Sudska ovrha
Članak 285.
(1) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na drugom predmetu, a ne na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, ovrhovoditelj može zatražiti od nadležnog suda da provede ovrhu na tom predmetu.
(2) Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito određena na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka mjesno je nadležan sud koji bi bio mjesno nadležan za određivanje ovrhe na novom predmetu ovrhe na temelju ovršne isprave.
SUDSKA PRAKSA
____________________________________________________________
*
Ovrhovoditelj je uz prijedlog za određivanje ovrhe na drugom predmetu ili drugim sredstvom ovrhe dužan sudu dostaviti dokaze iz kojih proizlazi da se ovrha određena javnobilježničkom rješenju o ovrsi na tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika nije mogla provesti a) niti na računu kod banke, b) niti na ovršenikovom stalnom novčanom primanju, čak i u slučaju ako je ovršenik sam sebi poslodavac. Ako ovrhovoditelj to ne učini, sud će njegov prijedlog odbiti kao neosnovan.. (Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 3430/08 od 14.9.2009.)
*
Ovršenik je dužan naknaditi ovrhovoditelju troškove koji su bili potrebni za provedbu ovrhe (na primjer trošak za izlazak sudskog ovršitelja) neovisno o činjenici je li ovrha uspješno provedena odnosno je li ovrhovoditelj nakon bezuspješnog pokušaja pljenidbe odustao od te ovrhe. Pž 6429/2006-3
*
Ako je pravomoćnim javnobilježničkim rješenjem o ovrsi određena ovrha na drugom predmetu ovrhe, a ne na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, za provedbu ovrhe na tom predmetu ovrhe mjesno je nadležan sud koji je mjesno nadležan sukladno odredbama Ovršnog zakona o isključivoj mjesnoj nadležnosti prema tom predmetu ovrhe. (Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž-6259/07 od 5.3.2008.)
*
Ako je ovrhovoditelj na temelju pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja o ovrsi kojim je određena ovrha na tražbini po računu kod banke ili stalnom novčanom primanju odnosno općenito na imovini ovršenika podnio sudu prijedlog za određivanje ovrhe na predmetu na kojem se na temelju takvog rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha, taj prijedlog treba sadržavati sve podatke kao i prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave. U protivnom sud će taj prijedlog odbaciti kao neuredan. (Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 6049/08 17.9.2008.)
*
Plaćanje sudskih penala sredstvo je prisile na dužnika da ispuni svoju obvezu, a nije način izvršenja kako je to zatražio vjerovnik i plaćanje sudskih penala može se zahtijevati samo dok vjerovnik ne zatraži izvršenje sudske odluke i kad se vjerovnik odluči na prisilno izvršenje pravomoćne sudske odluke, gubi pravo da zahtijeva plaćanje sudskih penala. To izričito propisuje odredba st. 2. i 3. čl. 187. Zakona o izvršnom postupku (Narodne novine, br. 53/91 i 91/92, u daljem tekstu: ZIP). Kad je vjerovnik uz prijedlog za izvršenje stavio zahtjev za plaćanje sudskih penala, njegov zahtjev nije osnovan jer je izgubio pravo da traži plaćanje sudskih penala i sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo kad je zahtjev prihvatio i odredio plaćanje sudskih penala. VSRH, Gzz 13/1996. od 15. listopada 1996.g. VSRH, Gzz 67/1996. od 21. siječnja 1997.g.
*
Odredbom čl. 187. koja je sistematizirana u Zakonu o izvršnom postupku u razdjeljku drugom pod naslovom izvršenje radi naplate novčanog potraživanja u glavi trinaestoj koja nosi naslov sudski penali propisano je: O zahtjevu vjerovnika da sud obveže dužnika nenovčane obveze, utvrđene pravomoćnom presudom na plaćanje sudskih penala u smislu pravila o obveznim odnosima, odlučuje se u izvršnom postupku. Na temelju pravomoćnog rješenja o plaćanju sudskih penala sud će, na prijedlog vjerovnika, donijeti rješenje o izvršenju. Plaćanje sudskih penala može se zahtijevati sve dok nije predloženo izvršenje sudske odluke. Pravo na sudske penale ne pripada vjerovniku od dana podnošenja prijedloga za izvršenje. Državni odvjetnik Republike Hrvatske osnovano tvrdi da se pravomoćna sudska odluka kojom se nalaže vraćanje djelatnika na rad ili nalaže dužniku da mu ponovno povjeri poslove odnosno radne zadatke što se tiče, načina provođenja izvršenja i osiguranja prema izričitoj odredbi u posebnoj glavi ZIP-a (glava 18) može izvršiti jedino izricanjem novčane kazne pravnoj osobi, a od mjera osiguranja mjeru iz čl. 23. ZIP. Propisivanjem odredbi o povratu djelatnika na rad u zasebnoj glavi ZIP-a, s ciljem da dužnik ispuni nenovčanu obvezu koju može izvršiti samo taj dužnik. Kako su sudski penali institut pritiska na dužnika da ispuni nenovčanu obvezu utvrđenu pravomoćnom sudskom presudom to isti kao sredstvo pritiska prema dužniku nije dopušteno u situacijama kada se radi o obvezi povrata djelatnika na rad. Kada bi zauzeli protivno pravno shvaćanje tada bi se postavilo pitanje pravnog smisla propisivanja odredbe čl. 231. ZIP-a u situaciji kada ZIP ima za izvršenje nenovčanih činidbi odredbu čl. 224. (kada činidbu može izvršiti i druga osoba) te čl. 225. (kada činidbu može izvršiti samo dužnik. Zbog navedenih je razloga ovaj sud ocijenio da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili čl. 187. ZIP-a u situaciji kada primjeni navedene odredbe nije bilo mjesta, pa je zahtjev primjenom čl. 408. st. 2. u svezi s čl. 395. ZPP prihvaćen kao osnovan i pobijana rješenja preinačena tako da je prijedlog vjerovnika odbijen kao neosnovan. Gzz 13/1996-2