Razlozi zbog kojih se presuda može pobijati

Članak 353.

Presuda se može pobijati:

1) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka;

2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja;

3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Presuda zbog ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

Člankom 196. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. iza riječi: »Presuda« dodane su riječi: »zbog ogluhe i presuda«, a riječ: »može« zamijenjena riječju: »mogu«.

Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovoga Zakona ili zbog toga što je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

Člankom 196. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak izmijenjen.

Kada presudu na temelju priznanja i presudu na temelju odricanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji.

Člankom 196. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.

________ ** ________

Greške i nepravilnosti suda u tijeku suđenja svode se na dva tipa: greške u provođenju postupka i greške u suđenju o osnovanosti zahtjeva, koje mogu biti uzrokovane pogrešno ili nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem ili pogrešnom primjenom materijalnog prava. Te nepravilnosti iznijete u žalbi nazivaju se razlozi žalbe.

Svi razlozi za žalbu svrstani su u tri grupe: bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešna primjena materijalnog prava.

U žalbi se mogu iznijeti razlozi samo za jednu, dvije ili sve vrste povreda, ovisno od toga kojoj grupi pripadaju nepravilnosti učinjene u postupku donošenja prvostupanjske presude.

Člankom 354. propisano je kada postoje bitne povrede odredaba parničnog postupka. Bitne povrede odredaba parničnog postupka mogu biti relativno i apsolutno bitne povrede. Na relativno bitne povrede drugostupanjski sud pazi samo povodom navoda u žalbi , a na apsolutne pazi po službenoj dužnosti.

Na pravilnu primjenu materijalnog prava drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

U čl. 355. propisano je kad postoji pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Presuda zbog izostanka i na temelju priznanja mogu se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Uvjeti za donošenje ovih presuda propisani su zakonom, pa ako neki od njih nije ispunjen u postupku donošenja ovih presuda, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka.

Presuda zbog izostanka može se pobijati i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog stanja (jer se ova presuda ne donosi na temelju utvrđenog činjeničnog stanja već na pretpostavci da tuženik priznaje navode tužbe).

Presuda na temelju priznanja ne može se pobijati zbog pogrešne primjene materijalnog prava jer priznanjem tužbenog zahtjeva prestaje obveza suda da se upušta u ocjenjivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, osim ako se radi o nedopuštenom raspolaganju (čl. 3. st. 3.).

Presuda donijeta na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja, koje je učinjeno u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, može se pobijati žalbom.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Okolnost da se žalba protiv presude zbog ogluhe poziva na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog kojeg se žalba ne može izjaviti ne čini je nedopuštenom. ŽS u Zagrebu, Gž 6906/06 od 20.3.2007.

*

Članak 353. stavak 3.

Pogrešna pravna uputa svom punomoćniku zbog koje je on priznao tužbeni zahtjev ne predstavlja ispričivu zabludu na strani tužene, već na strani njezinog punomoćnika, a koja zabluda nije razlog za prihvaćanje žalbe protiv presude na temelju priznanja. Županijski sud Koprivnica Gž 768/00 od 31.8.2000.

*

Prigovor zastare istaknut u žalbi predstavlja žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a zbog toga se ne može pobijati presuda zbog izostanka.

Kako je to vidljivo iz podataka u spisu, sud prvog stupnja donio je pobijanu presudu nakon ocjene, da postoje svi elementi za donošenje presude zbog izostanka propisani odredbom čl. 332. st. 1. toč. 1. do 6. Zakona o parničnom postupku.

Navodi žalbe, da je sud prvoga stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo na štetu tuženoga kada je usvojio tužbeni zahtjev, jer da je potraživanje tužitelja zastarjelo, nije osnovan. Ovo zbog toga što je prigovor zastare povezan s utvrđenjem činjenica kojima se dokazuje postojanje zastare i osnovanost prigovora zastare. Ovaj žalbeni navod ocijenjen je u skladu s odredbom čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku, po kome se presuda zbog izostanka ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.”

VTS RH, Pž-1082/94 od 29. ožujka 1994.

*

Iako je žalba protiv presude na temelju priznanja podnesena na temelju razloga zbog kojeg se ne može podnijeti (pogrešna primjena materijalnog prava), sud je ne može odbaciti kao nedopuštenu. ŽS u Bjelovaru, Gž 1818/07 od 8.11.2007.

*

Presuda na temelju priznanja (čl. 331. ZPP-a) ne može se pobijati zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. t. 3. ZPP). ŽS u Rijeci, Gž 1890/02 od 2.7.2003.