Članak 354.
Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.
Bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji:
1) ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (članak 71. stavak 1. točka 1. do 6.), odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca,
2) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost (članak 16.),
3) ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan,
4) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (članak 3. stavak 3.),
Člankom 13. ZIZPP-a (NN 91/92 stupio na snagu 8. siječnja 1993.) u stavku 2. točki 4. riječi: »odnosno samoupravni sud« brisane su.
5) ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka ili presudu bez održavanja rasprave,
6) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom,
7) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga žali,
8) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno,
9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe,
10) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi,
11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,
12) ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev,
Člankom 197. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, stavak 2. je izmijenjen.
13) ako je odlučeno u povodu nepravodobno podnesene tužbe, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti (članak 282. stavak 1.),
14) ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti.
Zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku – žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču.
Člankom 197. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dodan je stavak 3.
______________________________________________________________
U Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08. i 123/08.), u članku 354. stavku 2. točki 12. iza riječi: » zahtjev« umjesto točke stavlja se zarez i dodaju točke 13. i 14.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 57/2011.
______________________________________________________________
________ ** ________
U ovoj odredbi navedene su povrede postupka koje zakon kvalificira kao bitne povrede.
U našem procesnom pravu postoje dvije vrste bitnih povreda odredaba parničnog postupka. O prvoj vrsti govori se u st. 1. a o drugoj vrsti u st. 2. ovog članka. Razlika između ove dvije vrste povreda je značajna za drugostupanjski postupak.
Po stavku 1. ovog članka, povreda neke odredbe parničnog postupka postaje bitna povreda samo ako je neprimjenjivanje ili neprimjenjivanje te odredbe utjecalo na pravilnost presude.
Povreda parničnog postupka iz st. 2. je uvijek bitna povreda, bez obzira da li je utjecala na pravilnost donijete presude. Budući je ova povreda uvijek bitna, ona je po svom značaju uvijek apsolutna, za razliku od one iz st. 1., koja je relativnog značaja.
Na apsolutno bitne povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u pobijanom dijelu presude, dok se relativne povrede uzimaju u obzir samo ako se na njih pozove stranka koja je tim povredama oštećena.
Kad drugostupanjski sud utvrdi da postoji apsolutno bitna povreda , uvijek će ukinuti prvostupanjsku presudu ili tužbu odbaciti, ovisno od vrste povrede, ne upuštajući se u ocjenjivanje posljedica ove povrede.
Kad drugostupanjski sud utvrdi relativno bitnu povredu ukinut će prvostupanjsku presudu odnosno tužbu odbaciti samo kad postoji još jedan dodatni uvjet, da je ta povreda bila ili je mogla biti od utjecaja na pravilnost donijete presude.
Relativno bitne povrede nemoguće je taksativno navesti u zakonu, jer svaka povreda neke odredbe parničnog postupka, koja je spriječila donošenje pravilne presude, čini ovu povredu.
Apsolutno bitne povrede navedene su u zakonu , ali tako da nisu limitirano pobrojani svi slučajevi ovih povreda.
Osim apsolutno i relativno bitnih povreda mogu se pojaviti i druge manje povrede odredaba parničnog postupka ali zakon te povrede ne sankcionira, pa se njima ne mogu pobijati sudske presude.
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
*
Čl.354.st.1. u svezi čl.153.st.3.
Zbog toga što tužitelj nije predujmio iznos sredstava potrebnih za podmirenje troškova izvođenja dokaza uviđajem, sud je ovlašten odustati od izvođenja tog dokaza, ali ne i odbiti tužbeni zahtjev a da prethodno nije proveo druge dokaze kojima je moguće utvrditi odlučne činjenice, a koje dokaze je tužitelj predložio.
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-19/10-2, od 23. III. 2010.
*
čl.354.st.2.t.4.
Priznanje tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini koja je u pravnom statusu nasljedničke zajednice, učinjeno samo od strane jednog nasljednika bez suglasnosti i pristanka ostalih sunasljednika, nedopušteno je raspolaganje jer je protivno prisilnom propisu, pa sud čini bitnu povredu postupka ako na njemu utemelji presudu na temelju priznanja.
„U zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine upisani su D. B. u 1/2 dijela, N.S. u 1/8 dijela, M.S. u 1/8 dijela te Z.S. u 1/4 dijela, kako to i proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige (list 3 spisa P-896/07).
Iz spisa proizlazi, a kako je to naveo sam tužitelj u protutužbi, pa i M.S. u svojoj tužbi radi uznemiravanja prava vlasništva da je Z.S. umro te da su njegovi nasljednici M. i N. Nitko ne tvrdi niti iz spisa proizlazi da bi iza Z.S. bila provedena ostavinska rasprava i doneseno rješenje o nasljeđivanju pa se u pogledu suvlasničkog dijela Z.S. radi o nasljedničkoj zajednici sukladno čl. 141. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine”, br: 48/03 i 163/03 – dalje: ZN), tj. o zajedničkom vlasništvu.
Zajedničkim stvarima raspolažu zajedničari zajednički, a pojedini od njih može stvari raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali, kako je to i propisano čl. 61. st. 1.
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje: ZVDSP).
Iz spisa ne proizlazi da bi N.S. imao ovlast od M.S. da raspolaže sa ovom nasljednom zajednicom, a u pogledu suvlasničkog dijela pokojnog Z.S., pa nije niti mogao priznati tužbeni zahtjev tužitelja DD, a radi stjecanja prava vlasništva na suvlasničkom dijelu Z. S.. Kako je prvostupanjski sud uvažio takovo raspolaganje N.S., a koje je dakle nedopušteno, pa je pobijanom presudom na temelju priznanja utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva i na suvlasničkom dijelu Z.S., pa je time počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 4. ZPP-a.”
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2017/11-4, od 8. III. 2012.
*
Kad sud ne ocijeni dokaze koje je tužitelj priložio, nije ovlašten odbiti tužbeni zahtjev pozivajući se na pravila o teretu dokazivanja. VSRH Rev 201/2008-2
*
Okolnost da je, nakon što je nastavljen postupak koji je mirovao tužba objektivno preinačena, nema utjecaja na pravne posljedice ponovnog udovoljavanja pretpostavkama za mirovanje postupka.
VSRH Rev 1242/2007-2
*
čl.354.st.2.t.5. u svezi čl.331.st.2. Zakona o parničnom postupku
Tuženikovo priznanje tužiteljevog zahtjeva za utvrđenje stjecanja prava vlasništva nekretnine (poljoprivrednog zemljišta) dosjelošću – a na kojoj nekretnini je, prema navodima njegova odgovora na tužbu, pravo vlasništvo stekla druga osoba – Republika Hrvatska – temeljem izričite zakonske odredbe, predstavlja nedopušteno raspolaganje pa ako sud temeljem njega donese presudu na temelju priznanja čini apsolutno bitnu povredu postupka.
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2802/12-2, od 19. IX. 2013.
*
čl.354.st.2.t.5.
Ako tužitelj preinači tužbu mijenjajući istovjetnost tužbenog zahtjeva nakon što je ista već bila dostavljena tuženiku radi davanja pisanog odgovora ne postoje zakonom propisane pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe, pa ako sud povodom tako preinačene tužbe donese navedenu presudu čini bitnu povredu postupka.
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2031/2013-3, od 24. IV. 2014. godine
*
čl.354.st2. t.8.
Punomoćnik tuženika – srodnik po krvi (otac) u pravoj liniji koji istovremeno nije i odvjetnik može priznati tužbeni zahtjev samo ako mu je ovlaštenje za to izričito dano, pa ako to ne proizlazi iz izdane punomoći sud neće donijeti presudu na temelju priznanja jer u protivnom čini bitnu povredu postupka.
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1145/2013-2, od 17. IX. 2014. godine