Prijedlog za određivanje privremene mjere

Članak 341.

(1) Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

(2) U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

SUDSKA PRAKSA

____________________________________________________________

*

Privremenom mjerom nije dopušteno tražiti da se zabrani općinskom sudu da postupa po rješenju o ovrsi. Gžovr 736/2005-2

*

Ako tužiteljica tužbenim zahtjevom nije zahtijevala ispunjenje tražbine – vraćanje na rad kod tuženika nego je osporavala valjanost izvanrednog otkaza ugovora o radu, tada nije ispunjena pretpostavka za određivanje privremene mjere iz čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona. (ŽS Vž Gž-2088/13-2 od 15. 4. 2013.)

*

Nije zapreka za određivanje privremene mjere to što ista sadržajno odgovara presudi kojom se predlagatelju osiguranja pruža pravna zaštita u parničnom postupku (presudi u parničnom postupku) jer je privremena mjera vremenski ograničenog trajanja pa sud istom samo privremeno uređuje sporni odnos stranaka. (Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1480/2011-2 od 20.7.2011.)

*

Okolnost da se u postupku radi smetanja posjeda predlaže određivanje privremene mjere radi predaje ključeva, čijim bi prihvaćanjem bio «konzumiran» dio tužbenog zahtjeva, ne opravdava samo po sebi njezino odbijanje. Gž 3964/2003-2

*

Predlagatelj osiguranja treba u prijedlogu za osiguranje, istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži (novčanu ili nenovčanu), s time da predlagatelj osiguranja nije ovlašten zahtijevati osiguranje tražbina koje će eventualno nastati u budućnosti, bez obzira na postojanje okolnosti koje ukazuju da bi tražbina predlagatelja osiguranja mogla nastati u budućnosti. (ŽS Vž Gž-1538/2006-2 od 1. 9. 2006.)

*

“Sukladno odredbi čl. 202. Zakona o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: ZN), ostavinski sud je ovlašten donijeti privremenu mjeru samo u svrhu osiguranja stvari i prava iz ostavine i samo na prijedlog stranke u ostavinskom postupku. Predlagateljica osiguranja ne navodi da bi ona u ovome ostavinskom postupku imala biti nasljednikom ili zapisovnikom, a niti da bi imala ostvarivati bilo kakva prava iz ostavine. Ona, naime, navodi da ima dospjelu tražbinu prema ostavitelju. Dakle, predlagateljica osiguranja nije stranka u ostavinskom postupku iza pok. M. V. (čl. 179. ZN-a), pa sukladno odredbi čl. 202. ZN-a niti ne ostvaruje pravo predlagati donošenje ovakve privremene mjere, kojoj je svrha osiguranje stvari i prava iz ostavine i to u interesu nasljednika, a ne i osiguranje tražbine ostaviteljevih vjerovnika. Usvojivši ovakav prijedlog prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. Zakona o parničnom postupku, pa je primjenom čl. 369. st. 3. istog Zakona, imajući na umu da je sud rješavao po prijedlogu neovlaštene osobe, valjalo žalbu uvažiti, ukinuti pobijano rješenje i odbaciti prijedlog za osiguranje.” Gž 1358/2005-2