u skladu sa zakonskim kriterijima. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1058/06-2 od 30.X.2006.
*
Tužba koju je tužiteljica podnijela na temelju nepravomoćnog rješenja kojim je upućena na pokretanje parnice, ne može se smatrati preuranjenom, bez obzira na činjenicu što je protiv rješenja tuženik izjavio žalbu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1175/07-2 od 22.I.2008.